PAZI SAD OVO! U RUSIJI PRE RATA U UKRAJINI RADILE 1.404 FIRME SA ZAPADA, POVUKLO SE TEK 8,5 ODSTO! A, Srbiju teraju da udari na Moskvu!
Podeli vest
Posle napada Rusije na Ukrajinu brojne zapadne firma su najavile da će napustiti Rusiju. Ali, manje od 10 odsto njih je to zaista uradilo, kako pokazuje jedno istraživanje.
Početkom rata više od 1.000 firmi je najavilo da će dobrovoljno ograničiti svoje aktivnosti u Rusiji više od minimuma koji nalažu međunarodne sankcije. Ipak, drugo je pitanje da li to zaista čine.
Zapad je izgubio glavnu ulogu na svetskoj sceni, zbog „ustanka bez presedana" nezapadnih zemalja, protiv uspostavljenog poretka SAD i Evrope, piše Jorg Kronauer u „Junge Welt".
13.01.2023
17:30
Povlačenje nije isto što i povlačenje?
Naime, aktuelno istraživanje Univerziteta Sankt Galen i Visoke ekonomske škole IMD pokazuje da se od 1.404 firme iz grupe zemalja G7 i Evropske unije njih 8,5 odsto zaista povuklo iz Rusije. Pre rata u Rusiji je bilo aktivno 2405 predstavništava zapadnih firmi. Otkud tolika razlika između reči i dela?
- Najpre je važno pitanje kako se uopšte definiše povlačenje iz Rusije - kaže Holgar Gerg, predsednik Instituta za svetsku privredu iz Kila.
On objašnjava da je u naznačenom istraživanju reč o firmama koje su potpuno zatvorile svoja predstavništva. Ali pod povlačenjem može da se podrazumeva obustava isporuka ili prekid novih investicija. On kaže da je jedan od razloga i to što su u banci podataka ORBIS sadržani samo podaci o većim firmama.
Moskva želi da spreči odlazak investitora
Dodatno objašnjenje su pravne prepreke za neruske koncerne, koji žele da se povuku iz Rusije.
- Lista stranih preduzeća koja žele da napuste zemlju svakodnevno je sve duža. Međutim, ruska Vlada čini sve da spreči taj proces i sve više zaoštrava uslove - naglašava Mihael Harms, prvi čovek Istočnog odbora nemačke privrede.
On objašnjava da je investitorima trenutno potrebna "dozvola institucija, delom čak i dozvola samog predsednika".
Dodatno je decembra prošle godine donet propis po kojem je prodaja udela u firmi dozvoljena samo po ceni koja iznosi 50 odsto od tržišne cene. Ruska država pri takvim prodajama dobro zarađuje jer za sebe uzima deset odsto kupovne cene.
- Otud ne treba da čudi da je velika većina zapadnih investitora smanjila obim posla, ali da je tek mali deo stranih firmi zaista napustio tržište - kaže Harms.
Primer je Folksvagen koji je svoju proizvodnju u ruskom gradu Kalugi obustavio marta 2022, ali nije mogao da proda proizvodne pogone, pa je pravno gledano još uvek prisutan u Rusiji.
U privrednim krugovim vlada uverenje da u međuvremenu postoje male šanse da neka firma postigne dobru cenu prilikom likvidiranja svojih poslova u Rusiji.
Francuski proizvođač automobila Reno je svoj ruski ogranak prodao za jednu rublju i sada mora da otpiše gubitak od dve milijarde evra. Osim toga, potražnja za tim firmama je izvan Rusije mala, pa je tržišna cena stranih predstavništava opala.
Odlazak iz Rusije nije samo moralno pitanje
- Sankcije EU i Sjedinjenih Američkih Država odnose se na veoma specifične branše - objašnjava Gerg i dodaje da najveći deo preduzeća koja još uvek posluju u Rusiji nije pogođen zabranom izvoza, jer se sankcije odnose na takve proizvode kao što su poluprovodnici ili hemikalije koji mogu biti upotrebljavani u proizvodnji oružja.
- Radi se pre svega o pitanju morala, ali ne samo o tome.
Institut za svetsku privredu je juna 2022. u jednoj studiji ustanovio da u Rusiji i dalje posluju manja i srednja preduzeća koja u Rusiji prodaju najveći deo svojih proizvoda. "Te firme bi prilikom napuštanja Rusije morale da pretrpe znatne gubitke", kaže Gerg.
Moguće posledice za tamošnje zaposlene
Osim toga, ekonomista upozorava na gašenje brojnih radnih mesta u Rusiji. Trgovački koncern Globus tako obrazlaže svoj ostanak u Rusiji - odgovornost za 10.000 zaposlenih u 19 ruskih filijala.
Osim toga koncernima prete i druge posledice. Globus se boji prinudnog podržavljenja firme i pravnih posledica za tamošnji menadžment i radnike. I nemačka firma SAP je u aprilu 2022. saopštila da mora biti oprezna sa obustavljanjem poslovanja sa ruskim mušterijama, jer ljudi u njihovim ruskim filijalama mogu snositi posledice.
Gasprom je nemačkoj firmi iz energetske branše "Wintershall Dea" ispraznio bankovne račune za tri zajedničke firme u Rusiji, jer je rukovodstvo ipak najavilo potpuno povlačenje iz Rusije.
Neke firme imaju delimično dobre argumente, na primer humanitarne aspekte. Četiri nemačke kompanije iz zdravstvenog sektora kao što su Frezenijus, Simens Helthajners, Braun i Štada posluju u Rusiji i nameravaju tamo da ostanu.
Simens je saopštio da je pristup medicinskoj nezi "ljudsko pravo". Frezenijus je takođe izdao saopštenje: "Mi ne možemo da naprosto ostavimo naše tamošnje pacijente na cedilu".
Posebno puno nemačkih firmi u Rusiji
U Rusiji su prema istraživanju Univerziteta Sankt Galen još uvek aktivne 1.284 firme iz grupe najrazvijenijih industrijskih zemalja G7 kao i iz Evrospke unije. Na prvom mestu je Nemačka sa oko 250 firmi, što je 19,6 odsto od ukupnog broja. Slede Kipar (16,4 odsto) i Sjedinjene Američke Države (12,4 odsto).
On objašnjava da zemlje imaju isprepletenost sa drugim ekonomijama nezavisno od politike.
- Zato Nemačka tamo ima veći broj preduzeća nego druge zemlje, ali i veliki broj firmi koje se povlače.
Od 120 velikih firmi koje su napustile Rusiju, Nemačka je sa 11,7 odsto na trećem mestu posle Sjedinjenih Američkih Država i Finske.
Ima još prostora za poboljšanje
Prema podacima Istočnog odbora nemačke privrede izvoz u Rusiju je bitno smanjen, nemačke isporuke su prošle godine bile na nivou koji nije bio tako nizak od 2003. godine.
U poređenju sa godinom pre toga, izvoz je opao za 45 odsto.
Navodi se da "ima još prostora za poboljšanje".
- Što duže traje ruska invazija, to će više firmi odlučiti da se povuku iz Rusije - veruje predsednik Instituta za svetsku privredu iz Kila.
On kaže da na Zapadu firme koje ostaju u Rusiji time ne pomažu svom imidžu a time ni svom prometu.
Strategiju NATO pakta da Rusiju uvede u globalni rat žrtvovanjem drugih članica alijanse, komentarisali su gosti emisije "Rat uživo", politički analitičar dr Miloš Laban i bivši general KOS u penziji Ljuban Karan.
Putinova "zlatna strategija" sprovedena početkom 2022. godine vezivanjem vrednosti rublje za zlato uspešno se suprotstavila sankcijama, jer je Rusija drugi najveći proizvođača zlata u svetu. Rusija je meta više od 16.000 sankcija, ali ruska ekonomija i vojni aparat porasli su za 3,6 odsto u 2023. godini, a očekuje se da će rast 2024. biti 2,6 odsto!.
U Info danu o izborima u Rusiji i o tome kako će to uticati na ceo svet, govorili su Slobodan Dimitrijević lider Srpsko-ruskog pokreta, pisac i ekonomista Vladimir Đukanović i politikolog Nikola Jović.
17.03.2024
16:52
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Zapad je izgubio glavnu ulogu na svetskoj sceni, zbog „ustanka bez presedana" nezapadnih zemalja, protiv uspostavljenog poretka SAD i Evrope, piše Jorg Kronauer u „Junge Welt".
Kako je ranije saopštilo Ministarstvo odbrane Rusije, izložba naoružanja i opreme koju je ruska vojska zarobila tokom Specijalne operacije biće otvorena na Poklonoj gori 1. maja i trajaće mesec dana.
Velika Britanija planira da do kraja ove decenije opremi oružane snage te zemlje hipersoničnom krstarećom raketom domaće proizvodnje, saznaje Dejli telegraf.
Lista Dragan Marković Palma - Jedinstvena Srbija - Ivica Dačić - Socijalistička partija Srbije "Za domaćinsku Jagodinu" koja će se na lokalnim izborima u Jagodini 2. juna naći pod rednim brojem 1, započela je danas svoju predizbornu kampanju obilaskom sela Belica, Šantarovac i Bunar.
"Očekujem da će biti teška kampanja. Očekujem da odnesemo pobedu, ali za to je potrebno mnogo da radimo, zato što maj neće biti nimalo lak. Mi nemamo mnogo vremena za kampanju, zato što se bavimo ozbiljnim pitanjima od nacionalnog interesa", rekla je predsednica Skupštine Srbije Ana Brnabić za "Blic" TV.
Koalicija okupljena oko Srpske napredne stranke na listi "Aleksandar Vučić – Niš sutra" predala je noćas izbornu listu za predstojeće lokalne izbore u Nišu.
Srpska napredna stranka danas prikuplja potpise u Novom Sadu u Master centru Novosadskog sajma kao i u mesnim zajednicama u Futogu i Kaću, a velike gužve na lokaciji gde se glasovi prikupljaju govore da je izlaznost velika.
Ministar građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Goran Vesić potpisao je podršku izbornoj listi SNS "Aleksandar Vučić - Vračar sutra" za izbore za Skupštinu gradske opštine Vračar.
Bivši šef BIA Aleksandar Vulin kaže da kampanja mržnje Dinka Gruhonjića koju vodi protiv Srbije, od Dubrovnika, Cetinja, pa preko Sarajeva, nije mera naše tolerancije, već mera našeg odsustva samopoštovanja.
Gosti Blažo Marković iz Novi Ljudi Nova Snaga Srbije i analitičar Miljan Jovićević govorili su u Info danu o rezoluciji o Srebrenici, ali i o opoziciji.
U novom Info danu o sramnoj rezoluciji o nepostojećem genocidu u Srebrenici i raznim srbomrzcima koji nisu vredni pomena, govorili su Dragan Vasiljković, fondacija "Kapetan Dragan" i pukovnik u penziji i sociolog prof. dr Ilija Kajtez.
Tomislav Bokan, predsednik pokreta Dinara-Drina-Dunav i Tomo Lovrenković, novinar i politički aktivista gostovali su u emisiji "Info jutro" na Informer TV i diskutovali o srpskoj opoziciji.
Tomo Kovač, bivši ministar policije Republike Srpske i ekspert za bezbednost Dževad Galijašević analizirali su sramnu Rezoluciju o Srebrenici za Informer TV u emisiji "Info jutro".
Od kontroverznog crnogorskog biznismena Branislava Brana Mićunovića (71), koji je preminuo u petak 19. aprila, oprostio se i bivši komadant Armije Bosne i Hercegovine, Naser Orić, koji je bio optužen za zločin nad ratnim zarobljenicima na području Srebrenice i Bratunca.
Ovlašćena službena lica Ministarstva unutrašnjih poslova Direkcije policije Policijske uprave za grad Beograd Uprave saobraćajne policije SPI za uviđaje saobraćajnih nezgoda, su po nalogu Trećeg osnovnog javnog tužilaštva u Beogradu, 27. aprila ove godine odredila zadržavanje u trajanju od 48 sati Č.L. (21) zbog postojanja osnova sumnje da je izvršio krivično delo protiv bezbednosti javnog saobraćaja.
Srđan Đoković, otac najboljeg tenisera sveta Novaka Đokovića, danas je primljen u Urgentni centar! Informaciju je preneo Kurir, a prema saznanjima Informera, otac prvog reketa sveta povredio je rame i zato je hospitalizovan!
Košarkaši Denver Nagetsa jutros su poraženi od Los Anđeles Lejkersa u gostima sa 119:108, a pre utakmice viđena je nesvakidašnja situacija, koja je može se reći itekako uticala da aktuelni prvak izgubi meč u "Kripto Areni".
Crvena zvezda planira da vrati golmana Milana Borjana (36) i kupi mladog Veljka Ilića (20) iz TSC-a, ukoliko proda Omrija Glazera (28), saznaje Informer.
Miljko Živojinović kaže da je dozvolu za premeštanje očevog tela dobio još pre četiri godine, ali da je zbog pandemije koronavirusa sve bilo stopirano.
Poslednje fotografije Rajana Goslinga (43) zaintrigirale su internet. Nagrađivani glumac, poznat po ulozi Kena u prošlogodišnjem bioskopskom hitu "Barbie", zaprepastio je svoje obožavatelje i ljubitelje filma novim, poprilično oteklim izgledom.
Porodica Marka Utržana (20) iz Kikinde, svirepo mučenog i ubijenog vojnika JNA 1991. godine u hrvatskom logoru Rakitje u Zagrebu, nije dobila pravdu koju je čekala 33 godine.
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.