Pre nego što počnete, opustite se što je više moguće, oslobodite se nepotrebnih misli i razmislite o svojoj želji. Zamislite kako ćete se osećati kad se ostvari. Sada odaberite čarobni krug!
09.12.2020
19:38
Roboti ubice
Trenutno postoje dronovi i razna vozila na daljinsko upravljanje koja se mogu koristiti u ratovanju. Većina vojski na svetu sa dovoljno novca radi na "problemu" uklanjanja ljudskog pilota. Zašto su ljudi problem? Njima trebaju stvari poput hrane i sna kako bi mogli da funkcionišu, a istovremeno mogu da upravljaju samo jednim vozilom. Zbog toga je bolja opcija korišćenje "smrtonosnog autonomnog oružja". Ono radi po principu dronova, a njima u potpunosti upravlja autopilot i ne zahtevaju ljudsku intervenciju. Najvažnija stvar je svakako što je smrtonosno i što ovlašćeno da ubija bez ljudskog nadzora.
To na papiru zvuči kao dobra ideja, ali nije tako jednostavno. Kao prvo, jednom kada se uništi neprijateljska robotska vojska, ljudi bi bili sledeći, a uvek postoji mogućnost kolateralne štete. Najveći problem ipak proizlazi iz scenarija "šta ako". Primeraje mnogo - šta ako nas napadnu, šta ako dođe do greške u programiranju pa napadnu pogrešne mete, šta ako dospeju u ruke terorista, šta ako ih neko programira za genocid... Da se bilo koja od ovih stvari dogodi, da li bi mogli da ih zaustavimo?
Hakovanje pametnih telefona
Ransomware je postao velik problem, piše Grunge. Ovi zlonamerni programi preuzimaju računar, često preteći da će izbrisati ili šifrovati datoteke, a zatim zahtevaju da korisnik plati novac kako bi preokrenuo šifrovanje ili sprečio brisanje. Zamislite da vam preti gubitak godinama skupljanih, vrednih podataka osim ako to ne sprečite velikim iznosima novca. Opasnost je u tome što pametni telefoni postaju budućnost za zlonamerni softver i hakovanje, a na njima imamo sve više ličnih informacija koje smo pod pretnjom gubitka spremni skupo da platimo, objašnjavaju analitičari.
Otpad iz svemira
Od 2019. postoji oko 500.000 predmeta u zemljinoj orbiti, a tek oko 200 njih je funkcionalno - sateliti koje koristimo za komunikaciju i GPS. Ostatak je "svemirsko smeće", krhotine nastale u lansiranju raketa i rasturanja predmeta u orbiti. Problem je u tome što se svakog dana lansiraju novi predmeti i sa napretkom tehnologije to je sve lakše izvesti. Iako je to generalno dobra vest za naš tehnološki napredak, ne postoji vazdušna kontrola koja prati predmete koji se u orbiti gomilaju, a mogu prouzrokovati veliku štetu našem poslu, komunikacijama i kartama.
Ljudi se danas oslanjaju na satelite više nego ikad pre, od GPS-a do osnovnih komunikacijskih modela. Ako se sećate filma Gravitacija iz 2013. godine sa Sandrom Bulok, ona glumi astronauta NASA-e koji radi na svemirskom teleskopu Hubble kada raketni udar na stari satelit izaziva lančanu reakciju krhotina koje lete kroz orbitu. To nije samo zamišljeni scenario, već realna mogućnost nazvana Keslerov sindrom. Ako bi se to dogodilo, postoji mogućnost da neočekivani ostaci koji nisu izgoreli u atmosferi dođu do Zemlje i prouzrokuju uništenje ili čak smrt.
Sve manje poslova zbog automatizacije
U prošlom veku čovečanstvo je stvaralo mašine koje olakšavaju posao, ali po cenu gubitka radnih mesta. Svakodnevna poboljšanja uzrokuju da sve više radnih mesta postaje nepotrebno i nije ih uvek moguće zameniti. Automatizacija tako postaje veliki problem kako se tehnologija poboljšava, prema Brookings Institutu. Gubitak radnih mesta nije dobra stvar u kapitalističkom društvu, koje je u velikoj meri utemeljeno na zaposlenosti njegovih članova. Nažalost, zasad ne postoji ni potencijalno rešenje za ovaj problem.
Jedino područje gde ljudi mogu biti sigurni da ih neće zameniti roboti su poslovi koji zahtevaju spretnost, koordinaciju očiju i ruku i fleksibilnost. To su izučeni poslovi poput vodoinstala i električarski poslovi. Takođe se ne moraju plašiti ni medicinske sestre jer taj posao traži empatiju i brigu, a u skorijevreme roboti neće moći da zamene ljude ni u kreativnim poslovima.
Veliki brat u našim stanovima
Bivši špijun CIA-e dao je eksplozivni intervju o tome kako je preko kompjutera gledao ljude u njihovim domovima. On je radio na prisluškivanju i praćenju građana preko kompjuterskih ekrana i telefona. Imao je pristup svim mejlovima, SMS-porukama, čatovima i shvatio da se najgrublje krši privatnost ljudi, i to onih običnih građana. Nadzor je postao svakodnevni deo života, a kamere nadziru šta ljudi rade i konzumiraju svaki dan. Ali stvari će verovatno postati još strašnije u bliskoj budućnosti. Kako je napomenuo The Verge, veštačka inteligencija će postati ono što će promeniti sve u sistemu nadzora. Ne samo da će zbog tehnologije moći pratiti svaki korak ljudi, veštačka inteligencija će to činiti lako, efikasno i bez ljudskog nadzora. To znači da će imati podatke i moć obrade za temeljno gledanje osobe 24 sata dnevno, i sve to bez potrebe za ljudskim pregledom podataka. Kako navodi TechCrunch, budućnost privatnosti verovatno će se manje odnositi na sprečavanje nadzora i više na pristanak korisnika na načine na koji se njihovi podaci koriste.
Preplaviće nas lažne vesti
U ranim decenijama interneta ljudi su počeli da se privikavaju na lažne fotografije, a fotošopirani prikazi stvorili su mnoštvo dezinformacija, ali ipak postoje neki tragovi uz pomoć kojih se može utvrditi da su lažne. Ali tzv. deepfakes vesti će promeniti sve to. Zamislite video u kojem predsednik Obama drži govor prepun rasističkih referenci. Zapravo, ne morate ga zamisliti, on već postoji i rad je Jordana Peela, koji ga dobro imitira.
Ljudi se još uvek bore s nepoverenjem naspram slika, ali u narednoj deceniji ćemo otkriti da ne možemo verovati ni videima. Kako je izvestio The New York Times, medijske kompanije već se pripremaju za izradu alata i pokušavaju otkriti načine prepoznavanja deepfakeova, ali pitanje je koliko će u tome biti uspešni i kada.
Nadmoć veštačke inteligencije
Još je Isak Asimov pisao i razmišljao o tome kako da čovek zaštiti svoj integritet u svetu u kojem će se sve više oslanjati na veštačku inteligenciju. A ona se razvija sve brže, da nije materijalnih ograničenja poput svojstava subatomskih čestica, bio bi to klasični primer eksponencijalnog rasta. Lako je za to dok se sve ono što se isprogramira odvija kako treba. Ali, šta kada dođe do kvara? Šta kada dođe do greške u proceni situacije? Šta kada neko gadno zabrlja? Šta kada... Ali, čitajte malo Asimova ili Dika ili nekoga od klasičnih SF autora, oni su pisali o tome šta nas čeka za koju godinu. Skoro 100 godina nakon što se prvi androidni robot pojavio u klasiku "Metropolis" Frica Langa, stvoreni su prvi humanoidni roboti koji mogu pomagati ljudima. Iako mnogi misle da roboti nikad neće biti sposobni za misli i ponašanje za koje nisu programirani, veruje se da se rizik za njihovu dominaciju povećava kako oni postaju sve kompleksniji i napredniji. Prema hipotezi "Grey Goo", nanoroboti bi mogli da postanu dominantne sile u svetu u kojem će ljudi biti građani drugog reda.
GMO virusi
Stiže nam pandemija, a mi umesto da se pripremamo na nju kao za rat, pravimo se da se ništa ne događa - rekao je Bil Gejts, otkrivajući svoje predviđanje o nadolazećoj zdravstvenoj pošasti koja će po njemu uskoro "protutnjati svetom".
Jedan od mogućeg uzročnika takvog scenarija je svakako GMO virus nastao intervencijom čoveka, najverovatnije imućne terorističke grupe koja želi da napravi haos u svetu. Pojedincima ili malim grupama postaje sve lakše da stvaraju oružane bolesti koje bi se mogle širiti poput požara širom sveta. Prema Gejtsu, mali nedržavni akter mogao bi da izgradi još smrtonosniji oblik malih boginja u laboratoriji.
Kraj antibiotika
Pacijent je imao je upalu urinarnog trakta, lekar mu je prepisao antibiotik i nakon što je sa antibiotikom bio gotov, upala se vratila. Osim što su neugodne, upale koje se vraćaju su i veliko opterećenje za zdravstveni sistem. Samo u SAD-u na ovakve slučajeve potroši se 1,6 milijardi dolara. A, kako najnovije istraživanje 10 naučnika iz Velike Britanije pokazuje, ovo bi moglo biti prvo pravo identifikovanje otpornosti bakterija na antibiotike. Svetska zdravstvena organizacija pre određenog vremena proglasila je otpornost bakterija na antibiotike jednom od najvećih pretnji zdravlja čitavo čovečanstva, bezbednosti hrane i uopšte budućem razvoju ljudske vrste. Ovo istraživanje ovakve reakcije bakterija primećeno je kod E. coli, Enterococcusa, Enterobactera i Staphylococcusa. Uočili su i to da su bakterije u ovakvom stanju puno ranjivije nego inače, ali i to da je određeni broj njih kadar da preživi ako se dobro sakrije u ljudskom tkivu, i to dovoljno veliki broj njih da nakon delovanja antibiotika vrati svoj oblik i uzrokuje novu infekciju. SZO prognozira da će "superbakterije" do 2030. godine pobiti 24 miliona ljudi, i da će, ako čovečanstvo ne pronađe način kako da uspešno reši taj problem, od takvih bakterija godišnje umirati čak 10 miliona ljudi na svetu.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Pre nego što počnete, opustite se što je više moguće, oslobodite se nepotrebnih misli i razmislite o svojoj želji. Zamislite kako ćete se osećati kad se ostvari. Sada odaberite čarobni krug!
Ministarstvo odbrane i Vojska Srbije raspisali su konkurs za prijem kandidata iz građanstva u specijalne jedinice Vojske Srbije – 72. brigadu za specijalne operacije i Odred vojne policije specijalne namene "Kobre". Konkurs je otvoren danas i trajaće do 31. jula.
Klimatološki prvog letnjeg dana, tačnije danas, temperature su uz fenski efekat jugozapadnog vetra biti oko 30 stepeni, međutim to ne znači da opasnost od nevremena prestaje.
Vlasnici kućnih ljubimaca znaju koliko obaveza sa sobom donosi odluka da držimo kucu, macu ili neku drugu životinju u stanu, između ostalog i brige kada nam se taj ljubimac razboli.Među komentatorima je bilo i onih koji misle da još uvek kao društvo nismo spremni za donošenje odluke o bolovanju za ljubimce.
U Srbiji postoji mnogo običaja kada su svadbe u pitanju i oni se bitno razlikuju od mesta do mesta. Ono što se takođe razlikuje su protokoli kada su u pitanju pokloni mladencima.
U našem Info jutru prof. dr Uroš Šuvaković, stručnjak za bezbednost, osvrnuo se na položaj Srbije u Evropi, ali i na geopolitičke odnose i dešavanja u svetu.
U novom Info jutru o podržavanju sramne rezolucije o Srebrenici od strane državnog vrha Crne Gore, pričao je Maksim Vučinić predsednik Radničke partije Crne Gore.
Voz koji je jutros u 6,20 sati krenuo iz Zaječara za Prahovo pristanište udario je i usmrtio na licu mesta meštanina starog 55 godina i to na samom izlazu iz Zaječara, u blizini ulice Crvene Armije.
Regionalni sud u Verdenu osudio je državljanina Srbije (32) na doživotnu kaznu zatvora zbog ubistva svoje 31-godišnje partnerke koja je htela da ga napusti i odvede njihovo dvoje dece.
U policijskoj akciji ”Eskadron”uhapšeno je 19 osoba iz Banjaluke koji se sumnjiče da su počinili krivično delo neovlašćena proizvodnja i promet opojnih droga, a tokom akcije zaplijenjeno je oko 900 grama belog praška nalik kokainu, ali i oko 1,1 kilogram marihuane, kao i 35.000 KM.
U parnici koja se odnosi na 27 članova porodica devetoro ubijene dece i školskog čuvara u OŠ "Vladislav Ribnikar", ove nedelje su svedočile psiholog, pedagog i učiteljica Koste Kecmanovića.
Selektor fudbalske reprezentacije Slovenije Matjaž Kek govorio je o predstojećem Evropskom prvenstvu u Nemačkoj (14. jun - 14. jul) i rivalima u grupi C.
Brazilski košarkaš Bruno Kaboklo (28) istakao je domaći parket kao ključni faktor u utakmicama sa Crvenom zvezdom pred okršaj "večitih rivala" u finalu Superlige Srbije.
Utakmicom između Real Madrida i Borusije iz Dortmunda večeras (21.00, RTS 1) će na "Vembliju" biti spuštena zavesa na klupsku sezonu u evropskim takmičenjima! "Kraljevski klub" želi da vrati krunu u svoje vlasništvo, ali će naspram sebe imati "milionere" gladne trofeja!
Ove godine se navršava 50 godina od kada je ABBA pobedila u finalu Pesme Evrovizije u Britaniji 1974. sa pesmom "Waterloo", čime je privukla globalnu pažnju.
"This is Me...Live" je trebalo da bude arenska turneja od 30 koncerata na kojima je Lopezova planirala da izvede svoje najveće hitove iz 25 godina duge karijere.
Normalno je i očekivano da dobijete lepu poruku pre nego što negde otputujete. Ovaj tata je zaista nadmašio sve ostale i ćerki priredio neverovatno iznenađenje.
Anabela Đogani govorila je o izbeglištvu, bivšoj ljubavi koja je tragično izgubila život, kao i o upoznavanju sa bivšim suprugom Gagijem Đoganijem i počecima njene pevačke karijere.
Kad god se nešto dogodi u Kremnima, rodnom mestu proroka Tarabića, većina ljudi je sklona da to tumači s dozom misterije...Česta grmljavina, sevanje munja, pa sinoć grom koji je udario u zgradu u centru sela, mnogima je uterao strah u kosti.
Arsenije Hadžibasur, užički hvatač zmija, već je uspešno obavio nekoliko "terena" u ovom kraju. Kad se on pojavi ne staju strah i panika, ali ipak zmije nisu poželjan gost, pogotovo u gradskoj sredini.
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.