I OVOG LETA GORE DEPONIJE ŠIROM SRBIJE Znate li koliko su ti požari opasni za sve nas?
Podeli vest
“Deponija kod Inđije gori danima: Dim ugrožava saobraćaj”, “Deponija u Temerinu gori već nedelju dana, meštani u strahu od toksičnih gasova: širi se nesnosni smrad, od gušenja su nam uginuli jaganjci”, “Zar opet? Gori deponija u Vinči!”, “Gori divlja deponija kod Leskovca” – ovo su samo neki od novinarskih izveštaja na temu većih požara na nesanitarnim deponijama širom Srbije koji su se u poslednjih godinu dana našli na naslovnicama dnevne štampe.
Grupa ljubitelja čiste i netaknute prirode iz sela Aradac kod Zrenjanina, koju predvodi Drago Đokić, nastavila je svoje redovne eko aktivnosti i očistila centar ovog sela, obližnji park, autobusko stajalište ispred zgrade Mesne zajesnice
25.06.2022
09:57
Naravno, bilo je i mnogo drugih manjih požara, na manjim deponijama, koji su podjednako uznemiravali građane, ali nisu uspeli u toj meri da odjeknu u javnosti.
Štaviše, procenjuje se da tokom leta svakodnevno u našoj zemlji ispod naslaga otpada istovremeno tinja i po nekoliko požara, koji predstavljaju hazard za stanovništvo. A, šta je njihov uzrok? Premda, kao i kod svih drugih požara, i požari na deponijama mogu nastati ljudskim nemarom i nepažnjom ili kao posledica prirodnih sila kao što je to recimo udar groma, većina ih zapravo nastaje spontano, odnosno samozapaljenjem.
Stvar je u tome što se na nesanitarnim komunalnim i divljim deponijama, odnosno na deponijama na kojima otpad nije sistemski razvrstan, može se pronaći sve: od ostataka hrane i drugog organskog otpada, preko plastike, ambalaže i elektronskih uređaja, sve do tragova medicinskog otpada, automobilskih i traktorskih guma, opasnih hemikalija ili hemikalija koje to mogu postati interakcijama sa drugim supstancama.
Tokom protoka vremena i atmosferskih uticaja, posebno povoljnih tokom letnjeg perioda kada su sunčevi zraci jači i toplije je, dolazi do hemijske razgradnje otpada. Jedan od produkata ovih reakcija jeste i otpuštanje metana, izuzetno reaktivnog gasa koji u smeši sa vazduhom postaje izuzetno eksplozivan.
Kada se metan nađe u blizini drugih opasnih, a pritom i lako zapaljivih supstanci, dobija se recept za katastrofu. Iz pravca deponije kreće da kulja gust crni dim koji se vidi kilometrima daleko, a potom počinje da plamti vatra koja preti da satre sve pred sobom. O neprijatnim mirisima i po zdravlje štetnim gasovima – poput ugljen-monoksida, vodonik-sulfida, isparljivih organskih, pa i kancerogenih materija kao što su dioksini i furani koji se oslobađaju prilikom ovakvih požara – bolje da i ne govorimo.
Stručnjaci se slažu da u ovakvim situacijama od udisanja toksičnih supstanci jedino možda može da nas sačuva gas-maska i to pod uslovom da dobro zatvorimo prozore i ne izlazimo napolje dok se požar u potpunosti ne sanira, odnosno značajno ne smanji koncentracija dima, čađi i ostalih otrova u vazduhu.
No, ono što mnogi ne znaju jeste činjenica da se većina požara na deponijama zapravo događa ispod površine, odnosno u pitanju su tinjajući požari, koje često i ne registrujemo, a pošto nema otvorenog plamena, čini nam se da ne predstavljaju očiglednu opasnost za živi svet i domaćinstva u okolini. Međutim, u pitanju je zabluda.
Požari koji se javljaju duboko ispod naslaga raznog otpada na nesanitarnim i divljim deponijama mogu podjednako da budu opasni. Uprkos tome što se u vazduh oslobađa nešto manja količina opasnih gasova nego kod klasičnih požara, oni nemaju nimalo zanemarljiv uticaj na ljude i životnu sredinu.
Pritom, dobro je poznato da ovakvi gasovi dodatno doprinose efektu staklene bašte. Takođe, toksini i druge zagađujuće materije koje se oslobađaju tokom tinjajućih požara unutar deponija mogu da ostave nesagledive posledice na obradivo zemljište, podzemne, pa i nadzemne vode, a posledično u narednim godinama i decenijama i kompletan živi svet u blizini nestanitarne deponije.
Da bi se pojava ovakvih požara izbegla, jedan od koraka jeste da se, nakon svakog novog odlaganja smeća, deponija zaštiti specijalnim prekrivkama od inertnog, nerazgradivog otpada, koji koji nije podložan bilo kojim fizičkim, hemijskim ili biološkim promenama. Drugi, daleko efikasniji način jeste da, počevši od danas, svi mi zajedno u potpunosti promenimo svoj odnos prema otpadu.
S obzirom na to da se naša zemlja, barem prema nedavno usvojenom “Programu upravljanja otpadom u Republici Srbiji za period 2022-2031. godine”, obavezala da će u bliskoj budućnosti postati država bez otpada, postoji šansa da naša deca jednog dana više neće morati da čitaju pompezne naslove o zapaljenim deponijama u medijima.
No, da bismo to postigli, potrebno je da se najpre uklone sve divlje deponije, one nesanitarne usklade sa propisima EU, izgradi dovoljan broj adekvatnih sanitarnih deponija, a potom i sistemski krenu strogo da se sporovode savremene metode za sortiranje, skladištenje i dalju preradu (reciklažu) otpada.
A na nama građanima je da prestanemo da, po principu “gde god nađeš zgodno mesto, ti đubre odbaci”, potpomomažemo opstanak divljih deponija, da svojim svakodnevnim delovanjem počnemo utičemo na smanjenje količine otpada koji prozvodimo i, naravno, naučimo kako se pravilno reciklira i odlaže otpad različitih kategorija.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Grupa ljubitelja čiste i netaknute prirode iz sela Aradac kod Zrenjanina, koju predvodi Drago Đokić, nastavila je svoje redovne eko aktivnosti i očistila centar ovog sela, obližnji park, autobusko stajalište ispred zgrade Mesne zajesnice
Odluka američke administracije da zabrani uvoz ruskog uranijuma, uz određene izuzetke, mogla bi da naškodi Sjedinjenim Državama mnogo više nego samoj Moskvi, piše "Ejža tajms".
Na liniji borbenog dodira na Donjeckom pravcu, vojnici Oružanih snaga Ukrajine su umorni i spremni za predaju, ali im komanda to ne dozvoljava, kaže pripadnik jurišnog odreda 1. armijskog korpusa Južne grupa ruskih trupa.
Navikli smo da na tajkusnkim medijima neprestano napadaju predsednika Vučića i Srbiju, da im za to nije potreban ni povod, ni razlog, ali su ovoga puta nadmašili sami sebe.
Prva supruga nekadašnjeg muftije i lidera Stranke pravde i pomirenja Muamera Zukorlića i majka aktuelnog lidera ove stranke i ministra u Vladi Srbije Usame Zukorlića, Umeja Ebu Taha Zukorlić, preminula je u Istanbulu posle teške bolesti.
Šta grašani Crne Gore misle hiljadugodišnjoj državnosti ove države najbolje ilustruje spontan i iskren odgovor jedne starije gospođe koja je novinarki odgovorila da je sve to do juče bilo srpsko.
Još dva dana ima do bruke i sramote u Savetu Evrope. Još veća parodija je što će Nemci sve to da otvore. I dalje se čekaju informacije o padu helikoptera u kom je bio predsednik Irana. Na ove teme u "Info večeri" govorili su novinarka Olivera Miletović, narodni poslanik SNS Uglješa Mrdić i dr Dragan Petrović, Institut za međunarodnu politiku i privredu.
Centralna tema razgovora je predsenikov put u Njujork. Broj pretnji na njegov račun nažalost se povećao. Na ovu temu u "Intervjuu dana" govorio je univerzitetski profesor dr Slavko Ivković.
Dok je sveta i veka govorilo se o tome da kad počne rat borimo se za nove teritorije. Poslednja dva veka situacija je sasvim drugačija. Ne vodi se teritorijalni, već ekonomski rat. Gosti emisije "Rat uživo" bili su prof. dr Dragan Škobalj, ekspert za energetiku i Stefan Srbljanović, predsednik SPOR.
Još uvek nema zvaničnih informacija o tome šta se dogodilo sa iranskim predsednikom. Premijer Slovačke na svu sreću je živ, ali ono što se dogodilo je ili namerna opstrukcija ili neverovatan propust njegovog ličnog obezbeđenja. Na sve aktuelne teme u svetu u emisiji "Info dan" govorili su dr Stanislav Sretenović, istoričar i Bojan Dimitrijević, ekonomista.
U nastavku suđenja pripadnicima grupe "vračarci" optuženim za tri teška ubistva i šest pokušaja teških ubistava, danas su u Specijalnom sudu prikazani snimci ubistva Aleksandra Šarca (35) u Tržnom centru "Ušće".
Protiv roditelja Koste K. (14), koji je ubio 10 osoba, a šest ranio u osnovnoj školi "Vladislav Ribnikar", Vladimira i Mirjane Kecmanović danas je u Višem sudu u Beogradu krenula nova parnica i to po tužbi tada ranjenog dečaka Andreja B.
Čestitam mojim igračima, jer su pobedili u jako zahtevnoj utakmici i doneli mi duplu krunu, poručio je trener fudbalera Crvene zvezde Vladan Milojević.
Fudbaleri Crvene zvezde osvojili su Kup Srbije, pobedivši u finalu Vojvodinu 2:1 (1:0). Igra crveno-belih bila je ubedljivija nego što rezultat pokazuje, a posebno su se izdvojili Uroš Spajić i Mirko Ivanić. Uz malo sreće, igrač utakmice mogao je da bude Šerif Ndijaje, ali su mu poništena dva gola.
Fudbaleri Crvene zvezde u utorak veče proslavili su trofej Kupa Srbije, samim tim i duplu krunu, a šou im je na kraju, po svemu sudeći, ukrala atraktivna supruga Omrija Glazera, Šira Morag!
Izabranici Žarka Lazetića kao trećeplasirana ekipa u Superligi Srbije kvalifikacije za Ligu Evrope kreće od poslednjeg kola, dakle, mesto u Ligi konferencija je zagarantovano.
Optužbe za umešanost Rusije u pokušaj ubistva slovačkog premijera Roberta Fica su ludilo, poručila je zvanična predstavnica ruskog Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova. Ona je reagovala na tvrdnje britanskog tabloida Tajms koji smatra da Rusija stoji iza pokušaja ubistva premijera Slovačke Roberta Fica.
Ruski predsednik Vladimir Putin sastao se sa predsednikom Državne dume Vjačeslavom Volodinom, s kojim je razgovarao o pitanjima formiranja vlade i od koga je zatražio da prilikom odlaska na sahranu Ebrahima Raisija prenese iranskom rukovodstvu da Moskva očekuje da će se saradnja između dve zemlje razvijati na isti način kao i do sada i nakon smrti iranskog lidera.
Poljski režiser Patrik Vega napravio je, blago rečeno, skandalozan film o lideru Rusije Vladimiru Putinu koristeći za te svrhe veštačku inteligenciju. On je lice vladara Rusije nakalemio na telo pravog glumca i snimio verovatno najveću bljuvotinu otkako postoji sedma umetnost. Film, naime, prikazuje Putina od 10. godine do njegove izmišljene smrti i već je prodat u 50 zemalja. Makar tako tvrde njegovi producenti.
Manje od tri nedelje pre izbora za EU čini se da evropskoj desnici prete podele nakon što su iz francuskog Nacionalnog okupljanja saopštili da ne žele da sede u istoj grupi u Evropskom parlamentu kao i Alternativa za Nemačku (AfD).
Američka Centralna obaveštajna agencija planira da izvrši državni udar u Gruziji kako bi pripremila odskočnu dasku za napad na Rusiju, izjavio je bivši analitičar CIA Lari Džonson na Jutjub kanalu Judging Freedom.
Saša se prisetio kako je došlo do toga da zaigra u seriji "Selo gori, a baba se češlja" i otkrio da je pre snimanja imao manji nesporazum sa rediteljem i glumcem Radošem Bajićem.
Stručnjak za baštovanstvo i biljke Hari Bodel naglašava važnost redovnog brisanja prašine s biljaka, ističući da mnogi zanemaruju ovu ključnu praksu. Prašina koja se nakuplja na listovima može imati ozbiljne posledice po biljke.
Kanski festival je vreme kada možemo videti veliki broj dama sa svetske javne scene. Pa je tako i nekadašnja prva dama Francuske zasijala kao redak dijamant.
Miljana Kulić nije ostala ravnodušna na povratak Lazara Čolića Zole u "Elitu" i uporno pokušava da privuče njegovu pažnju, dok njena majka Marija smatra da Miljana pati i razmišlja kako da joj pomogne.
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.