SLAVNI SLOVENAČKI FILOZOF RAZBIO MANIPULACIJU MILIJARDERA! Gejtsovi i Soroševi "lekovi" NE LEČE BOLEST, već je PRODUŽAVAJU!
Podeli vest
Rutina ovih milijardera nije ništa drugo do laž: Špekulativna eksploatacija praćena ispraznim zabrinutošću zbog katastrofalnih humanitarnih posledica za koje je pre svega odgovoran njihov nemilosrdni kapitalizam, piše u kolumni za RT poznati slovenački filozof Slavoj Žižek
Svaki autentični levičar treba da stavi na zid iznad svog kreveta ili stola uvodni odlomak Oskara Vajldovog „Duša čoveka u socijalizmu“, gde ističe da je „lakše je saosećati sa patnjom nego sa mislima“, dodaje Žižek.
Milioni Amerikanaca ponovo su u opasnosti da ostanu bez krova nad glavom ukoliko nisu u mogućnosti da plate kiriju, jer moratorijum kojim se stanodavcima zabranjuje da ih izbace na ulicu tokom pandemije korona virusa ističe danas, a Kongres ga nije produžio.
31.07.2021
15:29
Ljudi se nađu okruženi gnusnim siromaštvom, gnusnom ružnoćom, gnusnom glađu. Neizbežno je da ih sve ovo snažno dirne. Shodno tome, sa divljenjem, iako pogrešno usmerenim namerama, oni su vrlo ozbiljno i vrlo sentimentalno postavili sebi zadatak da isprave zlo koje vide. Ali njihovi „lekovi“ ne leče bolest: oni je samo produžavaju.
Zaista, ovi lekovi su deo bolesti. Pravi cilj je pokušati rekonstruisati društvo na takvoj osnovi da će siromaštvo biti nemoguće. A altruističke vrline su zaista sprečile sprovođenje ovog cilja. Nemoralno je koristiti privatno vlasništvo kako bi ublažilo stravična zla koja proističu iz ustanove privatnog vlasništva.
Ova poslednja rečenica daje sažetu formulu šta nije u redu sa fondacijom Bila i Melinde Gejts. Nije dovoljno samo naglasiti da se dobrotvorna organizacija Gejts zasniva na brutalnoj poslovnoj praksi – treba ići korak dalje i takođe osuditi ideološku osnovu dobrotvorne organizacije Gejts, prazninu njenog pan-humanitarizma.
Naslov knjige eseja Sama Namija „Odbijanje poštovanja: Zašto ne bismo trebalo da poštujemo strane kulture. A i našu sopstvenu takođe“, udara direktno u glavu: To je jedini autentični stav u pogledu ostale tri varijacije iste formule. Gejtsovo dobročinstvo podrazumeva formulu: Poštujte sve kulture, svoju i tuđu. Desničarska nacionalistička formula glasi: poštuj svoju kulturu i preziri druge koje su inferiorne. Politički korektna formula je: Poštujte druge kulture, ali prezir svoju koja je rasistička i kolonijalistička (zato je politički korektno probuđena kultura uvek antievrocentrična).
Ispravan levičarski stav je: Iznesite skrivene antagonizme sopstvene kulture, povežite ih sa antagonizmima drugih kultura, a zatim se uključite u zajedničku borbu onih koji se bore protiv ugnjetavanja i dominacije u našoj kulturi i onih koji čine isto u drugim kulturama.
Šta ovo znači nešto je što može zvučati šokantno, ali trebalo bi insistirati na tome: Ne morate poštovati ili voleti imigrante – ono što morate učiniti je da promenite situaciju tako da oni ne moraju biti ono što jesu. Građanin razvijene zemlje koji želi manje imigranata i spreman je učiniti nešto kako oni ne bi morali doći na ovo mesto koje im se čak i ne sviđa, mnogo je bolji od humanitarca koji propovijeda otvorenost imigrantima, dok ćuti učestvujući u ekonomskoj i političkoj praksi koja je uništila one zemlje odakle dolaze imigranti.
Pre nekoliko godina pronašao sam u prodavnici u Los Angelesu čokoladni laksativ, komadić čokolade sa paradoksalnim upozorenjem na omotu: „Imate li zatvor? Jedite više ove čokolade!“, odnosno – konzumirajte upravo ono što izaziva zatvor.
Struktura „čokoladnog laksativa“, proizvoda koji sadrži agens sa vlastitim ograničenjem, može se razabrati u današnjem ideološkom pejzažu. Postoje dve teme koje određuju liberalno tolerantan odnos prema drugima: Poštovanje drugosti, otvorenost prema njoj i opsesivni strah od uznemiravanja. Ukratko, „drugost“ je u redu sve dok njegovo prisustvo nije nametljivo, odnosno ukoliko „drugost“ nije stvarno drugo...
U strogoj homologiji sa paradoksalnom strukturom čokoladnog laksativa, tolerancija se poklapa sa svojom suprotnošću: Moja dužnost da budem tolerantan prema drugome efektivno znači da mu se ne treba previše približavati, ne upadati u njegov/njen prostor – ukratko, da bi trebalo da poštujem njegovu/njenu NETOLERNOST prema mojoj bliskosti.
To je ono što se sve više pojavljuje kao centralno „ljudsko pravo“ u pozno-kapitalističkom društvu: Pravo da se ne „uznemirava“, da se drži na sigurnoj udaljenosti od ostalih. Slična struktura je jasno prisutna u našem odnosu prema kapitalističkom profiterstvu: U redu je ako se to suprotstavlja dobrotvornim aktivnostima – prvo nagomilate milijarde, a zatim deo vratite onima kojima su potrebne.
Isto važi i za rat, za nastalu logiku humanitarnog ili pacifističkog militarizma: Rat je u redu utoliko što zaista služi uspostavljanju mira, demokratije ili stvaranju uslova za distribuciju humanitarne pomoći. A da li isto ne važi sve više i više ni za demokratiju i ljudska prava? Ljudska prava su u redu ako se „preispitaju“ da uključuju mučenje i trajno vanredno stanje, demokratija je u redu ako se očisti od svojih populističkih „ekscesa“ i ograniči na one dovoljno „zrele“ da je vežbaju...
Ista struktura „čokoladnog laksativa“ takođe čini figure poput Bila Gejtsa ili Džordža Soroša etički toliko problematičnim: Ne zalažu li se za najnemilosrdniju finansijsku špekulativnu eksploataciju, u kombinaciji sa njenim protiv-agensom, humanitarnom zabrinutošću zbog katastrofalnih društvenih posledica neobuzdane tržišne ekonomije? Soroševa svakodnevna rutina oličena je laž: Polovina njegovog radnog vremena posvećena je finansijskim špekulacijama, a druga polovina „humanitarnim“ aktivnostima (obezbeđivanjem finansiranja za kulturne i demokratske aktivnosti u postkomunističkim zemljama, pisanje eseja i knjiga) kojima se na kraju bori sa efektima sopstvenih špekulacija.
Kriza u kojoj se nalazimo suviše je ozbiljna da bismo se protiv nje borili laksativima od čokolade. Potrebni su nam samo gorki laksativi – nismo (još uvek) u ratu, ali smo možda u nečem još opasnijem: Ne borimo se protiv neprijatelja, jedini neprijatelj smo mi sami, destruktivne posledice kapitalističke produktivnosti.
Podsetimo se da je nakon pada Sovjetskog Saveza Kuba proglasila „poseban period u vreme mira“ – ratne uslove u vreme mira. Možda bi ovaj izraz trebalo da upotrebimo u današnjoj nevolji – ulazimo u vrlo poseban period u doba mira, zaključio je Slavoj Žižek u kolumni za RT.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Milioni Amerikanaca ponovo su u opasnosti da ostanu bez krova nad glavom ukoliko nisu u mogućnosti da plate kiriju, jer moratorijum kojim se stanodavcima zabranjuje da ih izbace na ulicu tokom pandemije korona virusa ističe danas, a Kongres ga nije produžio.
Kako je ranije saopštilo Ministarstvo odbrane Rusije, izložba naoružanja i opreme koju je ruska vojska zarobila tokom Specijalne operacije biće otvorena na Poklonoj gori 1. maja i trajaće mesec dana.
Velika Britanija planira da do kraja ove decenije opremi oružane snage te zemlje hipersoničnom krstarećom raketom domaće proizvodnje, saznaje Dejli telegraf.
Lista Dragan Marković Palma - Jedinstvena Srbija - Ivica Dačić - Socijalistička partija Srbije "Za domaćinsku Jagodinu" koja će se na lokalnim izborima u Jagodini 2. juna naći pod rednim brojem 1, započela je danas svoju predizbornu kampanju obilaskom sela Belica, Šantarovac i Bunar.
"Očekujem da će biti teška kampanja. Očekujem da odnesemo pobedu, ali za to je potrebno mnogo da radimo, zato što maj neće biti nimalo lak. Mi nemamo mnogo vremena za kampanju, zato što se bavimo ozbiljnim pitanjima od nacionalnog interesa", rekla je predsednica Skupštine Srbije Ana Brnabić za "Blic" TV.
Koalicija okupljena oko Srpske napredne stranke na listi "Aleksandar Vučić – Niš sutra" predala je noćas izbornu listu za predstojeće lokalne izbore u Nišu.
Srpska napredna stranka danas prikuplja potpise u Novom Sadu u Master centru Novosadskog sajma kao i u mesnim zajednicama u Futogu i Kaću, a velike gužve na lokaciji gde se glasovi prikupljaju govore da je izlaznost velika.
Ministar građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Goran Vesić potpisao je podršku izbornoj listi SNS "Aleksandar Vučić - Vračar sutra" za izbore za Skupštinu gradske opštine Vračar.
Prvi potpredsednik Vlade i ministar spoljnih poslova Ivica Dačić izjavio je danas da ministar Konaković nastavlja sa svojim besprizornim i sramotnim napadima na predsednika Aleksandra Vučića, na Srbiju, Republiku Srpsku i srpski narod u celini.
Do sredine sledeće nedelje stabilno, suvo i toplo. Zatim nestabilno uz grmljavinske pljuskove i lokalne nepogode. Prvo malo svežije, a oko 5. maja hladnije od proseka. Trenutno do oko 14.05. stoji signal za nestabilno i relativno sveže vreme.
O stravičnim napadima na predsednika Vučića od strane prozapadne opozicije, govotili su gosti Info dana Zoran Đorđević direktor "Pošte Srbije i Slobodan Samardžija novinar.
Gosti Blažo Marković iz Novi Ljudi Nova Snaga Srbije i analitičar Miljan Jovićević govorili su u Info danu o rezoluciji o Srebrenici, ali i o opoziciji.
U novom Info danu o sramnoj rezoluciji o nepostojećem genocidu u Srebrenici i raznim srbomrzcima koji nisu vredni pomena, govorili su Dragan Vasiljković, fondacija "Kapetan Dragan" i pukovnik u penziji i sociolog prof. dr Ilija Kajtez.
Tomislav Bokan, predsednik pokreta Dinara-Drina-Dunav i Tomo Lovrenković, novinar i politički aktivista gostovali su u emisiji "Info jutro" na Informer TV i diskutovali o srpskoj opoziciji.
Policija u Barajevu, u petak je uhapsila T.K. (39) koja je na ulici, posle verbalne svađe sa suprugom A.K. (45) istom pretila, a zatim i udarila nekoliko puta.
Skoro punih godinu dana prošlo je od stravičnog masakra koji je počinio dečak-ubica Kosta K. (14) kada je naoružan ušao u Osnovnu školu "Vladislav Ribnikar" koju je pohađao i ubio devetoro učenika i školskog čuvara.
Zoran Grahovac (52) iz Petrovaradina, profesor u srednjoj mašinskoj školi, presudom Osnovnog suda u Novom Sadu oslobođen je optužbi za nasilje u porodici zbog apsolutne zastarelosti krivičnog gonjenja protokom od šest godina
Vratili smo OFK Beograd u elitu, tamo gde i pripada, a sledeći korak je da napadnemo Evropu, kaže za Informer sportski direktor kluba sa "Karaburme" Andrej Mrkela.
Miljko Živojinović kaže da je dozvolu za premeštanje očevog tela dobio još pre četiri godine, ali da je zbog pandemije koronavirusa sve bilo stopirano.
Glumica Sofija Buš koja ima 41 godinu i dva propala braka iza sebe, tvrdi da je sada u ljubavnoj vezi sa Ešli Haris, sportiskinjom, te da apsolutno nije očekivala ovakvu ljubav.
Poslednje fotografije Rajana Goslinga (43) zaintrigirale su internet. Nagrađivani glumac, poznat po ulozi Kena u prošlogodišnjem bioskopskom hitu "Barbie", zaprepastio je svoje obožavatelje i ljubitelje filma novim, poprilično oteklim izgledom.
Sloba Radanović je poznat kao neko ko na društvenim mrežama često deli svoje mišljenje na razne teme, te je nedavno prokomentarisao i tiktokera Andriju Milivojevića, poznatijeg kao Vajvaj, koji mu je sada žestoko uzvratio.
Porodica Marka Utržana (20) iz Kikinde, svirepo mučenog i ubijenog vojnika JNA 1991. godine u hrvatskom logoru Rakitje u Zagrebu, nije dobila pravdu koju je čekala 33 godine.
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.