Napad palestinskog ekstremističkog pokreta Hamas na Izrael i uzvratni vazdušni udari na Pojas Gaze koji bi uskoro mogli da prerastu u kopnenu ofanzivu privukli su pažnju sveta za mnoge stvari vezane za ove islamiste.
11.10.2023
17:39
Svakih nekoliko godina dolazilo je do sukoba koji je pratio sličan obrazac – provokacija, Hamasovi raketni napadi, izraelski vazdušni udari, egipatsko posredovanje, pa opet tišina. U međuvremenu, diplomatska dostignuća Izraela su se gomilala dok je širio svoj krug mira na Ujedinjene Arapske Emirate, Bahrein, Maroko i Sudan.
U Vašingtonu se do pre nekoliko dana vodila debata o tome kada će Saudijska Arabija i Izrael normalizovati odnose. Ali tada je Hamas napao Izrael, ubio mnogo civila i vojnika i još nije poražen, a salve od 3.000 do 5.000 raketa pale su na Aškelon, Ašdod i Tel Aviv.
Do sada je sve što je rečeno o Hamasovoj „Operaciji Al-Aksa poplava“, kako je nazvan ovaj najnoviji napad – da je to bio kvantni skok bez presedana, izraelski 11. septembar – postalo kliše. Kako god ljudi želeli da to opišu, trebalo bi da bude jasno da je nemilosrdna smrtonosnost Hamasove invazije na Izrael — uz rizik drugog klišea — promenila sve, smatra Forin Polisi.
Propalestinska udruženja u Nemačkoj optužila su u sredu nemačke vlasti za rasizam jer su zabranile propalestinski protest koji je trebalo da se održi u sredu, a koji je usledio nakon otvorene podrške u arapskom kvartu Berlina za subotnji krvavi napad Hamasa na Izrael.
Tokom napada Hamasa na Izrael demonstriran je impresivan asortiman naoružanja – mitraljezi i poluautomatske mašine, bacači granata, protivtenkovski sistemi, razni dronovi.
11.10.2023
16:10
Poznati obrazac sukoba između Izraela i Hamasa je sada stvar prošlosti jer nema šanse da izraelska vlada ne angažuje Izraelske odbrambene snage (IDF) da udare po pojasu Gaze kopnom, vazduhom i morem kako bi uništili Hamas i proces ubija ili hvata vođe kao što su Ismail Hanijeh i Mohamed Deif.
Kao rezultat toga, pitanja sa kojima se svet stručnjaka i zvaničnika za Bliski istok borio pre samo nedelju dana – kvalifikovanost Izraela za američki program ukidanja viza i izgledi za saudijsko-izraelsku normalizaciju – odjednom izgledaju irelevantni. Polazna tačka za novi Bliski istok biće izraelska ponovna okupacija pojasa Gaze, a ne izraelske ambasade u Rijadu. Ovakvo tužno stanje je zapravo iznenađenje samo zato što su loše pretpostavke o regionu onemogućavale jasno sagledavanje složenog problema političke dinamike Bliskog istoka. Ovo je posebno akutno kada je reč o palestinskom pitanju i navodnom smanjenju tog problema, paralelno sa insistiranjem na regionalnoj integraciji, idejom da je problem izraelska okupacija, i upornim uverenjem - uprkos velikom broju dokaza - da američka diplomatija može da promeni ponašanje Irana na bolje.
Pitanje palestinskih prava i ciljevi Hamasa
Prvo, iako neke bliskoistočne vlade žele da uspostave veze sa Izraelom, pitanje palestinskih prava nije izgubilo na značaju za ogromnu većinu Arapa koji nejasno gledaju na normalizaciju. U vrtlogu nasilja poslednjih dana pogubljena je činjenica da Izrael okupira Zapadnu obalu već 56 godina i zajedno sa Egiptom održava „sanitarni kordon” oko pojasa Gaze. Naglašene karakteristike palestinskog života na ovim prostorima su nasilje, oduzimanje imovine i dehumanizacija.
Pod ovim okolnostima, mali broj Palestinaca smatra otpor nelegitimnim. Ovo je možda najbolje artikulisano u intervjuu sa Mustafom Bargutijem, liderom palestinske nacionalne inicijative, koja nije na strani ni Hamasa ni njegovog političkog rivala Fataha. Bez izričitog odobravanja ili osude Hamasovog divljanja po južnom Izraelu, on se usredsredio na ono što vidi kao izraelsku krivicu. On je za CNN Fareed Zakaria rekao da je napad Hamasa bio reakcija na niz akcija, uključujući napade naseljenika na i raseljavanje Palestinaca sa Zapadne obale, napade izraelskih ekstremista na muslimanska i hrišćanska sveta mesta i normalizaciju odnosa Izraela sa arapskim zemljama , koju je Barguti okarakterisao kao pokušaj izraelskog premijera Benjamina Netanjahua da „likvidira“ pitanje palestinskih prava i palestinske stvari.
Ovo je verovatno bilo teško za mnoge gledaoce da čuju u vreme kada je pun užas ubistva stotina izraelskih civila izlazio na videlo, ali Barguti je tačno okarakterisao situaciju za mnoge Palestince. Sada, kada je izbio rat, otkriveno je da palestinsko pitanje nije samo jedno od „škakljivih“ pitanja uoči ceremonije potpisivanja saudijsko-izraelskog sporazuma na južnom travnjaku Bele kuće. Bezbednost, prava i pravda za narod Zapadne obale i Gaze ostaju ključni delovi normalizacije koju mnogi Izraelci žele.
Američki predsednik Džo Bajden i njegovi savetnici su to shvatili i naterali Izraelce da ozbiljno shvate ovo pitanje. Ipak, u Vašingtonu je do subote ujutro postojao opšti osećaj da glavne prepreke saudijsko-izraelskoj normalizaciji odnosa nisu izraelska okupacija i nepoštovanje palestinskih prava, već radikalna ekstremno desničarska izraelska vlada i otrovni saudijski lider nedostojan od koristi koje je Bela kuća bila spremna da ponudi za nagodbu sa Izraelom. Ovo mogu biti legitimni razlozi da budemo skeptični prema sporazumu, ali je jasno da, posebno sada, arapske zemlje neće moći da krenu napred u normalizaciji odnosa sa Izraelom dok se palestinski problemi ne reše.
Drugo, svako ko je upoznat sa ovim problemom primetiće plakate na propalestinskim skupovima na kojima piše „Okončaj okupaciju!“. Osnovna pretpostavka je da će povlačenje Izraela sa Zapadne obale i okončanje blokade Gaze mnogo doprineti okončanju sukoba između Izraelaca i Palestinaca.
Ovo se čini malo verovatnim, ali i nebitnim, jer kada Deif, šef Hamasovog vojnog krila, potvrđuje da operacija 'Al-Aksa poplava' ima za cilj da okonča najdužu okupaciju na svetu, on ne misli na 56-godišnju okupaciju koja je počela izraelskim pobeda nad Arapima – do izraelskog rata 1967. godine. On misli na okupaciju zemlje Palestine, koja uključuje Izrael. To je nešto što bi pristalice Palestine više volele da se ne kaže – ili će, kada se tako kaže, istaći da je Hamasova povelja revidirana 2017. kako bi se ublažio stav grupe o Izraelu. Međutim, teško da je to slučaj. Član 18, na primer, kaže sledeće:
"Nevažećim se smatraju: Balfurova deklaracija, Britanski mandatni dokument, Rezolucija UN o podeli Palestine i sve rezolucije i mere koje iz njih proističu ili slične njima. Uspostavljanje "Izraela" je potpuno nezakonito i suprotno neotuđiva prava palestinskog naroda i protivna je njihovoj volji i volji Ummeta (globalne muslimanske zajednice); takođe krši ljudska prava garantovana međunarodnim konvencijama, od kojih je prva pravo na samoopredeljenje“.
U njemu se takođe navodi: „Odupiranje okupaciji svim sredstvima i metodama je legitimno pravo zagarantovano božanskim zakonima i međunarodnim normama i zakonima. U središtu ovoga leži oružani otpor, koji se smatra strateškim izborom za zaštitu principa i prava Palestinski narod“.
Ovo bi, prema autoru Stivenu A. Kuku, trebalo da rasvetli Hamasove ciljeve. Okupacija gradova u Izraelu, umesto fokusiranja na naselja na Zapadnoj obali, opovrgava tvrdnju apologeta da Hamas ima za cilj samo da oslobodi pojas Gaze i Zapadnu obalu. Okupacija kako je shvata međunarodna zajednica je problem, ali nije problem. Za Hamas je problem što Izrael postoji. I dok se ogromna većina ljudi u arapskom svetu ne slaže sa Hamasovim metodama, ako neka istraživanja o normalizaciji ukazuju na to, njihov pogled na Izrael kao nelegitimni entitet se ne razlikuje od Hamasovog. Operacija Al-Aksa Flood je tako ogolila problem u srcu svih razgovora o novom integrisanom Bliskom istoku - bez pravde za Palestince, podrška normalizaciji je u najboljem slučaju slaba.
Treće, ideja da Sjedinjene Države diplomatskim putem mogu da izazovu promene u ponašanju Irana je pogrešna. Ostaje da se vidi u kojoj meri je Iran igrao ulogu u Hamasovoj infiltraciji u Izrael, ali postoje znaci da su snage Kuds korpusa, čuvari Islamske revolucije, odigrale ulogu.
"Pobeda Irana"
Komandant organizacije, general Esmail Kaani, sastao se u proleće sa Hamasom, Palestinskim islamskim džihadom i Hezbolahom kako bi podstakao koordinaciju između grupa i napade na Izrael. Lideri Hamasa su takođe javno rekli da je Iran obezbedio oružje, novac i opremu za ovu operaciju. Sofisticiranost Hamasove operacije i zapanjujuća promena taktike takođe ukazuju na mogućnost da je grupa dobila spoljnu pomoć. I Iranci su upozorili međunarodne faktore na normalizaciju odnosa sa Izraelom, što je jasna koincidencija interesa sa Hamasom.
Ako su Iranci bili uključeni u operaciju Al-Aksa poplava, to bi trebalo da stavi tačku na pretpostavku i demokratske i republikanske američke administracije da kada je Iran u pitanju, „dobra volja rađa dobru volju“. O tome ima vrlo malo dokaza. Umesto toga, Iranci su stavili SAD u džep svojom dobrom voljom, videći to kao slabost, i teže svom cilju podrivanja regionalnog poretka, uključujući sukobljavanje sa Izraelom.
Sada, kao odgovor, Izraelci sprovode opsadu pojasa Gaze da unište Hamas. Biće to duga i teška borba, kako sami Izraelci priznaju. S obzirom na razmere Hamasovih napada, Izrael će verovatno imati neuobičajeno mnogo prostora od Sjedinjenih Država, Evrope, pa čak i nekih svojih arapskih partnera da postigne ovaj cilj, uprkos verovatnim ogromnim civilnim žrtvama.
Izraelci su decenijama pokušavali da ublaže pitanje pojasa Gaze. Čak su bili spremni da ga predaju Jaseru Arafatu. Međutim, s obzirom na to da nema dobrih opcija, Izraelci bi sada mogli da se nađu na istoj teritoriji sa koje su se povukli pre skoro 20 godina. Čak i ako to ne nameravaju da urade, Gaza je zamka. To će svakako unazaditi normalizaciju odnosa u regionu i još mnogo toga, što je, zaključuje autor, pobeda Irana.
Snimak nekoliko ruskih vojnika koji se bore da ubace rakete u lanser koristeći sanduk koji drži projektile kao malj, postao je viralan na društvenim mrežama.
Kada se nešto posledično odvija u Gazi u pitanju je Hamas, a kada se nešto neželjeno odvija na jugu Libana onda se tu javlja Hezbolah. Rekli bi dve partije koje se razlikuju verski i doktirnarno Hamasovci su Suniti, a Hezbolah Šiiti. Zapravo jedna i druga strana su ujedinjeni samo u jednom, a to je da nestane Izrael.
Radikalni islamistički pokret Hamas, koji su Evropska unija, SAD, Kanada i Japan proglasile terorističkom organizacijom, ući će u istoriju kao počinilac "izraelskog 11. septembra" zbog munjevitih varvarskih napada koji su primorali jevrejsku državu da objavi rat. Međutim, stručnjaci tvrde da zverstva koja čini Hamas imaju viši geopolitički cilj.
Izraelski ratni kabinet jednoglasno je večeras odlučio da izvede planiranu operaciju u gradu Rafa u južnom delu Pojasa Gaze, kako bi se ''izvršio vojni pritisak na Hamas'', saopšteno je iz kabineta premijera Izraela Benjamina Netnaijahua, uprkos ranijem saopštenju Hamasa da je ta palestinska grupa pristala na egipatsko-katarski predlog o prekidu vatre.
Nakon što je danas lider Hamasa, Ismail Hanije saopštio katarskim i egipatskim pregovaračima da Hamas prihvata njihove uslove za prekid vatre u Pojasu Gaze, građani pomenute oblasti snimljeni su kako slave na ulicama širom gradova.
06.05.2024
21:39
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Ruska vojska je ušla na teritorije gde ukrajinske oružane snage nemaju odgovarajuća utvrđenja, rekao je potpukovnik američke vojske u penziji Danijel Dejvis na Jutjub kanalu Daniel Davis / Deep Dive.
Kineski predsednik Si Đinping u dvodnevnoj je poseti Beogradu, a danas će mu biti priređen svečani doček ispred Palate Srbija, gde će ga ugostiti predsednik Srbije Aleksandar Vučić.
Politikolog Dušan Milenković istakao je da cela opozicija izlazi na izbore 2. juna, samo što Dragan Đilas, Zdravko Ponoš, DSS i SSP ne izlaze u Beogradu.
Iz dana u dan ne prestaju udruženi napadi na deo opozicije koja je odlučila da izađe na izbore 2. juna, pa je sada najnoviji napad na njih to da nije moralno što se nisu odlučili za bojkot.
Branka Đukić iz sela Meteha kod Plava, 2. septembra 1975. godine, pošla je da se upiše u četvrti razred gimnazije u Peći. Istog dana se vratila autobusom na Čakor i u popodnevnim satima krenula, preko Ječmišta, svojoj kući.
Italijanski ambasador Luka Gori ocenio je večeras da još nije došao trenutak za člasntvo tzv. Kosova u Savetu Evrope i naglasio da je za tako nešto neohodan suštinski napredak u formiranju Zajednice srpskih opština (ZSO).
Ministar građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Goran Vesić potpisao je danas Protokol o razumevanju i saradnji sa kompanijom CRRC "Changchun Railway Vehicles Co, Ltd" o nabavci novih devet elektromotornih vozova, koji će biti isporučeni do kraja 2026.
Novinar tajkunskog lista "Danas", Miša Brkić, osuo je paljbu na Srbiju, jer mu nije po volji to što se dogodila istorijska poseta kineskog predsednika Si Đinpinga našoj zemlji.
U Info večeri o istorijskoj poseti predsednika Si Đinpinga i sporazumima koji će doneti benefite za Srbiju, govorili su Darko Obradović, iz Centra za strateške analize i Ljubomir Đurić iz Centra za Nacionalnu politiku.
U novom Glavnom dnevniku Informer TV, gostovao je spoljnopolitički komentator Miroslav Stojanović, a on je govorio o poseti kineskog predsednika Si Đinpinga Srbiji.
O aktuelnim svetskim žarištima, ali i o spoljnoj i unutrašnjoj politici Rusije i njenom uspehu na frontu u Ukrajini, govorili su Vlastimir Vidić, novinar, prof. dr Dragan Radenović, Miloš Jevtić, novinar i ekspert za specijalne jedinice, Igor Damnjanović, novinar i ratni reporter.
U novom Info danu o poseti kineskog predsednika Si Đin Pinga Srbiji, ali i odnosima Kine i naše zemlje, govorili su Srđan Barac iz Centra za društvenu stabilnost i Aleksa Grubešić iz Centra za društvena istraživanja.
Potpredsednik Vlade i ministar unutrašnjih poslova Ivica Dačić izjavio je da je u nesreći na vašaru u Kuršumliji, prilikom rušenja konstrukcije ringišpila, povređeno 13 lica.
Više javno tužilaštvu u Zaječaru potvrdilo je informaciju, koja se pojavila u pojedinim medijima, da nova DNK veštačenja koja su pristigla u to tužilaštvo ne pokazuju da postoje biološki tragovi ubijene devojčice Danke Ilić (2) iz Bora.
Povodom današnjeg napada na profesora u TŠ "9 maj" u Bačkoj Palanci od strane maloletnog učenika, oglasila se Unija sindikata prosvetnih radnika Srbije.
Neviđena drama, neviđeni preokret i, na kraju eksplozija slavlja na "Bernabeuu"! Fudbaleri Real Madrida pobedili su u dramatičnom revanš meču polufinala Lige šampiona Bajern na "Santjago Bernabeuu" 2:1 i posle remija prošle nedelje u Minhenu zakazali finale sa Borusijom iz Dortmunda na "Vembliju".
Potresna ispovest Huana Pabla Eskobara i njegova životna priča govore o tome kako je uspeo da se izvuče iz neželjenog nasleđa, kako je video dve suprotne strane svog oca i živeo život u bekstvu.
Nagrada "50 godina" Motovun film festivala biće dodeljena Bogdanu Dikliću biće na festivalu "Cinehillu" koji se održava od 24. do 28. jula u Gorskom kotaru, saopštili su organizatori.
Od prvih dana maja pa do kraja avgusta Pešterci žive za tradicionalne vašare na kojima se često okupi između 20.000 i 30.000 ljudi. Tako je bilo i ovih dana.
Kardiolog jedne bolnice na jugu Srbije našao se u čudu kada su mu na početku nedavnog noćnog dežurstva kao "hitno stanje" doveli dedu (80) sa izraženom tahikardijom i neobjašnjivim bolovima.
Mladi reprezentativac Srbije u stonom tenisu Andrej Radulović iz Niša, ima samo 19 godina, ali iza sebe već ima nekoliko dobijenih teških životnih bitaka. Zato je sada rešen da dobije još dve.
Tradicionalna manifestacija ''Jagnjijada'' biće održana od 17. do 19. maja u centru Jagnjila, u organizaciji udruženja „Jagnjijada – Jagnjilo“, pod pokroviteljstvom Opštine Mladenovac., a posetioce očekuje i bogat kulturno- umetnički program.
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.