ZAPAD ĆE POKLEKNUTI PRVI, SMATRA PUTIN! A RUSIJU JE SPREMIO ZA DUGI RAT ISCRPLJIVANJA! "Vašington post" predviđa - sankcije Moksvi neće okončati rat u Ukrajini, već...
Podeli vest
Američki list Vašington post analizira da li sankcije koje su EU, Britanija i SAD uveli Rusiji sa ciljem da pritiskom na rusku ekonomiju nateraju Putina da okonča napad na Ukrajinu imaju efekta, kao i da li Putin može da istrpi sankcije dok ujedno radi na podrivanju evropskog jedinstva da bi dobio podršku za njihovo ukidanje
Kako navodi ovaj list pozivajući se na tvrdnje američkih i ruskih političkih i ekonomskih eksperata, Kremlj pokušava da pojača ekonomski pritisak na Zapad radi podrivanja strane podrške Ukrajini. Naime, ruski predsednik Vladimir Putin priprema se za dugi rat iscrpljivanja u Ukrajini i biće, prema viđenju pripadnika ruske ekonomske elite, nemilosrdan u svojim pokušajima da koristi ekonomska oružja poput blokade ukrajinskog izvoza žita, da razvodnji zapadnu podršku KIjevu.
Priča o raketnim sistemima dugog dometa MLRS se zahuktava i preti da izazove ozbiljnu eskalaciju sukoba na relacji Moskva-Zapad i Moskva-London zbog Kijeva
06.06.2022
13:50
Kremlj se oslanja na nedavne znake oklevanja kod nekih evropskih vlada da pruže dalju podršku videvši to kao pokazatelj da bi Zapad mogao da izgubi fokus u suprotstavljanju ruskoj invaziji na Ukrajinu, naročito kada svetske cene energenata skaču nakon nametanja sankcija Moskvi.
Putin „veruje da će Zapad postati iscrpljen“, kaže jedan dobro obavešteni ruski milijarder uz zahtev da ostane anoniman iz straha od posledica. Putin nije očekivao jaku zajedničku prvobitnu reakciju Zapada, “ali sada pokušava da preoblikuje situaciju, i veruje da će na duge staze pobediti,” tvrdi ovaj milijarder. Zapadni lideri su ranjivi zbog izbornih ciklusa i Putin veruje “da javno mnjenje može da se okrene protiv njih preko noći“, piše Vašington post.
Ove nedelje Evropska unija je najavila embargo na ruski pomorski izvoz nafte, a Šarl Mišel, predsednik Evropskog saveta, pohvalio je ovaj potez kao stavljanje maksimalnog “pritiska na Rusiju da okonča rat”. Ali, to će “imati mali uticaj kratkoročno,” kaže jedan ruski zvaničnik blizak diplomatskim krugovima Moskve, koji je takođe zahtevao anonimnost iz straha od odmazde. “Stav Kremlja je da mi ne možemo da izgubimo kakva god da je cena toga.” tvrdi on.
Kremlj je saopštio da je ovaj potez EU samo podstakao dalji skok svetskih cena energenata i da će videti da prebaci rusku robu na tržišta Azije, iako su EU i Britanija uvele i zabranu osiguravajućim kućama da osiguraju robu koju Rusija transportuje.
Stanovnici EU zemalja “osećaju udar ovih sankcija više nego mi,” rekao je portparol Kremlja Dmitrij Peskov u intervjuu za Vašington Post.
“Zapad je napravio grešku za greškom, što je dovelo do rastuće krize, a reći da je za to kriva situacija u Ukrajini i ono što Putin radi nije tačno.” tvrdi on.
Ovakav stav ukazuje na to da Kremlj veruje da može da izdrži duže od Zapada posledice ekonomskih sankcija. Putin ima malo izbora sem da nastavi rat u nadi da će blokada ukrajinskog žita “dovesti do nestabilnosti na Bliskom istoku i izazvati novu poplavu izbeglica,” tvrdi Sergej Guriev, bivši glavni ekonomista u Evropskoj banci za obnovu i razvoj.
Svi Putinovi savetnici
Agresivni stav Kremlja naizgled odražava stavove Nikolaja Patruševa, ratobornog čelnika Saveta bezbednosti Ruske Federacije, koji je služio sa Putinom u lenjingradskom (danas Sankt Petersburg) odeljenju KGB-a i sve više se smatra tvrdolinijaškim ideologom koji utiče na rat u Ukrajini.
On je jedan od nekolicine bliskih savetnika za pitanja bezbednosti za koje moskovski insajderi veruju da ima pristup Putinu.
U tri izrazito antizapadna intervjua koje je dao ruskim novinama od početka invazije, Patrušev, koji se do sada klonio javnosti, je rekao da je Evropa na ivici “duboke ekonomske i političke krize” jer inflacija raste, a životni standard već pada, što utiče na raspoloženje Evropljana, a da bi nova migrantska kriza stvorila i nove bezbednosne pretnje.
“Svet polako tone u krizu nestašice hrane bez presedana. Desetine miliona ljudi u Africi ili na Bliskom istoku će ostati na ivici gladi, i to zbog Zapada. Da bi preživeli, bežaće u Evropu. Nisam siguran da će Evropa preživeti tu krizu,” rekao je Patrušev ruskim državnim novinama Rosijskaja Gazeta u jednom od ovih intervjua.
A u intervjuu prošle nedelje za popularni tabloid „Argumenti i Fakti" Patrušev je rekao da Rusija „ne žuri da postavi bilo kakve rokove” u svojoj vojnoj kampanji u Ukrajini. Ruska vojska je postepeno ostvarila napredak u ukrajinskom istočnom regionu Donbas, ali umesto da ide na brzu i odlučujuću bitku, Putin veruje da je vreme na njegovoj strani, navodi ruski milijarder.
„Putin je vrlo strpljiv tip. Može sebi da priušti da čeka šest ili devet meseci. Može da kontroliše rusko društvo mnogo čvršće nego što Zapad može da kontroliše svoje.” smatra on.
Nedeljama dugo diplomatsko cenjkanje oko uslova EU naftnog embarga, Kremlj je video kao znak slabljenja zapadne odlučnosti, smatraju sagovornici. Putina su telefonom zvali preko vikenda francuski predsednik Emanuel Makron i nemački kancelar Olaf Šolc u vezi načina kako da se odblokiraju ukrajinske luke, što je dodatno ojačalo takav njegov pogled na ovu situaciju. Kada zapadni lideri zovu Putina i traže dogovor s njim, “ to znači da on misli da ima prednost,” kaže bivši zvaničnik američke vlade.
Kremlj insistira da je blokada izvoza ukrajinskog žita posledica ukrajinskog miniranja Crnog mora, što Kijev ne gira, a Peskov kaže da zapadne sankcije takođe sprečavaju isporuke žita.
Potencijalni gubici Rusije zbog zabrane EU na izvoz ruske nafte morskim putem mogli bi da budu minimalni, kaže Sergej Aleksašenko, bivši zamenik guvernera Ruske centralne banke, koji danas živi u egzilu u Americi. Ako Rusija bude uspela da preusmeri sav svoj pomorski transport ka Indiji i Kini, ruski gubici usled ove zabrane mogli bi da budu samo oko 10 milijardi dolara ukupno, smatra on.
Putinovi ekonomski savetnici “će mu reći na koliko su procenjeni gubici zbog ovog embarga, a on će se tiho nasmejati,” tvrdi Aleksašenko. “Putin ne menja svoj kurs” kaže on.
Na EU embargo treba gledati kao „tek prvi korak” u naporima da se prekine dotok prihoda Kremlja, kaže Edvard Fišman, pomoćni profesor iz oblasti međunarodnih i javnih odnosa na Univerzitetu Kolumbija, inače bivši zvaničnik Stejt Departmenta..
Nekoliko sadašnjih i bivših viših zapadnih zvaničnika razmatralo je predloge da SAD i EU oforme kartel i nametnu ograničenje cene ruske nafte, možda i na nivou od 30 do 40 dolara po barelu. Ovaj korak bi mogao da bude efektniji od evropske zabrane i pomogao bi da se smanje svetske cene, kažu Guriev i Fišman. Po tom predlogu Amerika bi mogla da uvede sekundarne sankcije svakome ko kupuje rusku naftu po ceni iznad te koju su oni propisali, tvrde oni.
Rešenje za naftu?
Italijanski premijer Mario Dragi prvi je predložio ideju da se stvori kartel naftnih potrošača na sastanku sa američkim predsednikom Bajdenom, a Evropska komisija sada ispituje Dragijev predlog i za uvođenje eventualnog ograničenja cena gasa.
Putin je ranije objavio “da je ekonomski blickrig” protiv Rusije propao, a ruska ekonomija se naizgled oporavlja od prvobitnog šoka koji su izazvale zapadne sankcije zahvaljujući dotoku skoro milijardu dolara prihoda dnevno od izvoza nafte i gasa u Evropu. Ovo se odnosilo na period pre nego što je EU uvela embargo na rusku naftu koja se prevozi morskim putem. Takođe, zahvaljujući kontroli kapitala i naređenju da ruski izvoznici prodaju pola svojih deviznih prihoda državi, rublja je ojačala i vratila se na predratni nivo.
Ali guvernerka ruske Narodne banke Elvira Nabiulina je upozorila da će se pun udar zapadnih sankcija tek osetiti. Zabrana uvoza visokotehnološke robe je tek počela da pravi probleme, dok nestašice nekih dobara tek sada počinju da se vide.
Očekuje se da će inflacija biti preko 20 posto, a Rusija se suočava sa najvećom recesijom u poslednjih 30 godina. Putinov pokušaj da zaštiti stanovništvo od inflacije, koja se trenutno procenjuje na 18 odsto, bio je da naredi povećanje penzija i minimalnih plata za 10 odsto, ali to nije ni blizu dovoljnog.
Kako rizici rastu sa svih strana, “ovo će biti rat iscrpljivanja s ekonomskog, političkog i moralnog stanovišta,” kaže ruski zvaničnik. “Svi čekaju jesen,” kada će posledice sankcija biti najteže, tvrdi on.
"Zasada, međutim, dok ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski procenjuje da Kijevu treba 7 milijardi dolara pomoći mesečno samo da bi zemlja mogla da ostane funkcionalna, Putin se izgleda kladi na to da će Zapad popustiti prvi, kaže bivši zvaničnih američke vlade. Putinov cilj da potčini Ukrajinu i na kraju postavi rusku zastavu u Kijev nije se promenio.” smatra on.
Informer je uradio ekskluzivne intervjue sa ambasadorima Rusije i Ukrajine. Oni su za našu televiziju govorili o ratu između ove dve zemlje od čijeg početka je prošlo tačno dve godine, a takođe su pričali i o mnogim drugim temama koje su se ticale između ostalog i Srbije i njenog teritorijalnog integriteta.
Pokušaje interesnih grupa sa Zapada da teritorijalno i politički rasparčaju Rusku Federaciju, komentarisali su gosti emisije "Rat uživo", analitičar Nenad Bumbić, general Mitar Kovač i geopolitički analitičar Milutin Ilić.
Putinova "zlatna strategija" sprovedena početkom 2022. godine vezivanjem vrednosti rublje za zlato uspešno se suprotstavila sankcijama, jer je Rusija drugi najveći proizvođača zlata u svetu. Rusija je meta više od 16.000 sankcija, ali ruska ekonomija i vojni aparat porasli su za 3,6 odsto u 2023. godini, a očekuje se da će rast 2024. biti 2,6 odsto!.
25.03.2024
21:06
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
komentari
milan lala
pre 1 godinu
Niko nemoze podmiriti ekonomiju EU sa energentima osim Rusije.Preko leta mogu da se koprcaju no kad stigne jesen i zima kada gas bude zivotno potreban izbice masovni protesti u EU kao gradjana tako i industrije. Pritisak pobunjenih gradjana i kolaps industrije nece se moci izdrzati bice ostavki i padanja vlada . EU sa ovom glupom harakiri politikom nema prespektivu ceka je galopirajuci raspad.
Ako sam dobro razumeo, zapadne drzave su krsile medjunarodno pravo i bez saglasnosti UN rezolucije vrsile vojne agresije protiv Srbije-CG u ime demokratije da se spreci genocid nad Albancima, zatim protiv Avganistana, Iraka, Libije, Sirije. Te 2008 godine krseci medjunarodno pravo su priznale laznu nezavisnost mafijaske-islamisticke UCK tvorevine. Sada te iste zapadne nacisticke drzave sole pamet celom svetu i tvrde da je Rusija krsila medjunarodno pravo kada je napala Ukrajinu u ime zastitu ruske populacije koja trpi genocid od ukrajinske vlade i vojske, ali, u ime borbe protiv ruske "nelegalne" agresije, su bez blama i bez stida krseci medjunarodno pravo uveli sankcije Rusiji i BijeloRusiji, koje samo UN ima pravo da proglasi, jel sam dobro razumeo ?
E kada znamo ovu cinjenicu, postavljam pitanje srpskim politicarima, kako vas nije blam i sramota da zelite da Srbija postane clanica Evropske Unije, koja sebi daje zapravo da krsi medjunarodno pravo sa vojnim agresijama i uvodjenje sankcijama drzavama bez saglasnost UN, bolje receno Srbija zeli postati deo te EU fasisticke i nacisticke tvorevine i sebe uvede u robstvo sa zlocinaca ?
Priča o raketnim sistemima dugog dometa MLRS se zahuktava i preti da izazove ozbiljnu eskalaciju sukoba na relacji Moskva-Zapad i Moskva-London zbog Kijeva
Predsednik Rusije Vladimir Putin izjavio je da Rusija nikada nije odbacila pregovore o Ukrajini, ali da ju je Zapad prevario i da sada mora da vidi kome može veruje.
U moru nebuloza, spinova i kontraspinova, udaraca ispod pojasa, tuče, frke, napada na opozicionoj političkoj sceni na relaciji bojkotoša i oni koji izlaze na izbore u Beogradu, potpuno ispod radara javnosti prošla je izjava tajkuna Dragana Đilasa o, nećete verovati, modnom stilu Save Manojlovića.
Liste za lokalne izbore opozicije pune su takozvanih fantomskih birača, kako su oni samo nazvali pojedine građane koji su menjali prebivalište i pokušali da tako optuže vlast da je pokrala decembarske izbore?! Sada, je opozicija prestavila - fantomske odbornike i to u svojim redovima!
Proročke reči predsednika Srbije Aleksandra Vučića da će se opozicija istog časa ujediniti ako bude imala makar jedan glas, jednog odbornika, jednog poslanika više od vladajuće koalicije ponovo su dobile na snazi nakon što je doktor Branimir Nestorović, lider "Pravi Mi" najavio da će se povući iz izborne trke na lokalnim izborima u Beogradu, ako i lažni ekolog Savo Manojlović uradi isto.
Gradska izborna komisija usvojila je Odluku o utvrđivanju Zbirne izborne liste, na kojoj će se, za izbore za odbornike Skupštine grada Beograda, raspisane za 2. jun, naći 14 izbornih lista.
Statistika u Srbiji je alarmantna - svake godine, oko 56.000 ljudi umre od kardiovaskularnih bolesti, što je ekvivalent populaciji grada veličine Pirota.
Ministar spoljnih poslova Marko Đurić boravio je danas u zvaničnoj poseti Mađarskoj, prilikom koje se sastao sa šefom mađarske diplomatije Peterom Sijartom.
Od zapaljenskih bolesti creva, u koje spadaju Kronova bolest i ulcerozni kolitis, u svetu boluje oko 10 miliona osoba. Za Srbiju nema tačnih podataka, ali se pretpostavlja da sa ovom bolešću živi oko 20.000 ljudi. U većini slučajeva bolest se razvija između dvadesete i tridesete godine života, a sve češće se javlja i u dečjem uzrastu.
Zvanično imamo dva rata, rusko-ukrajinski i rat u Gazi. Međutim, Zapad pokušaj atentata na slovačkog premijera poredi sa atentatom na Franca Ferdinanda kada je zvanično počeo Prvi svetski rat. Da li ova dva atentata mogu da se uporede? Na ovu temu u emisiji "Rat uživo" govorili su Stevan Ignjatović, pilot u penziji i
Prisnu saradnju Rusije i Kine kao rezultat agresivne spoljne politike Sjedinjenih Američkih Država, komentarisali su gosti Info dana, pisac i publicista Radojka Tmušić i politički konsultant Vlada Dobrosavljević.
Atentat na premijera Slovačke Roberta Fica i udar duboke države na suverene evropske lidere, komentarisali su gosti Info dana, stručnjak za bezbednost Ilija Kajtez, bivši policajac Vladimir Savić i pukovnik Milan Jovović Legenda.
Vladislav Stanko sa Evropskog instituta iz Praga bio je gost emisije "Info jutro" Informer TV. On je komentarisao pokušaj ubistva slovačkog premijera Roberta Fica, kao i tvrdnje o potencijalnom građanskom ratu u toj državi.
Vremešna meštanka Zlota otkrila je za Informer "govorkanja" koja dugo već prate porodicu Dragijević, za koju se u ovom mestu veruje da ih je stiglo prokletstvo predaka koji su se bavili "zlom i magijom"!
Dejan Dragijević (50) iz Zlota, jedan od dvojice osumnjičenih za ubistvo male Danke Ilić (2), takođe je sproveden iz pritvorske jedinice u zatvorskoj marici kako bi odao poslednju poštu majci Svetlani (63), pre ukopa na lokalnom groblju.
Radoslav Dragijević (73), suprug preminule Svetlane (69), po odobrenju sudije Višeg suda u Zaječaru došao je iz pritvora na sahranu. On je trenutno iza rešetaka zbog sumnje da je starijem sinu Dejanu (50) pomogao da prebace telo male Danke Ilić (2) na nepoznatu lokaciju.
Košarkaški savez Beograda (KSB) suspendovaao je vlasnika kluba Real Milana Gurovića i nekoliko igrača ovog tima i ekipe Vizura zbog incidenta na njihovom meču.
Partizan je rešio da promeni ime! Armiju navijača kluba iz Humske iznenadila je vest da je na sednici sportskog društva doneta odluka o pokretanju javne rasprave koja bi za cilj imala da se stavi na glasanje predlog o promeni zvaničnog naziva Sportskog društva.
Međunarodna komisija za zoološku nomenklaturu (ICZN) odbacila je zahtev da se promeni ime bube koja je nazvana po Adolfu Hitleru 1937, uprkos pozivima naučnika na izmenu.
U parku ispred Osnovne škole "Mika Mitrović" u strogom centru Bogatića nedavno je postavljena crno-bela tabla sa 64 polja pa svakodnevno oko nje ima onih i koji vole da igraju šah a i kibicera koji bi rado da probaju.
Da bi decu podstakli da čitaju, u šabačkoj biblioteci osmislili su zanimljiv program - umesto da roditelji dovode decu u biblioteku, bibliotekari dolaze kod njih i to "bibliociklom"!
Povodom 107. godišnjice smrti vojvode Radomira Putnika u Kragujevcu su kod spomenika slavnog vojskovođe vence položili u ime Gradake uprave Putnikovog rodnog grada, pomoćnice gradonačelnika za kulturu Ana Petrović Jelić i zdravstvenu i socijalnu zaštitu i manjinska i ljudska prava dr Gordana Damnjanović.
Ana Jaćimović, pobednica nagradnog konkursa "Pitam za kuma" putem koga je odabrano ime za novootvoreni bazen u Gornjem Milanovcu danas je preuzela nagradu.
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.