PUTIN NEĆE VRATITI TERITORIJE KOJE JE ZAUZEO U UKRAJINI! To je zemlja Petra Velikog - a tu nema kompromisa!
Podeli vest
Kako se ispostavilo, istorijski favorizovana ruska bezbednosna politika je uvek bila teritorijalna ekspanzija, tvrdi autor TNI. Po njegovom mišljenju, teritoriju koju su zauzele ruske trupe, Kijev je zauvek izgubio
Ukrajinski sukob ima duboku istorijsku pozadinu. Razvijajući svoju prethodnu ideju da su Ukrajinci, Belorusi i Rusi „jedan narod“, i polazeći od opravdanja specijalne operacije (demilitarizacija Ukrajine i zaštita stanovnika Donbasa), ruski predsednik Vladimir Putin uporedio je sebe sa Petrom Velikim i sukobom u Ukrajini do osvajanja baltičkih država od Švedske.
U ukrajinskom sukobu vreme je da Evropa računa sa realnošću, a ne sa iluzornom strateškom analizom, koja se više zasniva na vojnoj propagandi nego na činjenicama. Kako piše Il Giornale, zato je pošteno zapitati se da li su pregovori sa Putinom sada moralno prihvatljiviji od nastavka već izgubljene konfrontacije
13.07.2022
20:19
Putin je u govoru 10. juna, posvećenom 350. godišnjici rođenja monarha, naglasio da prvi ruski car nije ništa oduzeo Švedskoj, već je, naprotiv, vratio ruske teritorije. Napominjući da nijedna evropska zemlja nije priznala ruske pretenzije pre Petrovog osvajanja, Putin je rekao da je misija Rusije u Ukrajini bila da „obnovi i ojača“ svoj državni suverenitet kroz obnovu istorijske pravde.
Putinovi nedavni komentari nisu samo poređenje sa Petrom Velikim, već novi krug nacionalne strategije koja je evoluirala vekovima. Počev od srednjovekovnog kneza Ivana III, ruski vladari su vekovima pokušavali da osvoje bivšu Kijevsku Rusiju, koja je danas podeljena između Belorusije, Ukrajine i Rusije.
Pod Petrom Velikim, ujedinjenje zemalja postalo je istinski carski poduhvat: on je svoje planove objavio pre 301 godinu nakon pobede Rusije u Severnom ratu. Kako su pokazali nedavni predlozi da se okupirani jug Ukrajine i Donbas uključe u sastav Rusije, Petrov imperijalni projekat živi do danas.
Strategija ujedinjenja i imperijalne tendencije doveli su do toga da je istorijski favorizovana ruska bezbednosna politika uvek bila teritorijalna ekspanzija. Pradavne ruske zemlje oko Moskve bile su bez izlaza na more i ranjive na napade spolja – lišene prirodnih barijera koje bi mogle odložiti napade neprijatelja ili pomoći u odbrani.
Nakon što je Ivan III proglasio nezavisnost 1480. godine, ruski vladari su postepeno razvijali nove zemlje – na istoku, na jugu i na zapadu. Šireći se, Rusija je formirala tampon zone između granica i unutrašnjosti, nastojeći da obezbedi pristup moru, posebno Baltiku i Crnom moru.
Danas Putin u suštini cilja na istu teritoriju koju je nekada imao Petar Veliki. Pošto nijedna zemlja ne osporava ni ruski suverenitet nad Sankt Peterburgom, ni ruski pristup Baltičkom moru, Putinov strateški fokus je na Ukrajini i Crnom moru.
Međutim, Putinova prvobitna namera bila je osujećena vojnim uspesima Ukrajine, a ruske snage su se povukle iz Kijeva, Černjigova i Sumija, koncentrišući se na zauzimanje Donbasa i obale.
Kontrola Donjeckog grebena i Azovske visoravni ojačaće poziciju Rusije između ukrajinske teritorije i ekonomski ključne reke Don, koja povezuje rečnu mrežu centralne Rusije sa Crnim morem, kapijom za svetsku trgovinu.
Kao Petar Veliki, koji je osvojio Azovsku tvrđavu na ušću Dona, Rusija je zauzela čitavu obalu Azovskog mora i uspostavila kopneni koridor do Krima. Pored toga, ruska kontrola Hersona lišava Ukrajini pristup moru duž Dnjepra i zaobilazi svaku odbrambenu liniju duž arterije koja štiti zapadni deo zemlje.
Putinovo poređenje sa Petrom Velikim baca svetlo na njegove prave namere u Ukrajini. Severni rat, koji je počeo 1700. godine, trajao je dvadeset i jednu godinu i počeo je razarajućim porazom Rusa u bici kod Narve.
Petar Veliki proveo je osam godina obnavljajući rusku vojsku, nakon čega se suočio sa odlučnom invazijom moćne švedske vojske. Ukrajinski kozaci su podigli ustanak 1708. godine i ujedinili se sa švedskim osvajačima u nadi da će steći nezavisnost od Rusije.
Petrova odlučujuća pobeda kod Poltave nad kombinovanom švedsko-ukrajinskom vojskom preokrenula je tok rata u korist Moskve i ostala je jedna od najvećih pobeda Rusije. To je takođe postalo početak kraja prve ukrajinske države, Hetmanije.
Međutim, Putinovo poređenje je pogrešno. Petar se oslanjao na saveznike i dao prednost izgradnji koalicije protiv Švedske. Danas se većina Evrope ujedinila protiv Rusije pod okriljem NATO-a i Evropske unije.
I sama Švedska je napustila dugogodišnju neutralnost i traži članstvo u NATO-u. I posle Poltave, Petar Veliki se borio još dvanaest godina: da bi konačno pobedio Švedsku, morao je da izgradi koaliciju sa Danskom, Saksonijom, Komonveltom, Hanoverom i Pruskom. Danas međunarodna koalicija, naprotiv, podržava Ukrajinu.
Sam Putin je svojim komentarima jasno stavio do znanja dugoročne namere Rusije u Ukrajini. Prvo, Rusija će nastaviti da traži kontrolu nad Ukrajinom i Crnomorskim regionom.
Drugo, čak ni rastući gubici neće sprečiti Moskvu da nastavi ofanzivu. Treće, svaka ukrajinska teritorija koju su zauzele ruske trupe će najverovatnije biti nepovratno izgubljena za Kijev, barem u doglednoj budućnosti.
Ako dalji koraci doprinose nacionalnom preporodu i jačaju snagu Rusije, razmena teritorija, ili još više njihov povratak, kao takva je neprihvatljiva. Sve dok Rusija ima vojna sredstva za postizanje svojih ciljeva, Moskva će nastaviti da „ponovo gradi i konsoliduje“ svoju moć u Ukrajini. Sa Putinove tačke gledišta, to zahteva i sam suverenitet Rusije.
Ruska vojska je probila odbranu Oružanih snaga Ukrajine u Donbasu, zbog čega su ukrajinski bokovi počeli da se ruše, rekao je ukrajinski politikolog Ruslan Bortnik u svom blogu na Jutjubu.
Ruska vojska će uskoro zauzeti Časov Jar i Kupjansk, piše portal „Njuzvik“.
05.05.2024
18:31
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
U ukrajinskom sukobu vreme je da Evropa računa sa realnošću, a ne sa iluzornom strateškom analizom, koja se više zasniva na vojnoj propagandi nego na činjenicama. Kako piše Il Giornale, zato je pošteno zapitati se da li su pregovori sa Putinom sada moralno prihvatljiviji od nastavka već izgubljene konfrontacije
Oružane snage Rusije ulažu sve napore da postignu nove uspehe u specijalnoj operaciji pre nego što ukrajinska vojska bude mogla da iskoristi pristiglu američku vojnu pomoć. Borbe koje su u toku na bokovima Časovog Jara mogu postati jedna od najvažnijih bitaka ovog sukoba, uveren je Zapad.
Ruska vojska je ušla na teritorije gde ukrajinske oružane snage nemaju odgovarajuća utvrđenja, rekao je potpukovnik američke vojske u penziji Danijel Dejvis na Jutjub kanalu Daniel Davis / Deep Dive.
Politikolog Dušan Milenković istakao je da cela opozicija izlazi na izbore 2. juna, samo što Dragan Đilas, Zdravko Ponoš, DSS i SSP ne izlaze u Beogradu.
Iz dana u dan ne prestaju udruženi napadi na deo opozicije koja je odlučila da izađe na izbore 2. juna, pa je sada najnoviji napad na njih to da nije moralno što se nisu odlučili za bojkot.
Branka Đukić iz sela Meteha kod Plava, 2. septembra 1975. godine, pošla je da se upiše u četvrti razred gimnazije u Peći. Istog dana se vratila autobusom na Čakor i u popodnevnim satima krenula, preko Ječmišta, svojoj kući.
Italijanski ambasador Luka Gori ocenio je večeras da još nije došao trenutak za člasntvo tzv. Kosova u Savetu Evrope i naglasio da je za tako nešto neohodan suštinski napredak u formiranju Zajednice srpskih opština (ZSO).
U Info večeri o istorijskoj poseti predsednika Si Đinpinga i sporazumima koji će doneti benefite za Srbiju, govorili su Darko Obradović, iz Centra za strateške analize i Ljubomir Đurić iz Centra za Nacionalnu politiku.
U novom Glavnom dnevniku Informer TV, gostovao je spoljnopolitički komentator Miroslav Stojanović, a on je govorio o poseti kineskog predsednika Si Đinpinga Srbiji.
O aktuelnim svetskim žarištima, ali i o spoljnoj i unutrašnjoj politici Rusije i njenom uspehu na frontu u Ukrajini, govorili su Vlastimir Vidić, novinar, prof. dr Dragan Radenović, Miloš Jevtić, novinar i ekspert za specijalne jedinice, Igor Damnjanović, novinar i ratni reporter.
U novom Info danu o poseti kineskog predsednika Si Đin Pinga Srbiji, ali i odnosima Kine i naše zemlje, govorili su Srđan Barac iz Centra za društvenu stabilnost i Aleksa Grubešić iz Centra za društvena istraživanja.
Mladić L.S. (21) koji se u nedelju ujutru vozeći "golfa" zakucao u kuću u Šumatovačkoj ulici na beogradskom Vračaru imao zabranu upravljanja, a policija nakon udesa u automobilu pronašla pištolj i nož, ipak nakon saslušanja u tužilaštvu pušten je da se brani sa slobode.
Potpredsednik Vlade i ministar unutrašnjih poslova Ivica Dačić izjavio je da je u nesreći na vašaru u Kuršumliji, prilikom rušenja konstrukcije ringišpila, povređeno 13 lica.
Nikola Jokić je postao deo posebnog društva nakon što je treći put u karijeri dobio priznanje za najkorisnijeg igrača regularnog dela sezone u NBA ligi.
Real Madrid se plasirao u 18. finale Lige šampiona nakon što je posle preokreta u drugoj utakmici pobedio Bajern sa 2:1 i sa ukupnih 4:3 prošao u finale. Ali, svet bruji o skandalu, a ne duelu Madriđana i Borusije Dortmund.
Real Madrid plasirao se u finale Lige šampiona pošto je na svom terenu savladao Bajern iz Minhena sa 2:1, a trener Bavaraca Tomas Tuhel je posle utakmice opleo po sudijama.
Potresna ispovest Huana Pabla Eskobara i njegova životna priča govore o tome kako je uspeo da se izvuče iz neželjenog nasleđa, kako je video dve suprotne strane svog oca i živeo život u bekstvu.
Nagrada "50 godina" Motovun film festivala biće dodeljena Bogdanu Dikliću biće na festivalu "Cinehillu" koji se održava od 24. do 28. jula u Gorskom kotaru, saopštili su organizatori.
Od prvih dana maja pa do kraja avgusta Pešterci žive za tradicionalne vašare na kojima se često okupi između 20.000 i 30.000 ljudi. Tako je bilo i ovih dana.
Kardiolog jedne bolnice na jugu Srbije našao se u čudu kada su mu na početku nedavnog noćnog dežurstva kao "hitno stanje" doveli dedu (80) sa izraženom tahikardijom i neobjašnjivim bolovima.
Mladi reprezentativac Srbije u stonom tenisu Andrej Radulović iz Niša, ima samo 19 godina, ali iza sebe već ima nekoliko dobijenih teških životnih bitaka. Zato je sada rešen da dobije još dve.
Tradicionalna manifestacija ''Jagnjijada'' biće održana od 17. do 19. maja u centru Jagnjila, u organizaciji udruženja „Jagnjijada – Jagnjilo“, pod pokroviteljstvom Opštine Mladenovac., a posetioce očekuje i bogat kulturno- umetnički program.
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.