NEVEROVATNO, naučnici otkrili Ciceronovu "Monetarnu krizu"! Rimski novčići POKAZALI šta je oduvek bio uzrok FINANSIJSKE KRIZE DRUŠTVA!
Podeli vest
Monetarna kriza koju Ciceron spominje u jednom od svojih eseja bila je tema mnogobrojnih debata među naučnicima, međutim arheolozi su uspeli da dokažu vezu između Ciceronovih redova, monetarne krize i Društvenog rata
Rimski državnik i filozof Ciceron pisao je o novčićima sa promenljivom vrednošću u svom eseju iz 44. godine pre nove ere. Vekovima kasnije, ovo kratko spominjanje podstaklo je dugogodišnju istorijsku debatu, na koju su odgovor dali upravo novčići.
Policajci iz Uprave kriminalističke policije, u saradnji sa Tužilaštvom za organizovani kriminal, uhapsili su V. M. (1982), organizatora, i četiri pripadnika njegove organizovane kriminalne grupe zbog postojanja osnova sumnje da su malverzacijama na štetu Pokrajinskog fonda za razvoj poljoprivrede protivpravno prisvojili 62.387.018 dinara
19.04.2022
20:34
Arheolog Kevin Bačer sa Univerziteta Vorvik, kaže kako su istoričari dugo vodili rasprave šta je Ciceron hteo da kaže u svom eseju kad je spominjao da je vrednost novca bila promenljiva i da nisu znali koliko vredi već u sledećem trenutku. Međutim, on veruje da su sada i odgonetnuli ovu misteriju.
Rimska država je bila na ivici bankrota 91. godine pre nove ere. Delimično zbog Društvenog rata koji je vođen protiv njihovih italijanskih saveznika, koji su želeli pravo da glasaju na rimskim izborima. Do 89. godine pre nove ere, Rim je bio zarobljen u dužničku krizu, a Ciceronov odlomak je sugerisao da ljudi gube poverenje u valutu.
„Ciceron je ispričao kako su rimski tribuni pristupili kolegijumu pretora da bi rešili krizu, pre nego što je Gracidijan preuzeo isključivu zaslugu za kolektivne napore“, objašnjava Bačer.
„Jedna teorija je da je Gracidijan fiksirao kurs između srebrnog denarijusa i bronzanog asa (čija je težina bila smanjena). Druga je da je smislio metod za otkrivanje lažnih denara i tako povratio veru u kovanice.“
„Nažalost, Ciceronov izbor reči je previše nejasan da bi istoričari mogli tačno da utvrde šta se dešavalo. Svrha njegovog pisanja o tome nije bila da osvetli monetarnu krizu, on je samo koristio situaciju da ilustruje slučaj rimskog sudije koji se loše ponašao preuzimajući zasluge za rad drugih".
U okviru projekta koji je u toku, Bučer i njegove kolege analizirali su sastav kovanica iskovanih tokom ovih godina. Koristili su minimalno invazivne tehnike uzorkovanja kako bi sprečili oštećenje dragocenih srebrnih relikvija, sa glavama bogova i rimskih vođa. One su prvi put uvedene kao valuta 211. godine pre nove ere.
Istraživači su otkrili da je pre 90. godine p.n.e, denar bio sastavljen od čistog srebra ali je taj kvalitet opao za 10 procenata samo pet godina kasnije.
„Denar je prvo pao na ispod 95 procenata, a zatim je ponovo pao i to na 90 procenata. Sa nekim kovanicama i do 86 procenata, što ukazuje na ozbiljnu krizu“, zaključuje arheolog sa Univerziteta u Liverpulu Metju Ponting.
Smanjenje vrednosti valute se podudara sa drugim dokazima o finansijskim poteškoćama, uključujući da je država preduzela neuobičajenu meru prodaje javnog zemljišta radi kupovine žitarica 89. godine pre nove ere.
Ogroman porast u proizvodnji novčića takođe se desio 90. godine pre nove ere. Činjenica koja govori u prilog tome je 2.372 kalupa za pravljenje novčića, što je u poređenju sa 677 iz prethodne godine i 841 pre dve, drastičan pad. Sve ovo je verovatno bilo izazvano time što je Rim finansirao Društveni rat.
U kasnijim godinama, rimska valuta je takođe oslabila tokom građanskog rata između Pompeja i Julija Cezara. Kada se Rim okrenuo daljim osvajanjima i oporezovanju građana kako bi osigurao svoju finansijsku stabilnost. Ali ova kriza nije mogla da se meri sa onom iz 87. godine pre nove ere.
„Ovo bi moglo biti značenje Ciceronovih reči: da je vrednost kovanog novca „bačena“ zato što niko nije mogao da bude siguran da li su denari koji su imali čisti ili ne“, kaže Bačer.
Naučnici su zaključili da je u vreme objave Gracidijanovog edikta, standard finoće kovanica naglo porastao, a denari su vratili svoju pređašnju vrednost, piše „Nacionalna geografija“.
Društveni rat
Društveni rat čije ime potiče od latinskog bellum sociale, u prevodu znači - rat saveznika. Vođen između Rimske republike i nekoliko saveznika u Italiji od 91. do 87. godine p.n.e.
Italijanski saveznici su smatrali da ih treba tretirati kao i Rimljane, s obzirom na to da su uspostavili kulturne veze sa Rimljanima i da su im bili lojalni saveznici više od dva veka.
Rimljani su odbili njihove zahteve a situacija je eskalirala 91. godine p.n.e, što je dovelo do izbijanja rata.
Mnogi italijanski saveznici su na čelu sa Samnitima i Marsima, podigli pobunu protiv rimske vlasti. Većina etrurskih, umbrskih i latinskih saveznika nije se pridružila pobuni. Da bi okončali i sprečili buduće sukob, Rimljani su doneli zakone po kojima bi narodi i gradovi koji su ostali lojalni ili se predali Rimu dobili rimsko državljanstvo.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Policajci iz Uprave kriminalističke policije, u saradnji sa Tužilaštvom za organizovani kriminal, uhapsili su V. M. (1982), organizatora, i četiri pripadnika njegove organizovane kriminalne grupe zbog postojanja osnova sumnje da su malverzacijama na štetu Pokrajinskog fonda za razvoj poljoprivrede protivpravno prisvojili 62.387.018 dinara
Predsednik Srpske liste Zlatan Elek sa saradnicima je danas razgovarao sa ambasadorom SAD Džefrijem Hovenijerom u Prištini, gde je bilo reči o položaju i problemima srpskog naroda na ovim prostorima, kao i o zahtevu upućenom SAD da zaštite prava Srba.
Redovna profesorka Fakulteta političnih nauka u Beogradu, Nevenka Žegarac, preminula je 19. septembra 2024. godine u 56 godini, nakon kraće i teške bolesti.
Na prvom mestu je vojska Sjedinjenih Američkih Država, dok je Rusija druga, prema listi koju je sastavio Global Firepower na osnovu trenutno raspoložive vatrene moći zemalja.
Premijer Miloš Vučević obišao je vinare na Grožđebalu, zajedno sa ministarkom privrede Adrijanom Mesarović, gradonačelnikom Novog Sada Milanom Đurićem i predsednikom opštine Draženom Đurđićem.
Žestoke borbe vode se na svim linijama fronta. Gubici su ogromni, ali se čini da su daleko veći za ukrajinsku stranu. Na ovu temu u emisiji "Rat uživo" govorili su prof. dr Dragan Petrović, naučni savetnik i Danka Nešović, direktorka PEP akademije.
Glumica Radmila Živković preminula je danas u 72. godini života. Ostavila je brojne uloge u kultnim filmovima i serijama. U specijalnoj emisiji Informer TV glumac Irvan Mensur, sin Velimira Bate Živojinovića, Miljko Živojinović, Ivana Vujić, bivša direktorka Narodnog pozorišta i Molina Udovički Fotez, umetnički direktor drame Narodnog pozorišta.
Mosadu je cilj da utera strah u kosti stanovništvu. Trenutno se pola Bliskog istoka ustručava da uključi mobilni telefon, pa čak i kućne uređaje. U narednih mesec dana treba da se održi nešto što je nazvano "Poslednji test za čovečanstvo" gde će se utvrditi da li je već sada veštačka inteligencija pamentija od ljudi. Rezultate istraživanja nećemo saznati. Na ove teme u emisiji "Otvoreni studio" govorili su ekonomista Bojan Dimitrijević, Dževad Galijašević, stručnjak za bezbednost i istoričar Goran Šarić.
Danas je održana pokazna vežba u Batajnici. Vlada je usvojila predlog o vraćanju vojnog roka. Na ovu temu u "Info danu" govorili su Ministar bez portfelja Đorđe Milićević, narodna poslanica Biljana Pantić Pilja i Jasmina Andrić, časopis "Odbrana i bezbednost".
Gosti "Info jutra", Ljubomir Đurić iz Centra za nacionalnu politiku, stručnjak za odbranu i bezbednost Nikola Antić i analitičar Branko Radun, analizirali su trenutnu situaciju na Bliskom istoku i šanse da sukob u Izraelu eskalira u regionalni.
Saobraćajna nezgoda na pružnom prelazu kod Šabačkog vašara. Teretni voz "zakačio" putničko vozilo koje je bilo nepropisno parkirano u blizini prelaza, odbacivši ga na drugo putničko vozilo koje je takođe bilo parkirano u blizini. Nema povređenih.
Nedugo nakon što je košarkaški agent Miodrag Ražnatović demantovao izjave predsednika Crvene zvezde Nebojše Čovića u vezi sa odlaskom Nikole Topića u NBA ligu, prvi čovek crveno-belih se ponovo oglasio kako bi razjasnio sve nedoumice.
Kolumbijska diva i glumačka legenda Koraima Tores, nezaboravna Kasandra iz istoimene serije, stiže u Beograd u nedelju 22. septembra kako bi se priključila ekipi popularne serije Igra sudbine kao specijalni gost.
U sredu uveče u sali Jugoslovenske kinoteke publici, među kojom je bio i patrijarh srpski gospodin Porfirije, premijerno je prikazan dokumentarni film „Ljudi Hristovi - Naše vreme" scenariste i reditelja Jovana Markovića.
Ministar kulture u vladi Republike Srbije Nikola Selaković otvorio je danas na Zlatiboru „nulto" izdanje Nacionalnog festivala filma i televizije (NAFFIT) na kome će biti prikazana najnovija ovogodišnja izdanja srpskog filma.
Ljubitelji kulinarstva u Srbiji sigurno znaju ko je Anamaria Babičković. Za one koji nisu pratili prvu sezonu tv serijala Masteršef, takmičenje kuvara amatera pred kamerama i pod budnim okom profesionalnog žirija, ova mlada Subotičanka osvojila je drugo mesto. Ali ceo rodni grad, a moguće i veći deo Srbije, smatra je pobednicom!
Usled obilnih kišnih padavina proteklih dana duž magistralnog puta od Užica do Nove Varoši i Zlatara na pojedinim deonicama ima odrona i kamenja na putu!
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.