Građane probudila zastrašujuća buka! Sve oči su bile uprte u nebo: "Aždaja" letela nad Beogradom! (FOTO)
Podeli vest
Zaglušujuća buka iz vazduha probudila je Beograđane 16. oktobra 1929. godine u 6 časova i 35 minuta, kada se iz sivkaste jutarnje magle iz pravca Avale, pojavila jedna krupna ovalna silueta, koja je postajala sve veća i sve jasnije ocrtavala svoj trup.
Iako je njegova slika Beograđanima bila poznata iz ilustracija i sa bioskopskog platna, specifično brujanje i lupa koja je iz njega dopirala nije imala nikakve veze sa poznatim zvukom avionskih motora.
Na današnji dan rođen je major JNA Milan Tepić, jedini narodni heroj u ratovima na teritoriji bivše Jugoslavije. Stradao je 29. septembra 1991. godine kada je digao u vazduh vojno skladište Bedenik u blizini Bjelovara da bi sprečio da padne u ruke hrvatskog Zbora narodne garde.
Srpski slikar Sava Šumanović ostao je upamćen u istoriji po svojim nadrealno kreativnim delima, ali i po tragičnoj i surovoj smrti!
22.01.2024
07:05
Evropska i svetska aeronautička atrakcija toga doba, čudnovata i ogromna leteća sprava, nemački dirižabl "Graf Cepelin" polako se približavao Beogradu.
Samo godinu dana pre, istom ovakvom letelicom, njen izumitelj dr Hugo Ekener preleteo je Atlantik u prvom interkontinentalnom putničkom letu od Nemačke do Amerike i nazad.
U leto 1914. godine moćna Austrougarska monarhija napala je Srbiju. Posle očajničke i herojske borbe mnogo manje i slabije opremljene srpske vojske, izbora više nije bilo – jedini put za spas Srbije vodio je preko vrleti nepristupačne i negostoljubive Albanije.
Mnoge lokacije i pojave u Srbiji i dalje su obavijene velom misterije, a o njima kruže mnogobrojne legende.
21.01.2024
07:20
O mogućem prolasku ovog dirižabla nad Beogradom pisala je domaća novinska štampa, prateći svakodnevno na naslovnim stranicama njegov let na putu oko sveta. Кonačno, na let preko Balkana zaputio se 15. oktobra oko 20 časova i 29 minuta sa aerodroma u Fridrihshafenu.
Trebalo je da leti preko Minhena za Beč, Bratislavu, Budimpeštu, Segedin, Beograd, Niš, Sofiju i Bukurešt i nazad preko Segedina, Budimpešte i Brna.
Dok se "Graf Cepelin" probijao kroz beogradsku jutarnju maglu i opisivao prvi krug oko grada, rika njegovih motora tresla je prozore „kao da je neka aždaja iz bajke doletela iznad varoši“.
Od te lupe i treske pootvarali su se prozori, a svet je, još uvek sanjiv, istrčao na balkone i u svoja dvorišta.
Ljudi su izlazili da vide leteću neman, „ne misleći na svoje toalete, dame su bile u noćnim košuljama, mlade devojke na balkone su istrčavale u šarenim pidžamama pa čak i kombinezoničićima, a muškarci su pokazali svoje nezgrapne gaće i maljave listove“.
A bilo je radoznalaca koji su istrčali samo u košuljama da ništa ne propuste od interesantnog prizora koji su sa nestrpljenjem očekivali.
Isto kao i među ljudima, uzbuna je nastala i među pticama u baštama i parkovima.
Mrko telo ove vazdušne lađe, leteći na visini od četiri stotine metara, delovalo je gorostasno i bilo je u potpunoj disharmoniji sa brzinom i lakoćom kojom se kretalo kroz vazduh.
Tek pošto je napravljen prvi i najveći krug nad Beogradom, a zahvatao je od Čukarice, pa preko krajnje periferije Vračara i Smederevskog Đerma prema Višnjici, pa ukrug preko donjeg Banata, iza Zemuna i aerodroma u naglom zavijutku iznad Savskog mosta, "Graf Cepelin“ je počeo da se spušta.
Кroz maglu se u početku teško primećivala velika kabina sa prozorima sa kojih je posada lađe i oko dvadesetak putnika radoznalo posmatrala spletove beogradskih ulica i dve impozantne vijugave srebrne trake Save i Dunava, kao i beogradske palate i udžerice.
Negde nad Zemunom skrenuo je na novi, dve godine ranije otvoreni, zemunski aerodrom na koji je bačen poštanski džak sa pismima upućenim sa vazdušne lađe.
Taj zavežljaj je jedan vojnik odneo komandantu šestog vazduhoplovnog puka potpukovniku Miodragu Tomiću, koji ga je otvorenog dostavio zemunskoj pošti Jedan poveći žuti koverat pao je u dvorište Budimske ulice broj 22 u dvorište Irene Penc.
Prilikom sledeća dva kruga iznad grada magla se polako podigla, a letelica se spustila na sto metara visine, tako da se već moglo jasno pročitati na prednjem kljunu čitko i veliko belo ime „Graf Cepelin“ a na srednjem boku LZ 127.
Četvrti krug nad Beogradom napravljen je u 7 časova i 10 minuta, leteći iznad Кalemegdana, pa preko Кnez Mihailove ulice, do Terazija, Dvora i Miloša Velikog.
Beograd je za trenutak stao, sve oči bile su uprte ka nebu.
– Cepelin! otelo se iz stotine grla u strahu da se ogromno čudo ne sruči na glavu.
Na sve strane počele su se skupljati grupice ljudi očiju uprtih u nebo. Đaci koji su krenuli u školu držali su čvrsto svoje knjige pod pazuhom gledajući u nebo sa nevericom.
Neki ljudi su skidali šešire i kačkete kličući ili mašući jutarnjim gostima, a kako je zabeležila tadašnja štampa, i putnici iz kabine dirižabla su odpozdravljali beograđanima, a kroz prozor se mogla prepoznati i jedna istaknuta jugoslovenska zastava.
Letelica je zatim otišla u pravcu Đerma, a odatle preko Dunava opet prema aerodromu, da bi na čas opet nestala u magli i pojavila se preko Save, pa iznad Dušanovca i Banjice otišla prema jugoistoku.
Na dalji put su ga ispratile sirene jedne zemunske fabrike. Nakon leta nad Somborom, Novim Sadom, Beogradom, Ćuprijom, Nišom dirižabl "Graf Cepelin" je u 11.30 časova nastavio let u pravcu Bugarske.
Vojislav Ilić je rođen u Beogradu 4. aprila 1862. godine, kao sin pesnika Jovana Ilića. Još od detinjstva je bio bolešljiv. Iako je rođen u pesničkoj i uglednoj porodici Ilić nije mnogo mario za školu i učenje, pa ju je napustio posle trećeg razreda gimnazije. Međutim, samostalno je nastavio da ide na predavanja Velike škole, ali ispite nije polagao. Aktivno je učestvovao u aktivnom i političkom životu studentske omladine.
Na današnji dan 1946. godine ubijen je komandant Gorske kraljeve garde Jugoslovenske vojske u otadžbini Nikola Kalabić. Međutim, decenijama kasnije i dalje se veruje da je on izbegao smrt, promenio identitet i nastavio da živi, a njegova sudbina do danas nije rasvetljena.
Smešten na istoku Srbije u blizini Despotovca, manastir Manasija predstavlja jedno od najstarijih zdanja srednjovekovne Srbije. Zadužbina je velikog srpskog vladara despota Stefana, sina cara Lazara i smatra se spomenikom kulture od velikog značaja.
U noći između 15. i 16. oktobra 1923. godine najveći beogradski dnevni list morao je da zaustavi mašine i slagače zbog senzacije kakvu Beograd do tada nije video.
Desetine hiljada Beograđanki i Beograđana koji svakodnevno prolaze Bulevarom despota Stefana ne pomišljaju da omanja uzvišica kraj jedne od pristupnica Pančevačkom mostu čuva strašnu tajnu. Pogled na Dunav i preko reke ka Borči koji se pruža sa te livade bio je poslednje što je na hiljade ljudi koje je tu dovođeno videlo u životu. Tu je bilo zvanično državno stratište na kome su izvršavane smrtne kazne od sredine devetnaestog veka do 1903. godine.
Nemačka je u Drugom svetskom ratu bez objave rata na današnji dan 6. aprila 1941. godine, napala Kraljevinu Jugoslaviju. Beograd, koji je tri dana ranije proglašen otvorenim gradom, u 6.30 sati napala su 234 bombardera i 120 lovaca. U bombardovanju nastavljenom i naredna dva dana poginulo je oko 2.500 ljudi.
06.04.2024
07:30
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Na današnji dan rođen je major JNA Milan Tepić, jedini narodni heroj u ratovima na teritoriji bivše Jugoslavije. Stradao je 29. septembra 1991. godine kada je digao u vazduh vojno skladište Bedenik u blizini Bjelovara da bi sprečio da padne u ruke hrvatskog Zbora narodne garde.
Oružane snage Rusije ulažu sve napore da postignu nove uspehe u specijalnoj operaciji pre nego što ukrajinska vojska bude mogla da iskoristi pristiglu američku vojnu pomoć. Borbe koje su u toku na bokovima Časovog Jara mogu postati jedna od najvažnijih bitaka ovog sukoba, uveren je Zapad.
Ruska vojska je ušla na teritorije gde ukrajinske oružane snage nemaju odgovarajuća utvrđenja, rekao je potpukovnik američke vojske u penziji Danijel Dejvis na Jutjub kanalu Daniel Davis / Deep Dive.
Politikolog Dušan Milenković istakao je da cela opozicija izlazi na izbore 2. juna, samo što Dragan Đilas, Zdravko Ponoš, DSS i SSP ne izlaze u Beogradu.
Iz dana u dan ne prestaju udruženi napadi na deo opozicije koja je odlučila da izađe na izbore 2. juna, pa je sada najnoviji napad na njih to da nije moralno što se nisu odlučili za bojkot.
Branka Đukić iz sela Meteha kod Plava, 2. septembra 1975. godine, pošla je da se upiše u četvrti razred gimnazije u Peći. Istog dana se vratila autobusom na Čakor i u popodnevnim satima krenula, preko Ječmišta, svojoj kući.
Italijanski ambasador Luka Gori ocenio je večeras da još nije došao trenutak za člasntvo tzv. Kosova u Savetu Evrope i naglasio da je za tako nešto neohodan suštinski napredak u formiranju Zajednice srpskih opština (ZSO).
Ministar građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Goran Vesić potpisao je danas Protokol o razumevanju i saradnji sa kompanijom CRRC "Changchun Railway Vehicles Co, Ltd" o nabavci novih devet elektromotornih vozova, koji će biti isporučeni do kraja 2026.
U Info večeri o istorijskoj poseti predsednika Si Đinpinga i sporazumima koji će doneti benefite za Srbiju, govorili su Darko Obradović, iz Centra za strateške analize i Ljubomir Đurić iz Centra za Nacionalnu politiku.
U novom Glavnom dnevniku Informer TV, gostovao je spoljnopolitički komentator Miroslav Stojanović, a on je govorio o poseti kineskog predsednika Si Đinpinga Srbiji.
O aktuelnim svetskim žarištima, ali i o spoljnoj i unutrašnjoj politici Rusije i njenom uspehu na frontu u Ukrajini, govorili su Vlastimir Vidić, novinar, prof. dr Dragan Radenović, Miloš Jevtić, novinar i ekspert za specijalne jedinice, Igor Damnjanović, novinar i ratni reporter.
U novom Info danu o poseti kineskog predsednika Si Đin Pinga Srbiji, ali i odnosima Kine i naše zemlje, govorili su Srđan Barac iz Centra za društvenu stabilnost i Aleksa Grubešić iz Centra za društvena istraživanja.
Potpredsednik Vlade i ministar unutrašnjih poslova Ivica Dačić izjavio je da je u nesreći na vašaru u Kuršumliji, prilikom rušenja konstrukcije ringišpila, povređeno 13 lica.
Više javno tužilaštvu u Zaječaru potvrdilo je informaciju, koja se pojavila u pojedinim medijima, da nova DNK veštačenja koja su pristigla u to tužilaštvo ne pokazuju da postoje biološki tragovi ubijene devojčice Danke Ilić (2) iz Bora.
Nikola Jokić je postao deo posebnog društva nakon što je treći put u karijeri dobio priznanje za najkorisnijeg igrača regularnog dela sezone u NBA ligi.
Policijski čas na ulicama Viljnusa izazvao je paniku među stanovnicima jer nisu bili propisno informisani i plaše se naoružanih vojnika na ulicama, rekao je gradonačelnik litvanske prestonice Valdas Benkunskas.
Ruska vojska je ušla na teritorije gde ukrajinske oružane snage nemaju odgovarajuća utvrđenja, rekao je potpukovnik američke vojske u penziji Danijel Dejvis na Jutjub kanalu Daniel Davis / Deep Dive.
Prema prvim rezultatima do sada prebrojanih glasova sa biračkih mesta kada je reč o predsedničkiom izborima u Severnoj Makedoniji, prednost kandidata VMRO-DPNE Gordane Šiljanovske Davkove u odnosu na Stevu Pendarovskog iz Socijaldemokratskog saveza (SDSM) je ogromna. Šiljanovska Davkova je dobila na 90 odsto obrađenih mesta podršku 481.217 glasača, a Pendarovski 216.902 birača!
Kako prenosi tajlandski PBS, pozivajući se na zvanične filipinske izvore, tokom vojne vežbe Balikatan, koja se odvijala u spornom Južnom kineskom moru, američka i filipinska vojska uništile su povučeni brod filipinske mornarice koji je proizveden u Kini.
Potresna ispovest Huana Pabla Eskobara i njegova životna priča govore o tome kako je uspeo da se izvuče iz neželjenog nasleđa, kako je video dve suprotne strane svog oca i živeo život u bekstvu.
Nagrada "50 godina" Motovun film festivala biće dodeljena Bogdanu Dikliću biće na festivalu "Cinehillu" koji se održava od 24. do 28. jula u Gorskom kotaru, saopštili su organizatori.
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.