• aktuelno
Dnevne novine
SRBIJA

Autor: Informer/N.L.

04.05.2023

08:00

SA DECOM SADA MORATE DA RAZGOVARATE! Psiholog savetuje kako da se postavite posle tragedije!

pexels.com

Ljubav

SA DECOM SADA MORATE DA RAZGOVARATE! Psiholog savetuje kako da se postavite posle tragedije!

Podeli vest

Posle tragičnog događaja kao što je ovaj, deci treba objasniti da taj dečak nije bio zdrav, mentalno zdrav. Mene plaši to što oni imitiraju jedni druge. Plašim se da će, kad okine jedan, neko drugi, ko ima želju da bude na televiziji po svaku cenu, možda isto to uraditi, kaže za Informer psihoterapeut Tatjana Firevski Jovanović.

Najnoviji slučaj vršnjačkog masakra koji je potresao Srbiju ostavlja u šoku i bez teksta ne samo one koji su blisko povezani sa školom na Vračaru već i ostale roditelje, ali i stručnjake. Šta roditelji mogu da učine u takvoj situaciji, kako da razgovaraju sa svojom decom i da li uopšte mogu da ih pripreme za tako nešto, za Ljubav i zdravlje govori psihoterapeut Tatjana Firevski Jovanović.

- Decu, pre svega, treba utešiti, jer su osnovci u pitanju, a što se tiče pripreme, to je vrlo teško izvesti, ne znam šta da vam kažem, isto sam šokirana. Ovo se nije dešavalo kod nas, postojalo je samo u Americi i na drugim mestima, stvarno je šokantno, nisam još složila misli. Prosto je nemoguće pripremiti dete - iskrena je Tatjana Firevski Jovanović.

Razvijajte empatiju

Centralna tema vršnjačkog nasilja je, prema njenim rečima, zapravo razvijanje empatije, i to od malih nogu.

Foto: pexels.com

Emapatija se razvija od malena

Ako je vaše dete žrtva vršnjačkog nasilja

Ako neko maltretira vaše dete, psihoterapeut predlaže da koristite institucije, uključujući druge roditelje, Centar za socijalni rad ukoliko je nasilnik neko dete iz komšiluka, kao i školu, a dete treba učiti da sve treba da vam kaže.

- Nikada ne nastupajte u stilu: "Ma tuci i ti njih, radi i ti ovo i ono, odbrani se", kako se najčešće očevi postavljaju prema sinovima. Ili: "Ajde kakav si ti, plačeš zato što te je maltretirao tamo neki", a dete da je znalo da se odbrani, ono bi se odbranilo. Obavezno treba zvati roditelje nasilnika, mada je problem što ni roditelji više nemaju adekvatne mehanizme u svojim rukama, dok su školi mahom vezane ruke - smatra Firevski Jovanović.

- Od druge godine dete je već sposobno da empatiše sa drugim detetom, pa i beba čak saoseća sa majkom. Ako je majka neraspoložena, tužna ili plače, i beba će praviti te grimase, osećaće emociju. Neće povezivati misaono, neće znati zašto mama plače, ali će osećati. Dakle, ta empatija treba da se razvija time što se detetu govori koje je ponašanje ružno: "Ne možeš da šutneš kucu, to će boleti kucu", "Zašto guraš drugo dete? Mogao si da mu priđeš i lepo ga pitaš: 'Da li hoćeš da mi daš svoju igračku?', "Da, to njega boli, zamisli kad bi on tebe gurnuo, kako bi se ti osećao?" Ali na takav način da se ne grdi dete, nego da se nežno zagrli i objasni šta je posledica tog ponašanja. Ukoliko se dete grdi i izvređa: "Ti si surov, ti si grozan, sramota me je od tebe", to je nasilje koje će roditi nasilje - navodi naša sagovornica.

Značaj socijalizacije

Ako su deca starija, odnosno tinejdžeri, onda sa njima treba voditi ozbiljne razgovore, kao sa odraslima, objašnjava psihoterapeut. Agresija kod dece, međutim, nije samo stečeno, naučeno ponašanje već je delom i prirodna pojava koju treba socijalizovati.

Foto: Shutterstock

Ispoljavanje agresivnosti se najviše uči po modelu, u porodici

- Postoje razlike u temperamentu, svakako, urođene. Kod dečaka školskog uzrasta više puta u toku razvoja skače testosteron, oni su dinamičniji, brži, mlate motkama, viču, često su u životnim opasnostima kad se igraju, nepromišljeni su, impulsivni. Međutim, na ispoljavanje agresivnosti najviše utiče porodica. Ako se sa detetom i međusobno ophodite na kulturan način, ako mu se objašnjavaju konsekvence svakog ponašanja, onda ono nauči da kontroliše svoju impulsivnost (recimo, tako što će izbrojati do tri), kao i da razlikuje šta je dozvoljeno, a šta nije - ukazuje Tatjana Firevski Jovanović i dodaje:

- Posle tragičnog događaja kao što je ovaj, deci treba objasniti da taj dečak nije bio zdrav, mentalno zdrav. Mene plaši što oni imitiraju jedni druge. Plašim se da će, kad okine jedan, kad uradi tako nešto i kad svi mediji o tome bruje, da će neko drugi, ko ima želju da bude na televiziji po svaku cenu, možda isto to uraditi - zabrinuta je Firevski Jovanović.

Previše povučen i miran

Prema rečima naše sagovornice, treba prepoznati i kada je neko previše povučen i miran, da nešto može da iskrsne iz toga.

Foto: pexels.com

Treba prepoznati i kada je dete previše povučeno i mirno

- Ovo generalno važi i za odrasle - to je ono kad ceo komšiluk kaže da je bio miran, a on pobio svoju porodicu - opominje Tatjana Firevski Jovanović.

Sistem vrednosti

Osim što su deca nasilnici često i sami svedoci nasilja, nije retka situacija da problematični tinejdžeri odrastaju uz roditelje koji nemaju vremena ili one koji kompenzuju ljubav poklonima, a u stvari uopšte ne provode vreme sa detetom, ne razgovaraju, nemaju nikakvu komunikaciju.

- To su neki kriterijumi uspešnosti u društvu - uspešan je onaj ko zarađuje, a kako zarađuje, da li je to na pošten način - nije ni bitno. Deca vide da takav kriterijum postoji i onda se gubi svaka druga vrednost. Nagrađuje se smo postignuće. I u školi se nagrađuje samo postignuće, a ne ko je dobar drug, ko je dobar čovek, ko je spreman da pomogne, ko nikad nikog neće da uvredi, nego pomaže kad je nekom teško. Takve osobine treba negovati - opominje naša sagovornica.

 

 

 

 

 

 

 

 

 


Ostavite komentar

Pravila komentarisanja:

Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.

Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.

Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.

Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.

sledeća vest

Izbori 2024

Vesti

TV

JOŠ TV VESTI

Hronika

Ubica Aleksandra Šarca imao masku, crni kačet i crvenu jaknu! Svedoci opisali egzekutora člana "škaljarskog klana"!
Hronika

Ubica Aleksandra Šarca imao masku, crni kačet i crvenu jaknu! Svedoci opisali egzekutora člana "škaljarskog klana"!

Suđenje kriminalnoj grupi koju su, prema navodima optužnice Javnog tužilaštva za organizovani kriminal, formirali odbegli vođa "kavačkog klana" Radoje Zvicer i Nikola Vušović, zvani Džoni sa Vračara, a kojom je obuhvaćeno još 43 optuženih, nastavljeno je danas u Specijalnom sudu u Beogradu izvođenjem pisanih dokaza koji su prikupljeni protiv optuženih članova posle izvršenja krivičnih dela.

09.05.2024

17:54

Sport

Planeta

Zabava

JOŠ Zabava VESTI

Džet set

Srbija