• aktuelno
Dnevne novine
SRBIJA

Autor: Ljubav&Zdravlje/N.Lazović

12.11.2016

15:16

STRES POD KONTROLOM! Kamilica, lavanda i ostali trikovi!

Ljubav

STRES POD KONTROLOM! Kamilica, lavanda i ostali trikovi!

Podeli vest

Određene vrste muzike mogu da smanje nivo hormona stresa...

Svakodnevne obaveze, stalna napetost, nedostatak odmora i opuštanja, uvek nove, nepredviđene situacije... čine da smo pod velikim stresom. Ipak, sam po sebi, stres ne mora biti loš. Američko udruženje psihologa navodi da se uticaj stresa može uporediti sa žicama na violini. Ako žice nisu dovoljno zategnute, zvuk je slab i škripav, a ako su previše zategnute, zvuk je piskav i žice čak mogu da puknu. Slično tome, stres može biti koristan, ali i poguban. Pitanje je kako ga držati pod kontrolom.

Lekovite biljke i suplementi

Još od vremena kada su stari Grci počeli da uživaju u čaju od kamilice, on je hvaljen zbog svojih isceliteljskih osobina. Danas, kada se procenjuje da se svakog dana popije milion šolja ovog čaja širom sveta, lekari herbalisti, kao i lekari prirodne medicine, preporučuju kamilicu kao odličan lek za stres. Pijte po jednu šolju tri puta na dan.

Možete, takođe, da u vodu za kupanje dodate kamilicu zajedno sa drugim umirujućim biljkama kao što su lavanda i valerijana, da biste dobili kupku koja umiruje nerve. Uvijte ove osušene lekovite biljke u parče gaze i držite je ispod mlaza vode dok punite kadu.

Public

Uzimajte više vitamina C. Jedno istraživanje je pokazalo da su osobe pod emotivnim pritiskom koje su uzimale 1.000 mg vitamina C na dan imale blaži porast krvnog pritiska i da su vratile svoj nivo hormona stresa na normalu brže nego osobe koje ga nisu uzimale.

Vežbanje oslobađa endorfin, baš kao i relaksirajući hobi

Probajte ženšen (panaks), lekovitu biljku cenjenu zbog sposobnosti da zaštiti organizam od stresa. Pokazalo se da uravnotežava oslobađanje hormona stresa i podržava organe koji ih proizvode (hipofizu, hipotalamus i nadbubrežne žlezde). Uzimajte 100 do 250 mg dva puta na dan za vreme perioda stresa. Počnite sa nižom dozom povećavajući postepeno unos. Stručnjaci preporučuju da pauzirate sa uzimanjem nedelju dana na svake dve do tri nedelje. 

Moć prevencije

Idite u šetnju ili radite neku drugu vežbu najmanje dvadeset minuta tri puta nedeljno. Vežbanje povećava nivo endorfina, jedinjenja u mozgu zaduženog za dobro raspoloženje. Počnite da se bavite nekim smirujućim hobijem. Baštovanstvo, pletenje, slaganje slagalice, čitanje ili neka druga omiljena razonoda može da vam pomogne da napravite predah od stresa. Ograničite konzumiranje alkohola, kofeina i šećera, a ako ste pušač, ostavite pušenje (da, lako je reći, ali probajte). Ove supstance doprinose fizičkim simptomima stresa kao što su lupanje srca, drhtanje, vlažne i hladne ruke, anksioznost i razdražljivost.

Fokusirajte se

Opuštanje putem meditacije klinički je dokazano kao metod za rešavanje stresa. Zauzmite udoban sedeći položaj negde gde vas niko neće ometati (nekima je i ovo dovoljno da se opuste). Zatvorite oči i izaberite neku reč ili frazu na koju ćete se usredsrediti - recimo "u redu je". Dok se koncentrišete na udisanje i izdisanje vazduha, ponavljajte tu frazu svaki put kada izdahnete vazduh. Ako vam druge misli skrenu pažnju, polako ih izbacite iz glave i vratite se svojoj reči ili frazi. Nastavite tako deset do dvadeset minuta. Upražnjavajte ovo najmanje jednom na dan.

Istraživanja su otkrila da određene vrste muzike mogu da smanje brzinu otkucaja srca, krvni pritisak, čak i nivo hormona stresa u krvi. Napravite pauzu i slušajte muziku za koju smatrate da je umirujuća.

Radite vežbu putovanje kroz vreme. Kada se osećate napeto zbog neke trenutne zabrinutosti, setite se nečeg zbog čega ste bili isto tako napeti otprilike godinu dana ranije. Koliko važno vam to sada izgleda? Zatim pokušajte da projektujete godinu u kojoj ste u budućnosti i pogledajte unazad na svoju sadašnju nepriliku. Šanse su da će vam vaš "skok unapred" kroz vreme dati bolji pogled na ono kroz šta prolazite sada.

Shutterstock

REČ STRUČNJAKA, dr Marija Radulović

Stres je psihička i fiziološka reakcija osobe na stresore, stimuluse različitog porekla - spoljašnje i unutrašnje. Unutrašnji stresori su naša osećanja, misli ili telesne senzacije (glavobolja, trnjenje ruku, lupanje srca, kratak dah). Spoljašnji su raznoliki - problemi u porodici, partnerskom odnosu, na poslu, egzistencijalni problemi, saobraćajna gužva, konflikti...

Kod definisanja stresa i stresora ključni element je lični doživljaj da je stresor ugrožavajući. To znači da dve osobe istog pola, godina, obrazovanja i socijalnog statusa koje obavljaju isti posao ne moraju imati iste reakcije na konkretan stresor.

Jedna određena količina doziranog stresa može da nas ojača jer ljudski organizam ima odbrambene mehanizme koji se munjevito aktiviraju u stanjima ugroženosti. S druge strane, moramo biti oprezni kada je u pitanju hronični stres koji je neprijatelj kako psihičkog tako i fizičkog zdravlja jer upravo on iscrpljuje te odbrambene mehanizme i na taj način dovodi do oboljenja.

Bolesti koje su povezane sa stresom predmet su izučavanja psihosomatske medicine (depresija, astma, dijabetes, kardiovaskularne bolesti, psorijaza, smetnje sa varenjem, tenzione glavobolje i migrene).

 

 

Ljudi različito doživljavaju stres i protiv njega se bore na različite načine. U želji da ublaže njegove posledice često posežu za sredstvima za umirenje (bromazepam, bensedin...), ali i alkoholom, cigaretama, velikim količinama kafe, slatkišima. Sva ova nabrojana sredstava podstiču lučenje hormona noradrenalina, seratonina... pa dolazi do stalne varijacije raspoloženja i energije. Organizam se vremenom navikava na ove stimulanse, pa da bi se postigao željeni efekat neophodno je povećavati dozu. Sve ovo ne smanjuje stres već uništava prirodne antistresne mehanizme, a stvara i zavisnost.

Savremeni čovek mora da nauči kako da izbegne stres.

Preporuke su:
1. Uspostaviti ritam spavanja, trudite se da na spavanje odlazite u isto vreme kao i da se u isto vreme budite

2. Rekreacija, nađite vreme i prostor za redovno vežbanje
3. Izbacite sedative i stimulanse (slatkiše, kafu, cigarete, alkohol). Dnevnu dozu šećera osigurajte iz voća, povrća, složenih ugljenih hidrata, i to žitarica, krompira, integralnog pirinča, testenina.
4. Organizujte se, jer ljudi koji vladaju svojim vremenom lakše podnose stres. Da biste ovo postigli, prvo odredite koje su vam aktivnosti najznačajnije, a zatim napravite raspored.
5. Odvojite vreme za relaksaciju... šetajte u prirodi, čitajte knjige, slušajte muziku, zdravo se hranite...
6. Ukoliko je moguće, što više izbegavajte izvore stresa, situacije i osobe koje vam štete, koje vam crpe energiju i u čijem društvu se osećate loše. Loši međuljudski odnosi veliki su izvori stresa. Ne upuštajte se u rasprave, razmirice rešavajte brzo i ne dozvolite da gnev i bes akumuliraju u vama.

 

 


Tagovi:

Ostavite komentar

Pravila komentarisanja:

Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.

Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.

Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.

Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.

Izbori 2024

Vesti

TV

Šta će biti sa parkovima po Beogradu? Opozicija pokušava da manipuliše građanima! (VIDEO)
Live TV

Šta će biti sa parkovima po Beogradu? Opozicija pokušava da manipuliše građanima! (VIDEO)

Pred beogradske izbore članovi opozicije pokušavaju da izmanipulišu građane Beograda. Malo, malo dižu paniku netačnim informacijama: tvrde da će pešački prelazi nestati sa mesta na kojima su neophodni, spinuju da je država dozvolila građenje stambenog objekta na mestu dečijeg parka, dižu paniku gde je nema. Sa druge strane, kada zađete među građane i kada popričate sa njima uglavnom komentarišu da Beograd nikada lepše nije izgledao. Gost "Info jutra" bio je glavni gradski urbanista Marko Stojčić sa kojim smo razgovarali o EXPU koji će se održati u Beogradu 2027. godine, ali i drugim važnim temama vezanim za naš glavni grad.

28.03.2024

10:35

Dinko Gruhonjić decu od 8 godina nazivao genocidnim! Nikada neće odgovarati za svoje reči jer je duboka država! (VIDEO)
Live TV

Dinko Gruhonjić decu od 8 godina nazivao genocidnim! Nikada neće odgovarati za svoje reči jer je duboka država! (VIDEO)

Predsenik Srbije Aleksandar Vučić kaže da su vitalni nacionalni interesi naše zemlje ugroženi. "U ovom trenutku, nije lako da kažem kakve smo vesti dobili u poslednjih 48 sati. Direktno nam ugrožavaju vitalne nacionalne interese i Srbije i Srpske. Narednih dana upoznaću narod Srbije sa svim izazovima koji su pred nama. Biće teško, najteže do sad. Borićemo se. Pobediće Srbija", napisao je Vučić na svom Instagram profilu. Na ovu temu u "Info jutru" govorio je novinar Tomislav Lovreković.

28.03.2024

10:11

Potpukovnik protivvazduhoplovne odbrane o obaranju "nevidljivog": Prva dva pokušaja bila su neuspešna, ali nismo gubili nadu! (VIDEO)
Live TV

Potpukovnik protivvazduhoplovne odbrane o obaranju "nevidljivog": Prva dva pokušaja bila su neuspešna, ali nismo gubili nadu! (VIDEO)

Na današnji dan pre 25 godine, četvrte noći NATO agresije na našu zemlju, Vojska Jugoslavije oborila je američki bombarder F-117A. Do tada se smatralo da ovaj tip aviona, koji je zbog smanjenog radarskog odraza zvan „nevidljivi”, nije moguće locirati na nebu. Ipak, to je uspelo Trećem raketnom divizionu 250. raketne brigade Vojske Jugoslavije, 27. marta 1999. u 20.42 časa. Dva projektila tipa „neva” ispaljena su iz atara Šimanovaca, a jedan je pogodio F-117A, koji se posle bombardovanja podzemnog komandnog centra u brdu Straževica u Beogradu zaputio ka vazdušnom prostoru Mađarske. Letelica u plamenu sunovratila se na njive u ataru sremskog sela Buđanovci. Pilot se katapultirao i prizemljio pomoću padobrana. Ostaci oborenog F-117A „noćni soko”, što je pun naziv aviona, danas se čuvaju u Muzeju vazduhoplovstva, kao trofej kojim nijedna vojska na svetu ne može da se podiči. O ovom poduhvatu Vojske Jugoslavije za Informer TV govorio je Đorđe Aničić, potpukovnik protivvazdušne odbrane, u emisiji "Info jutro".

27.03.2024

10:15

JOŠ TV VESTI

Hronika

Sport

Planeta

Zabava

JOŠ Zabava VESTI

Džet set

Srbija