(FOTO) Četiri slike koje sve objašnjavaju! Ko je sve hteo da pokori Rusiju i kako su prošli! Istorija se ponavlja!
Podeli vest
Rusiju nisu uspeli da pobede ni Karlo XII, ni Fridrih II, ni Napoleon, ni Hitler, niti da je izbrišu sa mape sveta. Ipak, istorija se, izgleda, ponavlja...
Rusija će nastaviti da zauzima teritorije u blizini Donjecka, a ukrajinske oružane snage će se suočiti sa novim katastrofama sličnim bekstvu iz Avdejevke, rekao je Zev Fejntuš, viši obaveštajni analitičar bezbednosne kompanije Global Gardijan, u intervjuu američkom magazinu Njuzvik.
U pohodu protiv Rusije (1707–09) švedski kralj Karlo XII doživeo je strašan poraz. Negova vojska, iscrpljena taktikom spaljene zemlje i jakom zimom, bila je do nogu potučena kraj Poltave. Nakon poraza pobegao je u Besarabiju i nagovorio osmanskog sultana na rat s Rusijom (1711–12). Kada se Osmansko Carstvo nagodilo s Rusijom, Karlo XII. bio je zatvoren (1712–14).
Neobična pojava pustolova i neuravnoteženogzanesenjaka Karla XII. označila je dramatičan kraj Švedske kao europske velesile.
Rusko vazduhoplovstvo rasporedilo je lovac pete generacije Su-57 za udarne misije na ukrajinske ciljeve u oblasti Luganska, a nepotvrđeni izveštaji ukazuju da je avion ušao u ukrajinski vazdušni prostor tokom operacije.
Sjedinjene Američke Države, u pravcu stvaranja malih izviđačkih dronova, postale su žrtva sopstvenih sankcija, efikasno zakonom blokirajući Pentagonov mogući uvoz sistema iz Kine, rekao je za RIA Novosti vojni analitičar i vodeći specijalista u oblasti bespilotnih letelica Denis Fedutinov.
01.03.2024
06:40
Sredinom 18. veka pruski car Fridrih Drugi želeo je da zauzda Rusiju, ali mu to nije pošlo za rukom, a ruske snage ušle su u Berlin 9. oktobra 1760. godine. Berlinci su tada prvi put ugledali ruske vojnike kako ulaze u njihov grad.
Bilo je to u takozvanom Sedmogodišnjem ratu (1756-1763). U tom konfliktu se kraljevina Pruska, čija je Berlin bio prestonica, suprostavila ujedinjenim snagama Austrije i Rusije.
Tako je pretnja "Pokoriću primitivnu Rusiju", ostala je samo pusti san koji se košmarom.
U tom konfliktu se kraljevina Pruska, čija je Berlin bio prestonica, suprostavila ujedinjenim snagama Austrije i Rusije.
Beč i Sankt Peterburg su bili krajnje zabrinuti zbog agresivne politike pruskog kralja Fridriha II, za čije vladavine je Pruska stvorila jednu od najboljih armija na kontinentu. Nekada mala kneževina uporno je širila svoje teritorije i počela da prerasta u moćnu državu. Rat je bio neizbežan.
Rusija mogla zauzeti prusku prestonicu još 1759. godine, kada su 12. avgusta savezničke trupe potukle armiju kralja Fridriha u bici kod Kunersdorfa. Međutim, umesto da krenu na nezaštićeni Berlin, saveznici su krenuli na sasvim drugu stranu, u pravcu Kotbusa. Poražen i obradovan, pruski monarh je ovaj događaj nazvao „čudom Brandenburškog doma“.
Ali zato naredne godine više ništa nije moglo da spase grad. Početkom oktobra je na Berlin krenuo korpus ruskog generala Zahara Černiševa sa 20.000 vojnika i korpus austrijskog generala Franca Lasija sa 15.000 ljudi.
Nemci su uspeli da odbiju prvi napad ruskih trupa, ali su se ubrzo na južnim prilazima gradu pojavili Austrijanci. Pruske trupe su odstupile bez borbe. Saveznici su ušli u grad 9. oktobra.
Ruski general saksonskog porekla Gotlib Totleben zahtevao je od grada prilično veliku kontribuciju u visini od 1,5 miliona talira, a kao trofej je zaplenio sve kraljevske manufakture i arsenal. Nije, međutim, dozvolio da se grad pohara, na čemu su insistirali Austrijanci, budući da su bili kivni na Pruse. „Hvala Rusima, oni su spasli Berlin od užasa kojim su Austrijanci pretili mojoj prestonici“, reći će kasnije Fridrih II.
Rusi i Austrijanci su samo tri dana ostali u zaposednutom gradu. Saznavši da je na Berlin krenula armija pruskog kralja sa 70.000 vojnika oni su 12. oktobra žurno napustili grad.
1813. godina
Ruske trupe su 1812. godine na svojoj teritoriji potukle Napoleonovu „Veliku armiju“, a zatim su krenule u oslobađanje Evrope od vlasti „korzikanskog ljudoždera“.
Jedna od prvih država na njihovom putu bila je kraljevina Pruska. Ona je 1806. godine doživela niz teških poraza, usled čega je izgubila skoro polovinu svoje teritorije i od tada je bila prinuđena da se pridržava francuske politike. Zato je i u Napoleonovoj najezdi na Rusiju učestvovalo nekoliko desetina hiljada Prusa, navodio Russia beyond.
Međutim, kada su se u januaru 1813. godine ruski vojnici pojavili na granici Istočne Pruske, kralj Fridrih Vilhelm III je shvatio da je došlo vreme za promenu strane u ratu. Pruske trupe su se odmah pridružile ruskoj armiji koja je napredovala i postarale se da proteraju Francuze sa svoje teritorije.
Tokom februara je veći deo kraljevine oslobođen, ali je u neprijateljskim rukama ipak ostalo nekoliko velikih gradova, uključujući i Berlin. Ofanzivu na prusku prestonicu predvodile su trupe generala Nikolaja Repnjina-Volkonskog i Aleksandra Černiševa. Ovaj drugi je bio rod Zaharu Černiševu i faktički je nastavio porodičnu tradiciju zauzimanja Berlina.
Nekoliko stotina kozaka se probilo u grad 20. februara, pre nego što je pristigla glavnina. „Počelo je tako što su u ponoć kroz Brandenburšku kapiju upali kozaci, rasterali su i delimično pobili stražare kod kapije i sa neviđenom hrabrošću pojedinačno ili u manjim grupama projurili kroz grad s kraja na kraj“, sećao se jedan žitelj Berlina. Snage su, međutim, bile neravne, tako da je taj odred morao da odstupi.
Francuzi nisu imali dovoljno konja i zato nikako nisu mogli da osujete leteće kozačke odrede koji su se probijali u francusku pozadinu i odsecali im komunikacije. Kada su najzad ruske trupe forsirale Odru, komandant garnizona maršal Loran Guvion Sen-Sir odlučio je da napusti Berlin.
Francuzi su se povukli u poslednji momenat. Ruske trupe su ušle u grad već 4. marta. Žitelji su ih toplo dočekali. General Petar Vitgenštejn je podneo izveštaj da se „iz sto hiljada grla orilo ’Živeo Aleksandar, naš izbavitelj!’, i na svim licima se videla velika radost i naklonost, tako da nijedna kičica ne bi bila kadra da prikaže tu izvanrednu sliku...“
1945. godina
Sovjetske trupe su 25. aprila zatvorile obruč oko Berlina i već narednog dana krenule u odlučujući juriš na „zversku jazbinu“. Oko 400.000 vojnika Crvene armije učestvovalo je u uličnim borbama, a grad je branilo 200.000 vojnika Vermahta, pripadnika SS divizija i dobrovoljaca Folksšturma.
Sovjetske trupe tokom Parade Pobede savezničkih snaga u Berlinu.
Nemci su učinili sve kako bi svoj glavni grad pretvorili u neosvojivu tvrđavu. Svaka ulica je bila linija odbrane prepuna barikada, bunkera, rovova i mitraljeskih gnezda. Neprijatelj je koristio berlinski metro za skriveno i brzo prebacivanje trupa. U njemu su se vojnici krili od sovjetske artiljerije i avijacije.
Što su sovjetski vojnici bili bliži centru grada otpor je bio sve žešći. „Kada smo počeli da prilazimo centralnim rejonima, gde su bile velike zgrade sa granitnim temeljima, počeli su problemi“, sećao se mlađi vodnik Pavel Vinik: „Recimo, ispred nas je ulica, a na raskrsnici zgrada u kojoj su donji spratovi pretvoreni u puškarnice. Tu je cela ulica brisani prostor. Nijedan tenk ne može tu da prođe!“
Krvave bitke za Rajhstag počele su 30. aprila. „Dejstva ljudi su se u ogromnoj zgradi raspala na pojedinačne okršaje“, napisao je u svojim memoarima general-major Vasilij Šatilov: „Grupe su počele da se probijaju na sprat, često razdvojene, loše se orijentišući u lavirintima hodnika i dvorana. Odlučujuću ulogu je imala inicijativa tih grupa i svakog pojedinačnog vojnika“.
Na krovu Rajhstaga je 1. maja podignuta crvena zastava, ali su okršaji trajali još ceo jedan dan.
Posle Hitlerovog samoubistva 30. aprila na položaj sovjetske komande stigao je načelnik generalštaba nemačkih kopnenih trupa, general Hans Krebs. On je ponudio primirje, ali je dobio odgovor da će SSSR prihvatiti samo bespogovornu kapitulaciju. Novo nemačko rukovodstvo nije prihvatilo tu opciju, tako da su borbe obnovljene sa novom žestinom.
Ukrajinska vojska se suočava sa neminovnim porazom zbog nedostatka municije koju Evropska unija i Sjedinjene Države nisu mogle da isporuče ukrajinskim oružanim snagama, a vojnici među sobom već raspravljaju koji grad je sledeći, rekao je britanski poslanik Bob Sili u članku za The Spectator.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Rusija će nastaviti da zauzima teritorije u blizini Donjecka, a ukrajinske oružane snage će se suočiti sa novim katastrofama sličnim bekstvu iz Avdejevke, rekao je Zev Fejntuš, viši obaveštajni analitičar bezbednosne kompanije Global Gardijan, u intervjuu američkom magazinu Njuzvik.
Nemački kancelar Olaf Šolc sastaće se sa francuskim predsednikom Emanuelom Makronom u Parizu na večeri tokom koje će razgovarati o politici Evropske unije prema Kini.
Ministar bezbednosti BiH, Nenad Nešić, oglasio se na društvenoj mreži "X" i tom prilikom prokomentarisao izjavu tajkuna i predstavnika opozicije, Dragana Đilasa.
Mandatar za sastav vlade i predsednik Srpske napredne stranke Miloš Vučević izjavio je danas, posle kritika poslanika Narodnog pokreta Srbije Miroslava Aleksića na račun kandidata za ministre, da se upravo on "nudio" 2016. godine da bude sa naprednjacima u koaliciji.
Novoimenovani ministar unutrašnjih poslova Ivica Dačić poručio je večeras da će svoju novu dužnost obavljati savesno i odgovorno, a na dobrobit naroda i države.
Usvajanje rezolucije u Srebrenici izazvalo bi unutrašnje sukobe. Za nas je potpuno neprihvatljivo pokretanje takve rezolucije koja za cilj ima ukidanje Republike Srpske. Na ovu temu u "Info večeri" govorili su novinarka Olivera Miletović i ministar bez portfelja Đorđe Milićević.
Šta zapravo želi opozicija? Da li čekaju izbore 2. juna ili ih se boje? Kako regionalni mediji predstavljaju našu zemlju? Na sva ova pitanja u Intervjuu dana odgovarao je Aleksandar Đurđev iz Srpske lige.
Bitka za Časov Jar se zaoštrava. Zelenski smenio načelnika odeljenja za sajber bezbednost. Zašto je poseta kineskog predsednika važna za celu Evropu. Kolumbija prekinula diplomatske odnose sa Izraelom. Gosti emisije "Rat uživo" bili su analitičar prof. dr Miloš Laban i sociolog prof. dr Ilija Kajtez. Uživo u program javio se i geopolitički analitičar Milutin Ilić.
"Krivično neodgovorno dete izvršilo je najteži zločin u istoriji Srbije", rekao je Nenad Stefanović, glavni tužilac Višeg javnog tužilaštva u Beogradu prilikom podizanja optužnice protiv oca i majke dečaka ubice, o zločinu i najtežem gubitku za svakog roditelja, gubitku deteta, govorili su roditelji nastradale dece.
"Dragan, Draganče, Miki kako smo ga zvali, bio je jedinstven. Od rođenja pa kroz njegovo detinjstvo, kroz tinejdžerske dane, kroz služenje vojnog roka, povratak, zaposlenje... Jednostavno, njegova glavna osobina je bila blagorodnost, plemenitost, dostojanstvo, odgovornost."
Deo Ulice kralja Milutina, od Njegoševe do Krunske, nazvan Prostor tišine, biće zatvoren za saobraćaj od 8.40 do 19.30 časova za građane koji žele da odaju počast žrtvama
Trener fudbalera Partizana, Albert Nađ (49), nakon poraza od Vojvodine poručuje da će sve učiniti da njegova ekipa do kraja sezone odbrani drugo mesto. Kako kaže, nema problem sa zvižducima navijača i kritikama, a osvrnuo se i na partiju napadača Mateusa Saldanje (24), kojom nije zadovoljan.
Fudbaleri Partizana doživeli su petak uzastopni poraz u svim takmičenjima i večeras na svom terenu izgubili od Vojvodine sa 3:2 (2:1) u trećem kolu plej-ofa Superlige Srbije.
Trener fudbalera Crvene zvezde Vladan Milojević kaže da je Crvena zvezda apsolutno zasluženo osvojila sedmu uzastopnu titulu prvaka države. On ističe da će, uprkos tome, ekipa igrati maksimalno ozbiljno u finišu sezone.
Ruski teniser Danil Medvedev (28) eliminisan je sa mastersa u Madridu, nakon što je predao meč četvrtfinala protiv češkog tenisera Jiržija Lehečke (22)!
"Pesma je nastala u znak sećanja i poštovanja prema malim anđelima (i jednom velikom), tragično nastradalim u OŠ "Vladislav Ribnikar", dana 3. maja 2023.godine", stoji između ostalog u saopšetnju poznate muzičke grupe.
Ukoliko želite da do leta izgledate fit i svoje telo dovedete u red, nemojte da se opterećujete raznim dijetama. Stručnjaci savetuju da je ovo pravo vreme kada svom organizmu možete da priuštite sveže namirnice uz koje ćete smršati, ali i obezbediti mu minerale, vitamine i ostale korisne sastojke.
U astrologiji postoji nekoliko zodijačkih znakova koji se smatraju strastvenim i privlačnim, a njihove karakteristike mogu se doživeti kao "fatalne", a među njima su Lav, Škorpija i Bik.
Manastir Tronoša, sa hramom posvećenom Vavedenju Presvete Bogorodice, kroz svoju 700 godina dugu burnu istoriju delio je sudbinu sa svojim narodom, pa isto tako deli i viševekovni običaj prinošenja ratarskih sveća na Veliki četvrtak.
Bilo da za praznike putujete od severa ka jugu Srbije ili obrnuto, selo Stopanja, smešteno između Trstenika i Kruševca, vam je usput, a i ako nije, više je razloga da vas put ovuda nanese.
Nikoljsko jevanđelje, rukopis neprocenjive vrednosti iz 14. veka već decenijama se nalazi u Irskoj u legatu biblioteke ser Čester Biti u Dablinu, a ako je suditi prema najavama iz Gradske biblioteke u Čačku, uskoro bi se mogao naći pred srpskom javnošću.
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.