Predsednik Rusije Vladimir Putin razgovarao je telefonom sa američkim predsednikom Donaldom Trampom o strateškoj stabilnosti i kontroli naoružanja, saopštila je pres-služba Kremlja
23.07.2020
19:23
Te Trampove reči bi u Rusiji, a verovatno i u Nemačkoj, Velikoj Britaniji, Francuskoj, Italiji i Japanu naišle na osudu. Političar koji bi ih izgovorio verovatno bi zapečatio svoju karijeru.
Amerikanci ne ćute zato što svima nedostaje zdrav razum ili zato što su moralno deformisani. Oni jednostavno imaju potpuno drugačije razumevanje oba svetska rata.
U Prvom svetskom ratu Amerikanci su izgubili samo 117 hiljada ljudi - oko 2% svih gubitaka zemalja koje su ratovale protiv Nemačke i njenih saveznika.
U Drugom svetskom ratu su izgubili oko 419 hiljada ljudi (od čega - samo 12 hiljada civila) - što je manje nego što je Crvena armija izgubila samo u bici za Staljingrad.
Oba rata su se odigrala daleko od američkih obala. Neprijateljstva nisu uništila infrastrukturu kontinentalnog dela Sjedinjenih Država. jeste Japan krajem rata lansirao 9.000 balona sa bombama, od kojih je nekoliko stotina odletelo do Amerike, ubivši nekoliko ljudi, ali to nije bila neka posebna opasnost.
Ukupno je u Prvom svetskom ratu poginulo oko 750 američkih civila, a u Drugom - oko 12 hiljada (to je stoti deo procenata od desetina miliona civila koji su poginuli tokom neprijateljstava od 1939. do 1945.).
Amerikanci više od 200 godina nisu vodili ratove u kojima je bilo u pitanju postojanje ili suverenitet njihove države (pogotovo opstanak samog američkog naroda).
A koristi SAD od oba svetska rata bile su ogromne.
Nakon Prvog svetskog rata, Sjedinjene Države postale su - od dužnika sa negativnim trgovinskim bilansom - jedan od najvećih svetskih kreditora. Štaviše, postale su jedna od vodećih svetskih sila.
Na Vašingtonskoj konferenciji 1921-1922, gde je određivana veličina flote velikih sila, Amerikancima je omogućeno da stvore flotu sa istom ukupnom tonažom kao i dotad vodeća pomorska sila Velika Britanija.
Britanci (koji su se od 1889. pridržavali principa „dve sile" prema kome su nastojali da imaju jaču ratnu flotu od kombinovanih flota dveju najvećih pomorskih sila nakon Velike Britanije) - pomirili su se sa novim stanjem. Jer, Americi su dugovali više od 4,5 milijarde dolara (gotovo isto koliko je Amerika dugovala celom svetu pre rata).
Drugi svetski rat je pretvorio Sjedinjene Države iz velike pomorske sile u svetskog hegemona. Evropa je bila uništena po drugi put za 30 godina, predala se na milost američkih korporacija.
Maršalov plan, koji je finansirao obnovu Evrope kupovinom američke robe od strane Evropljana, ne samo da je osigurao rast američke ekonomije, već je i evropska tržišta za nju.
Izbijanje hladnog rata omogućilo je Sjedinjenim Državama da preuzmu političko vođstvo na Zapadu i da postanu štit Evrope.
Štit koji više nije potreban, ali koji Stari svet još uvek održava zbog ispoljavanja političke i ekonomske lojalnosti.
Dakle, ratovi - čak ni svetski - nikada nisu bili tragedija ili pretnja za Sjedinjene Države.
Uvek su bile prilika da se domognu novih teritorija (primer je rat sa Meksikom 1846-1848), da izbace konkurenta iz zapadne hemisfere (špansko-američki rat 1898.) ili da prošire svoju dominaciju na ceo svet.
Sa ove tačke gledišta, oba svetska rata su bila zaista žčudesnaž za Sjedinjene Države.
Problem je što je takva percepcija svetskih ratova od strane Sjedinjenih Država - vodeće supersile i globalnog policajca - pretnja celom svetu.
Svet koji je od Prvog svetskog rata postao znatno međuzavisniji (pogledajte šta je napravio virus koji je nastao na nekoj od kineskih pijaca), a već se suočava sa asimetričnim metodima ratovanja koji jednim udarcem mogu srušiti ekonomije drugih zemalja.
Nerazumevanje realne opasnosti od razornih ratova, sa neprestanim balansiranjem Vašingtona na ivici neprijateljstava u velikom broju kriza (iranska, ukrajinska, korejska, itd.), preti da gurne svet u treći svetski rat koji bi se sastojao od niza međusobno povezanih regionalnih sukoba.
A, taj rat više ne bi bio "čudesan" ni za same Sjedinjene Države.
Tvrdnje bivšeg predsednika SAD Donalda Trampa da ukoliko dođe na vlast može da zaustavi sukob u Ukrajini, komentarisali su gosti Info jutra, ekspert za informaciono-psihološki rat Slobodan Stojičević i Emil Zoronjić iz Omladinske mreže Srbije.
Bivši predsednik SAD Donald Tramp obožava lidera Ruske Federacije Vladimira Putina i dozvoljava mu da radi šta hoće, izjavio je aktuelni šef Bele kuće Džozef Bajden na svečanoj večeri u prestižnom novinarskom Klubu Gridiron.
18.03.2024
08:28
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Predsednik Rusije Vladimir Putin razgovarao je telefonom sa američkim predsednikom Donaldom Trampom o strateškoj stabilnosti i kontroli naoružanja, saopštila je pres-služba Kremlja
Rusija pažljivo prati sve manevre NATO, jer su retorika alijanse i obuka trupa deo njenog hibridnog rata protiv Rusije, izjavila je danas portparolka Ministarstva spoljnih poslova Rusije Marija Zaharova.
Prošle nedelje je Ministarstvo odbrane Rusije objavilo formiranje nove grupe trupa pod nazivom Sever, koju će činiti jedinice čiji je glavni cilj zaštita ruske granice u regionima Belgorod, Kursk i Brjansk.
Srpska napredna stranka danas prikuplja potpise u Novom Sadu u Master centru Novosadskog sajma kao i u mesnim zajednicama u Futogu i Kaću, a velike gužve na lokaciji gde se glasovi prikupljaju govore da je izlaznost velika.
Ministar građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Goran Vesić potpisao je podršku izbornoj listi SNS "Aleksandar Vučić - Vračar sutra" za izbore za Skupštinu gradske opštine Vračar.
Ministar odbrane i mandatar za sastav nove vlade Srbije Miloš Vučević potpisao je danas podršku gradskoj listi Srpske narodne stranke u Novom Sadu i tom prilikom rekao da će u tom gradu pobediti volja naroda.
U prostorijama Opštinskog odbora Srpske napredne stranke na Starom gradu,bpočelo je prikupljanje potpisa podrške listi ALEKSANDAR VUČIĆ - STARI GRAD SUTRA.
Srpska napredna stranka danas posle podne je počela da prikuplja potpise podrške u gradovima i opštinama širom Srbije za lokalne izbore koji će biti održani 2. juna.
Na auto-putu Niš-Dimitrovgrad u blizini Dimitrovgrada oko 18.30 sati saobraćajna policija privremeno je preusmerila saobraćaj sa preticajne na voznu saobraćajnu traku zbog vozila, poljoprivredne mašine-traktora sa priključnim oruđem, koje se kretalo u suprotnom smeru, objavio je uz fotografiju ministar Goran Vesić.
Mnogim radnicima u Srbiji mesečna plata od 1.000 evra je još uvek san, ali ne mogu da se zanemare oni kojima se taj san već ostvario. Ministar finansija Siniša Mali nedavno je najavio da je plan da do kraja godine prosečna plata dostigne 920-930 evra, a do kraja sledeće godine čak 1.000.
Policija je danas razbila studentski protest protiv izraelske agresije u Pojasu Gaze na Univerzitetu Nort-istern u Bostonu, a univerzitet je saopštio da je uhapšeno oko 100 studenata.
Geopolitički svet je sve uzburkaniji. Verovatno Srbija treba da bude veličine Gaze da bi bila dovoljno mala. U svetu ima mnogo prekombinovanja. Dešava se nešto što će prave rezultate dati tek za pet godina. O domaćoj politici, ali i o poseti Blinkena Bliskom Istoku govorili su u "Info večeri" Nebojša Obrknežev iz Ruske stranke i Jovana Stojković iz pokreta Živim za Srbiju.
O uazvrelom sukobu na Bliskom istoku govorio je Aleksandar Gajić iz Centra za društvenu stabilnost Vladimir Dobrosavljević, politički konsultant i ratni izveštač Igor Damnjanović.
O izborima u Indiji, ali i uticaju te zemlje na celu planetu, kao i o tome šta je ključ za savršeno svetsko društvo, govorio je u Info danu prof. dr Velimir Abramović, filozof.
Dvojica Srba koji su uhapšeni u Atini zbog sumnje da su opljačkali najmanje dve juvelirnice u tom gradu i odneli plen vredan 315.000 evra filmskim planom koji su osmislili, pokazali su da razbojnička grupa Pink Panteri i dalje operiše po svetu.
Nezapamćeni skandal trese fudbal u Crnoj Gori! Fudbaleri Budućnosti iz Podgorice večeras su na svom terenu odigrali 2:2 protiv Sutjeske u meču 32. kola crnogorskog šampionata, a po završetku meča viđene su nemile scene u kojima su akteri bili igrači domaćeg tima.
Čelnici Evrolige putem svojih zvaničnih naloga na društvenim mrežama iskazali su pravo oduševljenje činjenicom da će Željko Obradović (64) i ubuduće sedeti na klupi košarkaškog kluba Partizan!
Fudbaleri Fenerbahčea savladali su velikog gradskog rivala Bešiktaš sa 2:1 (1:0) u derbiju 34. kola prvenstva Turske, a na tom meču briljirao je kapiten fudbalske reprezentacije Srbije Dušan Tadić (35), koji je duel obeležio sjajnom asistencijom za vođstvo domaćeg tima.
Fudbaler Partizana Denil Kastiljo (20) vratio se treninzima sa ekipom, a zbog povrede nosa koju je zadobio na 173. "večitom" derbiju na licu nosi zaštitnu masku.
Sara Regan je počela redovno da vežba jogu i vrlo brzo uočila pozitivne zdravstvene promene - osećala se snažnije i pokretljivije, a imala je i bolje držanje.
Mnogi Beograđani su juče još oko podneva započeli svoje praznične odmore, sudeći po kolonama na ulicama kojima smo svedočili. Gužva na pojedinim tačkama Beograda i dalje ne jenjava.
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.