NEMCI SU UKAPIRALI, PET RAZLOGA ZAŠTO RUSIJA POBEĐUJE! Die Welt: Da će Rusi propasti i izgubiti rat...To su mogli da samo SANJAJU SAD I BRISEL!
Podeli vest
Kad je u februaru 2022. izbio rusko-ukrajinski rat, bio sam ubeđen, kao i skoro svi zapadni posmatrači, da će Rusi propasti u svojim ciljevima i izgubiti rat. Ako ostavimo po strani detalje, ovo očekivanje počivalo je na tri jaka stuba
Kao prvo, od 1945. godine mnoge vladine armije su podbacile u pobunama, nemirima, gerilskom ratu, teroru, asimetričnom ratu i sličnim oblicima vojne konfrontacije. Razmislite o Maleziji - da, o Maleziji, koja se tako često pogrešno reklamira kao britanska pobeda. Pomislite na Alžir, na Vijetnam, na Irak, na desetine sličnih sukoba u Aziji i Africi. Gotovo bez izuzetka, okupatori su izgubili a okupirani su pobedili.
Nemačka nije u stanju da Kijevu snabdeva oružjem sličnim tempom kao Sjedinjene Države jer su njeni resursi ograničeniji, objasnio je nemački kancelar Olaf Šolc, odgovarajući na navode da njegova zemlja „previše obećava i ne ispunjava" kada je reč o Ukrajini.
04.07.2022
20:12
Kao drugo, ogromna teritorija i brojno stanovništvo Ukrajine naveli su mene i druge da pretpostavimo da je Rusija zagrizla više nego što može da proguta. Posledica ovoga biće dugotrajan, krajnje krvav i krajnje destruktivan sukob, koji će se rešavati ne toliko na bojnom polju, koliko demoralisanjem i ruskih snaga i ruskog stanovništva, kao što je to bilo u periodu od 1981. do 1988. godine, kada je Sovjetski Savez izvršio invaziju na Avganistan i učestvovao u borbi protiv tamošnjeg ustanka, a kao rezultat došlo je ne samo do vojnog poraza na terenu, već i do raspada Sovjetskog Saveza. U prilog ovakvom scenariju išle su ekstremne teškoće sa kojima su se Rusi suočili pre nego što su konačno uspeli da pokore mnogo manju Čečeniju.
Kao treće, navika da se poželjno uzme kao realno - jeste ono što sam imao na umu, kao i većina zapadnih posmatrača. Uključujući šefove država, ministre, vojsku, obaveštajne agencije i medije.
Od tada su prošla četiri meseca veoma bogata događajima. Sledeći faktori su me naterali da preispitam situaciju:
Nema gerilskog rata.
Ukrajinci ne vode gerilski rat. Umesto toga, kao što pokazuje lista naoružanja koje su tražili od Zapada, oni pokušavaju da vode konvencionalni rat: tenk protiv tenka, top protiv topa, avion protiv aviona. Sve ovo izgleda u nadi da će ne samo zaustaviti ruske snage, već ih i isterati iz zemlje. S obzirom da na jedan ukrajinski plotun dolazi deset ruskih, takva strategija može biti samo recept za poraz.
Rusija je promenila taktiku.
U početku potcenjujući svog protivnika, Rusi su započeli rat pokušajem da zauzmu centar ukrajinske moći u Kijevu borbom prsa u prsa. Kad to nije uspelo, trebalo im je vremena da donesu odluku; možda su čak smenili neke od svojih generala. Tada je, međutim, došlo do pregrupisavanja, i novog kursa sistematskog slabljenja ukrajinskih gradova i naselja - nešto uporedivo sa akcijama Staljina i njegovih generala u Finskoj 1939/40.
Problemi sa snabdevanjem.
Zapadna vojna oprema, posebno sistemi protivvazdušne odbrane, oklopno oružje i bespilotne letelice, sve to može biti izvanredno. Ali ograničene količine, godine i godine preterane štedljivosti, uverenje da je rat u Evropi postao nemoguć i potreba za obučavanjem ukrajinskih snaga dovode do toga da ovo oružje sporo i nedovoljno stiže tamo gde je najpotrebnije. Pritom važnu ulogu igra i to što se Rusi bore na svom pragu, a NATO linije komunikacije se protežu stotinama kilometara, sve od granica Ukrajine do Poljske, Slovačke i Rumunije na zapadu, do Donbasa na istoku. Skoro ceo teren između njih je ravan, pruža malo zaštite i retko je naseljen. Odnosno, pogodan je za upotrebu vazduhoplovstva - upravo za vrstu naoružanja u kojoj je superiornost Rusije posebno očigledna.
Ekonomska održivost Rusije.
Stroga cenzura u Rusiji otežava pouzdanu procenu efikasnosti zapadnih ekonomskih sankcija protiv ruskog stanovništva. Ako se nešto i dešava među stanovništvom, sve informacije se energično potiskuju. U međuvremenu, makroekonomske analize pokazuju da je Rusija mnogo otpornija nego što je Zapad očekivao. Zalihe zlata rastu, omogućavajući Putinu da svoju valutu vezuje za zlato - Rusija je prva zemlja koja je to učinila otkako je Švajcarska krenula suprotnim putem 1999. godine.
Čini se da se u svakodnevnom životu Rusa malo šta promenilo. Jedan od razloga: lokalne kompanije su naučile lekciju iz prethodnih kriza. Rublja, koja je nakon početka rata bila na ivici kolapsa, dostigla je sedmogodišnji maksimum u odnosu na dolar, i trend raste. Zahvaljujući smanjenom uvozu i ogromnom rastu cena energenata, u rusku kasu se sliva više novca nego ikada ranije. Većina ovog novca dolazi od prodaje energije, hrane i sirovina zemljama poput Kine i Indije. Zauzvrat, Kina je sad industrijska sila broj jedan; ako samo prebrodi svoje probleme sa Kovid-19, ona će biti u stanju da snabde Rusiju svim potrebnim industrijskim dobrima - a to zadugo.
Posledice rata na Zapadu.
Ekonomske posledice rata za Zapad su mnogo ozbiljnije nego što se očekivalo. Spasiti Ukrajinu iz kandži Rusije je mnogo teže nego misija u Avganistanu. Na obe strane Atlantika, inflacija je viša nego u bilo kom trenutku od 1980. Posebno u pogledu snabdevanja energentima, koje Rusija sve više uskraćuje Evropi, to preti ne samo rastućom neizvesnošću, već i realnim siromaštvom.
Ako se tako nastavi, kao što gotovo sigurno hoće, porašće nezadovoljstvo među stanovništvom koje će sve više zahtevati manje učešće svojih zemalja ili čak potpuni odustanak. Čak i ako bi to značilo napuštanje Ukrajine i prepuštanje Putina volji sudbine.
Konačno: od prosvetiteljstva, Evropa je nameravala da postane tvrđava slobode, vladavine prava i pravde. Sada ponovna javna konfiskacija imovine takozvanih oligarha mnoge tera na razmišljanje. Pre svega: niko ne zna šta je to „oligarh". Zatim: to što su neki „oligarsi" već dugi niz godina u manje-više bliskom kontaktu sa Putinom ne čini ih automatski zločincima. Na kraju: i pod pretpostavkom da su zločinci, nije jasno zašto su tako dugo tolerisani i sad ih progone, tek nakon početka rata. Da li možda Zapad tako podriva osnove da bude zaštitnik pravde?
Da pojasnim: sve ovo još nije formalizovano. Međutim, sudeći po sve brojnijim glasovima koji ukazuju da će ovaj rat biti dug, sada se radi o tome ko najdublje diše i najduže izdržava. A što se toga tiče, šanse Rusije nisu loše.
Napori Nemačke da poveća isporuku sistema protivvazdušne odbrane zapadne proizvodnje Ukrajini do sada su pali, pošto su druge nacije uglavnom odbijale da se uključe, izvestio je Politiko u sredu.
Nemački kancelar Olaf Šolc, koji je bio protiv toga da se Ukrajini dozvoli da izvodi napade na teritoriju Rusije zapadnim oružjem, sada podržava tu ideju, piše „Politiko“, pozivajući se na izvor dobro upoznat sa stavom nemačke vlade.
Zapadno oružje nije se pokazalo u zoni specijalnih operacija, piše Njujork tajms.
29.05.2024
06:15
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Nemačka nije u stanju da Kijevu snabdeva oružjem sličnim tempom kao Sjedinjene Države jer su njeni resursi ograničeniji, objasnio je nemački kancelar Olaf Šolc, odgovarajući na navode da njegova zemlja „previše obećava i ne ispunjava" kada je reč o Ukrajini.
Ukrajinsko rukovodstvo želi da uvuče NATO u sukob sa Rusijom, jer je to jedina šansa da se ono zadrži na vlasti, izjavio je penzionisani američki obaveštajac Skot Riter za Jutjub kanal "Through the eyes of".
Mađarski ministar spoljnih poslova Peter Sijarto osudio je planove NATO-a da dozvoli Ukrajini da koristi oružje koje je isporučio Zapad za gađanje ciljeva u Rusiji i ocenio ih kao "sumanute", upozorivši da će odgovor Rusije biti višestruk.
Ministar građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Goran Vesić odgovorio je osvedočenom srbomrscu Mihaelu Rotu koji je izjavio "kako je politička atmosfera u Srbiji sve agresivnija, i kako je zabrinut zbog uvreda na račun Nemačke".
Gradonačelnik Beograda Aleksandar Šapić gost je Informer TV gde je, između ostalog, govorio i o tajkusnkim medijima, koji sve češće falsifikuju i zloupotrebljavaju njegove izjave.
Mnogo zahteva je imala opozicije, pa smo morali da menjamo zakon o biračkim spiskovima. Zbog toga određeni broj ljudi neće moći da izađe na glasanje. U Intervjuu dana na ovu temu govorio je narodni poslanik Aleksandar Mirković.
Upravo je završen miting u Nišu. Čini se da opozicija pokušava da zbuni birače ne bi li ti birači doneli pogrešnu odluku. Tema Informer specijala bili su izbori 2. juna. Na ovu temu govorili su Biljana Pantić Pilja, član Predstavništva SNS-a, prof. dr Stevica Deđanski, analitičar, Miljan Jovićević, analitičar, Radoslav Milojičić Kena, narodni poslanik SNS-a.
Rezolucija o takozvanom genocidu u Srebrenici kao i izbori 2. juna i dalje su najaktuelnije teme. Situacija na KiM takođe ima nacionalni značaj. Na sve ove teme u "Info danu" govorili su bivši premijer Srbije Nikola Šainović, glavni urednik RT Balkan Nikola Vrzić i politički filozof Dragoljub Kojčić. Uživo u program uključio se i Predrag Maslar, predsednik opštine Arilje koji je govorio o tome šta je učinjeno u ovoj opštini u poslednje četiri godine, ali i koji su planovi za naredne četiri.
Skoro četiri meseca su prošla od kada je u Madridu misteriozno nestala srpska snaja Ana Marija Knežević, a jedini osumnjičeni za njen nestanak je suprug, Beograđanin David Knežević, koji se nalazi u pritvoru u Sjedinjenim Američkim Državama.
Jedan muškarac poginuo je danas oko 17 sati na autoputu Beograd - Niš kod Aleksinačkih Rudnika kada je iskočio iz sanitetskog vozila nakon čega ga je udario drugi automobil.
Apelacioni sud u Beogradu pravosnažno je danas osudio Stefana Milašinovića (24) iz Kraljeva na 20 godina zatvora, jer je 28. aprila 2022. hicima iz pištolja ubio Luku Žižića (37)u kafiću "Ritual" na Novom Beogradu i doveo u opasnost živote drugih gostiju lokala.
Naredni rival Novaka Đokovića u trećem kolu Rolan Garosa biće Lorenco Muzeti! Italijan je sa 3:0 u setovima (7:5, 6:1, 6:4) nadigrao domaćeg predstavnika Gaela Monfisa!
Olimpijske igre u Parizu su sve bliže, do početka je ostalo manje od dva meseca, a jedna od najveći uzdanica Srbije u napadu na medalje biće Ivana Španović.
Glumac je ostvario još nekoliko zapaženih uloga. Igrao je i u filmovima "Lepa sela, lepo gore", "Crni bombarder" i "Tri palme za dve bitange i ribicu".
Kad Vranjanac kaže "da onodi", to znači da može da radi svašta - od toga da je usred nekog teškog fizičkog posla, da možda i odmara, do toga da uživa u seksualnom činu...
Užičanina Predraga Kostića odnedavno poznaje cela Srbija! Možda je šteta što su tek sad mnogi saznali kakav je to čovek, ali, "slučaj" je takav da se za njega pročulo sigurno i van granice zemlje, tek kad je otišao u penziju!
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.