Život na Zemlji ipak veštački stvoren? Revolucionarna teorija otkrila šokantna saznanja
Podeli vest
Novo istraživanje profesora Roberta G. Endresa sa Imperial College-a u Londonu tvrdi da prvi život na Zemlji možda nije nastao slučajno, već je po novoj studiji verovatno bio namerno stvoren ili donet iz svemira.
Ovaj biofizičar je pomoću moderne matematike i simulacija izračunao kolika je verovatnoća da je život nastao potpuno slučajno u "pra-supi" rane Zemlje. Njegov zaključak: ta verovatnoća je izuzetno mala.
Istraživači su u Južnoj Australiji pronašli staklene fragmete stare 11 miliona godina, a ono što je specifično jeste što se razlikuju i hemijski i geografski od drugih poznatih tektita.
Uran decenijama zbunjuje naučnike pošto se čini da nema interni izvor toplote.
05.10.2025
21:25
- Sićušna prva ćelija sadrži oko 10⁹ bita informacija (oko 125 MB). Šansa da se takva količina podataka sama od sebe organizovala na ranoj Zemlji je – astronomski mala. U originalnom naslovu svoje studije, o kojoj izveštava i naučni magazin "Grenzwissenschaft-Aktuell", istraživač koristi reč "nerazumno" - dakle, gotovo nemoguće - objašnjava Endres
Na pitanje odakle potiče život. Endres kaže da postoje dva moguća scenarija: Ili je život nepojmljivo retka slučajnost ili je namerno stvoren ili donesen na Zemlju.
Tu se nadovezuje jedna stara, ali kontroverzna teorija: usmerena panspermija. Ona tvrdi da su visoko razvijena vanzemaljska bića svesno posejala život na nastanjive planete poput Zemlje. Endres naglašava da je to "spekulativno, ali logički otvorena alternativa".
Svi ljubitelji astronomije, ali i oni koji uživaju u posmatranju noćnog neba, večeras će imati jedinstvenu priliku da vide Saturn u njegovom najboljem izdanju!
Decenijama Venera važi za zlog brata blizanca planeti Zemlji, a naučnici objašnjavaju zašto je to tako.
20.09.2025
14:20
Foto: Shutterstock
Cela ideja zvuči kao iz holivudskog filma. U naučno-fantastičnom filmu Prometej, vanzemaljci raspršuju DNK po Zemlji i time seje poreklo celokupnog života. Međutim, čak i savremena nauka o svemiru već ozbiljno razmatra mogućnost da se mikrobi prenesu na druge planete i time omogući razvoj složenijih oblika života.
Alternativa: kometi i asteroidi
Druga mogućnost je da je život dospeo na Zemlju, na primer, udarom kometa ili asteroida. Jasno je da je vremenski prozor na mladoj Zemlji bio veoma kratak. Voda i atmosfera postoje oko 4,4 milijarde godina, prvi tragovi života pojavljuju se oko 4,1 milijardu godina, a fosili oko 3,5 milijardi godina.
- Ovi vremenski okviri su veoma kratki za tako složene procese nastanka - kaže Endres.
Endres se nada da će veštačka inteligencija pomoći u razumevanju porekla života.
- Uz pomoć veštačke inteligencije i simulacija ćelija, u budućnosti ćemo bolje razumeti poreklo života. Možda naše postojanje zaista nije slučajnost, već kontrolisano čudo iz dubina svemira - kaže Endres, prenosi Bild.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Istraživači su u Južnoj Australiji pronašli staklene fragmete stare 11 miliona godina, a ono što je specifično jeste što se razlikuju i hemijski i geografski od drugih poznatih tektita.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić odlučio je da ne otputuje u Brisel na samit 'EU - Zapadni Balkan' zato što ne trpi političke ucene, a to je sada i definitivno potvrđeno!
Francuski predsednik Emanuel Makron izjavio je da je došlo vreme da evropski lideri ponovo uspostave direktan dijalog sa ruskim predsednikom Vladimirom Putinom, u okviru međunarodnih napora koje predvode Sjedinjene Američke Države s ciljem okončanja rata u Ukrajini, piše Figaro.
Nastavlja se raspad Demokratske stranke jer su svađe među njenim članovima sve bučnije, a razlike nepomirljive. Kandidat za predsednika Demokratske stranke Miodrag Gavrilović poručio je Srđanu Milivojeviću da mora javno da se izvini za svoje postupke.
Profesor Pravnog fakulteta i sudija Ustavnog suda prokomentarisao sraman zahtev koji je rektor Beogradskog univerziteta Vladan Đokić uputio premijeru Srbije Đuru Macutu.
Lažni istraživač javnog mnjenja Đorđe Vukadinović otvoreno je kritikovao deo opozicije i blokadersku elitu, ocenjujući da su izgubili podršku građana zbog jalovosti, isključivosti i pogrešne strategije.
Evropski zvaničnici, prema svemu sudeći, odlučili su da pomognu prištinskom ekstremisti Aljbin Kurtiju da pobedi na predstojećim parlamentarnim izborima!
Muškarac M.D. primljen je u Urgentni centar sa teškim telesnim povredama opasnim po život nakon što su ga, prema njegovim tvrdnjama, u naselju Ripanj napali otac i dvojica maloletnih sinova.
Smrt mladog poštara iz Danilovgrada, Miloša Stamatovića (25), čije je telo 20. decembra 2022. godine pronađeno u koritu reke Morače, i dan danas otvara brojna pitanja koja su ostala bez odgovora.
Suđenje za teško ubistvo Noe Milivojev ušlo je u poodmaklu fazu, a tokom postupka pred sudom iznete su potresne izjave veštaka i članova porodice koje dodatno osvetljavaju razmere zločina koji je potresao javnost.
Nakon što lideri Evropske unije nisu uspeli da postignu dogovor o korišćenju zamrznute ruske imovine kao finansijske pomoći Ukrajini, oglasio se mađarski premijer Viktor Orban, koji je bio među liderima koji su glasali protiv tog predloga.
Predsednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp suspendovao je program lutrije za vize za različitosti, poznat kao lutrija za zelene karte, nakon što je otkriveno da je osumnjičeni za pucnjavu na Univerzitetu Braun i ubistvo profesora MIT ušao u SAD upravo tim putem.
U noći između 18. i 19. decembra u Toljatiju, u Samarskoj oblasti, odjeknulo je nekoliko snažnih eksplozija, a prema preliminarnim informacijama, meta napada mogao je biti hemijski gigant „Toljatijazot“.
Ruske oružane snage zauzele su veći deo Guljajpolja na Zaporoškom frontu, dok se borbe za kontrolu nad ovim važnim naseljenim mestom i dalje nastavljaju, prema izveštajima sa terena i priznanju ukrajinskih vojnih analitičara.
Specijalni predstavnik predsednika Ruske Federacije i direktor Ruskog fonda za direktna ulaganja Kiril Dmitrijev izjavio je da bi odustajanje Evropske unije od korišćenja zamrznute ruske imovine za finansiranje kredita Ukrajini predstavljalo pobedu zakona i zdravog razuma.
Na današnji dan 2013. godine u Beogradu, preminula je Ružica Sokić, jedna od najznačajnijih srpskih glumica, čiji su život i karijera bili ispunjeni teškim iskušenjima, ali i izuzetnim umetničkim ostvarenjima.
Film "Boj na Kosovu" snimljen je 1989. godine za potrebe obeležavanja 600 godina od čuvene bitke. U ovoj ratnoj drami igrali su neki od najvećih srpskih glumaca.
Izvršna direktorka za ljudske resurse kompanije "Astronomer", Kristin Kabot, oglasila se prvi put nakon viralnog snimka sa koncerta grupe Koldplej u Bostonu, koji je sredinom jula izazvao burne reakcije javnosti.
Anastasia Kvitko (30) je ruska manekenka koja je osvojila svet svojom zapanjujućim oblinama. Mnogi je smatraju jednom od najlepših dama Rusije, a gotovo 13 miliona pratilaca na Instagramu svakodnevno prati njene zavodljive fotografije i luksuzni život.
Iako psi često upućuju molećive poglede dok jedemo, važno je imati na umu da mnoge namirnice koje su bezbedne za ljude mogu biti izuzetno opasne za pse.
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar