Mnoge veštine na koje su se naši preci oslanjali da bi preživeli, današnje generacije su uglavnom zaboravile.
Pogodnosti koje danas možemo uzeti zdravo za gotovo, poput grejanja, hrane i prevoza, bile su stvari koje su zahtevale mnogo znanja i napora da bi se preživelo iz dana u dan.
Evo liste veština koje su današnji ljudi uglavnom zaboravili, a nekada su bile presudne za život.
Paljenje vatre
Upotreba vatre za zagrevanje domova i kuvanje hrane u prošlosti nije bila samo stvar nužde, već sastavni deo svakodnevnog života. Paljenje vatre je bila osnovna veština preživljavanja koju su praktično svi znali, a vatra se palila bez šibica i upaljača.
Međutim, ovih dana to je veština koju malo ko zna. Savremeni uređaji na struju ili gas su pojednostavili ove procese, obezbeđujući udobnost i sigurnost, dok nam omogućavaju da se više ne oslanjamo na vatru za preživljavanje.
Foto: printscreen
Štavljenje kože
Štavljenje kože više nije nešto o čemu se mnogo priča. Osim ako ne uživate u lovu, verovatno ne znate ni šta je to.
U prošlosti, ljudi su kožu koristili za izradu odeće, ćebadi, tepiha, pa čak i za šatore i pravljenje skloništa. Zato je štavljenje bilo od presudne važnosti za život.
Ova praksa danas izumire, ne samo zbog težine zanata, već i zato što se mnogi ne slažu sa ubijanjem životinja radi uzimanja njihove kože. Daleko humanije alternative svakako postoje.
Jahanje
Danas postoji mnogo načina prevoza, uključujući automobile, autobuse, metro i vozove. Neki ljudi imaju više od jednog automobila. Neki ih čak i skupljaju!
Međutim, u prošlosti, ljudi su se oslanjali na konje da ih dovedu do i od određenog mesta. Kao što danas učimo da vozimo kola, tako su ljudi nekada učili da jašu.
Ali, konji nisu kao automobili. Ne možete da "parkirate" svog konja i zaboravite na njega danima. Konje je trebalo hraniti, timariti, čistiti za njima i obezbediti im sklonište. Sve to sa sobom je povlačilo čitav set veština koje većina savremenih ljudi jednostavno nema.
Sa pojavom automobila, jahanje je sve više padalo u zaborav, a danas se održalo kao hobi, ali i zanimljiv sport.
Foto: printscreen
Čuvanje hrane
Tehnike čuvanja hrane kao što su dimljenje, soljenje i sušenje, igrale su u prošlosti ključnu ulogu u produžavanju roka trajanja kvarljive robe. Ove metode su bile od vitalnog značaja za obezbeđivanje stabilnog snabdevanja namirnicama, posebno u zimskoj sezoni, kada je svežih proizvoda bilo malo.
Dimljenje je čuvalo meso, a tako su nastali i neki ukusni specijaliteti, dok su soljenje i sušenje sprečili razvoj bakterija, usporavajući proces kvarenja.
Sa pojavom modernih frižidera i zamrzivača, oslanjanje na tradicionalne metode čuvanja mesa je skoro nestalo.
Pletenje
U 21. veku, pletenje je uglavnom veština koju imaju stariji ili pojedinci koji u njemu uživaju iz hobija. Većina svakako nema pojma šta bi sa iglom i predivom. U prošlosti, pak, bila je to veština koju su imale praktično sve žene.
Mi danas jednostavno možemo da odemo u prodavnicu i kupimo štagod poželimo. Možemo da pratimo svetske trendove ili razvijemo sopstveni stil. U stara vremena, moda je bila najmanja briga! Žene su plele i šile odeću za sve članove porodice, a glavno je bilo da ona bude udobna, kao i da, naročito tokom zime, greje.
Pravljenje sveća
Pre nego što je struja stigla u najveći broj krajeva sveta, ljudi su se oslanjali na sveće da im osvetle put u mračnim noćima. Nije bilo važno da one budu mirisne, niti nekog posebnog oblika. Bile su to jednostavne sveće napravljene u obliku štapa čija je jedina svrha bila da pruže svetlost.
Foto: Instagram/lucyparts
Proces pravljenja sveća od pčelinjeg voska i životinjskih masti je bila veština koja se prenosila s generacije na generaciju, a majstori ovog zanata bili su “na ceni” svuda na svetu.
To više nije slučaj. Zahvaljujući struji, sveće su postale kućni dekor, a ne preka potreba. Ovih dana pravljenje sveća najčešće praktikuju pojedinci i male firme koja eksperimentišu sa raznim mirisima i oblicima kako bi svoje proizvode učinili privlačnijim modernim generacijama.
Izrada noževa
Svi znamo da su noževi neophodni alati za preživljavanje. Dobar nož se može koristiti za sečenje, lov, pripremu hrane, pa čak i u samoodbrani. Ljudi su nekada sami pravili ovaj alat od bronze, gvožđa, bakra ili mesinga i koristili ga u svakodnevnom životu.
Danas možete jednostavno kupiti nož u bilo kojoj robnoj kući. Lako su dostupni i masovno se proizvode, a u prosečnoj kuhinji ih imate na desetine.
Dragoljub Draža Mihailović bio je čuveni četnički vojvoda koga su posle Drugog svetskog rata streljali komunisti. Od 1946. godine se postavlja pitanje gde se nalazi njegov grob, iako je bilo mnogo spekulacija, do danas nije potvrđena tačna lokacija. Međutim, isplivale su nove informacije.
U decembru ove godine navršava se 110 godina od misterioznog slučaja kojim se štampa bavila tokom dve nedelje decembra 1911. godine po starom kalendaru.
Ivo Andrić je bio srpski književnik koji je 1961. godine dobio Nobelovu nagradu za književnost, a još kao gimnazijalac bio je pripadnik naprednog revolucionarnog poketa protiv Austro-ugarske vlasti.
Nekadašnji predsednik Srbije i SR Jugoslavije, osnivač i lider Socijalističke partije Srbije Slobodan Milošević umro je na današnji dan pre 18 godina u pritvorskoj jedinici u Sheveningenu u kojoj je proveo nešto manje od pet godina.
Stepan Stepa Stepanović je bio vojskovođa srpske i jugoslovenske vojske. Po činu je bio vojvoda. Rođen je 11. marta 1856. u selu Kumodraž, a umro je 27. aprila 1929. godine u Čačku.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić primio je danas mlade sportiste iz Srbije, regiona i sveta, učesnike kampa "Srbija te zove 2026", a nakon prijema, predsednik se obratio medijima.
Ustaša Marko Skejo, bivši komandant 9. bataljona HOS-a "Rafael Boban, koji je poznat po hitlerovskim brkovima i činjenici da je devedesetih godina govore držao ispred portreta zločinca Anta Pavelića, pevao je juče u jednoj kafani u Kninu ustaške pesme, i to na uvce predsedniku Hrvatske Zoranu Milanoviću.
Insajderi Informera koji su infiltrirani u blokaderske grupe na društvenim mrežama došli su do šok dokumenta koji otkriva da su zgubidani gori od komunističkih komesara!
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić prokomentarisao je sramotnu izjavu hrvatskog ministra odbrane Ivana Anušića, koji je poručio da mu je žao što lično nije učestovao u zločinačkoj akciji "Oluja".
Više javno tužilaštvo u Beogradu najoštrije negoduje zbog insinuacija i konfabulacija koje pojedini advokati uporno plasiraju u javnosti u vezi sa smrću advokata Vladimira Cvijana, tvrdeći da je on ubijen, ne bi li doveli javnost u zabludu, iako prikupljeni podaci ukazuju da je smrt nastupila usled utopljenja, sa čime su isti upoznati neposrednim uvidom u predmet.
Na pitanje zašto su blokaderi zvezde u Hrvatskoj, poput kolumniste Milana St. Protića, predsednik Aleksandar Vučić kaže da su od devedesetih godina mnogi u Beogradu, koji su za sebe govorili da su nacionalisti, verovali u ljude poput Protića.
Vozač kamiona I.J. (40), koji je juče u saobraćajnoj nezgodi na brzoj saobraćajnici Šabac - Loznica usmrtio A. M. (59) i P. L. (62), radnike preduzeća "Signal" iz Sombora dok su izvodili radove na putu saslušan je u Osnovnom javnom tužilaštvu u Šapcu.
Na društvenoj mreži X osvanulo je dramatično upozorenje za sve vozače koji putuju kroz Beograd, u kojem se detaljno opisuje razrađena šema grupe prevaranata i kradljivaca koja svakodnevno operiše na poznatoj benzinskoj pumpi.
Radnici preduzeća „Signal Sombor” A. M. (59) i P. L. (62) poginuli su u teškoj saobraćajnoj nesreći koja se dogodila juče oko 7.40 časova na putu Šabac–Loznica, u blizini mesta Ribari, a vozaču kamiona I. J. (40) određen je pritvor do 48 sati po nalogu Osnovnog javnog tužilaštva u Šapcu.
U nemačkom gradu Kelnu pronađena je američka bomba iz Drugog svetskog rata, zbog čega je naređena evakuacija dela grada, uključujući i sedište televizijskih kuća RTL i NTV.
Litvanska vojna obaveštajna služba saopštila je danas da raspolaže informacijama prema kojima Rusija razmatra mogućnost izvođenja napada na kritičnu infrastrukturu u baltičkom regionu, koristeći dronove ukrajinske proizvodnje, kako bi prikrila odgovornost za eventualne incidente.
Velika Britanija uvela je novi paket sankcija Rusiji, usmeren na brodove, banke i industrijske kompanije, s ciljem da dodatno ograniči finansijske tokove koje Moskva može da koristi za finansiranje rata u Ukrajini.
Istaknuti srpski glumac Jovo Maksić je proteran sa ognjišta tokom operacije "Oluja" kojom je izvršeno etničko čišćenje Srba sa prostora Krajine, te je sad progovorio o najtežem periodu u životu.
Kada paradajz zahvati trulež, a plodovi postanu meki i crni, prirodno rešenje u vidu sitno usitnjenih ljuski od jaja može efikasno nadoknaditi nedostajući kalcijum i spasiti preostali rod.
Korisnici Android uređaja više ne moraju da budu problem u grupnim razgovorima sa iPhone korisnicima kao ranije. Zahvaljujući RCS tehnologiji, poruke između Androida i Ajfona sada nude mnogo više funkcija nego kada su se koristili stari SMS i MMS standardi.
Večeras od 20 časova na Jutjub kanalu "Informer portal" premijerno pogledajte novu epizodu emisije "Demanti" u kojoj je gošća popularna voditeljka Ana Radulović.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.