NOVINAR IZ HRVATSKE LAMENTIRAO O SRPSKIM SVETINJAMA U CRNOJ GORI PA POPIO "ŽESTOKU ŠAMARČINU"! Borisu Dežuloviću ovo nije trebalo, ono što ne razumeš ne komentariši!
Podeli vest
Ovaj život i dešavanja u njemu su - uprkos nju ejdž filozofiji koja nas ubeđuje da život, istina, jeste težak, ali je jednostavan - ipak vrlo komplikovan
Recimo, medicina, fizika, hemija i ostale prirodne nauke nisu oblasti u koje se ljudi van struke često mešaju.
Poruke Narodne skupštine svih crnogorskih plemena obavezujuće su za svakog ko čuva svetinje i grobove svojih predaka, od Boke do Durmitora, kaže Momčilo Vuksanović, predsednik Saveta narodnih skupština Crne Gore, povodom Deklaracije koju je ta organizacija usvojila u nedelju o predloženom zakonu o slobodi veroispovesti
18.12.2019
19:55
Kada se to desi, dobijemo antivakcinaše, ravnozemljaše i slične pokrete zasnovane na neznanju i samouverenosti.
Iako nije prirodna nauka, i pravo se doskora smatralo oblašću u koju se laici ne petljaju, iz prostog razloga što mogu mnogo da izgube ako nešto pogrešno protumače - a zakoni nisu jednostavni.
Čitajući tekst Borisa Dežulovića „Spasimo srpske svetinje", u kojem iznosi svoj stav o aktuelnim dešavanjima u Crnoj Gori, stekla sam utisak da se on sa gorenavedenim ne slaže, tumači reči poznatog hrvatskog novinara filološkinja i prevodilac Milica Špadijer. Njenu analizu prenosimo u celini!
Nisam upoznata sa njegovim formalnim pravnim obrazovanjem, iako neformalno može biti dobro potkovan u toj oblasti, pa me je prilično začudilo kada sam naišla na sledeće: „riječ je bila o nekakvom Zakonu o slobodi vjeroispovijesti, aktu kojim crnogorski parlament - kako sam shvatio zabrinuto svetosavlje - pod krinkom slobode vjeroispovijedanja namjerava Srpskoj pravoslavnoj crkvi oteti stoljetne manastire na čelu s mitskim Ostrogom, pa ih u katastarskim knjigama prepisati na crnogorsku državu.
Na stranu što sam, ne budi lenj, pročitao prijedlog Zakona i uzalud u njemu tražio paragraf o otimanju manastira Ostrog i ostalih srpskih svetinja u Crnoj Gori…"
Dežulović, dakle, nije bio lenj, što je za svaku pohvalu.
On je predlog Zakona pročitao i u njemu nije našao ništa sporno, za razliku od prilično velikog broja pravnih stručnjaka, ili kako ih autor naziva „zabrinuto srpsko svetosavlje".
Čak ni Venecijanska komisija nije želela da ulazi u priču oko crkvene imovine (biće da nije shvatala da se to sve lako rešava čitanjem predloga zakona).
Zašto se, onda, jedan pisac i novinar odlučio na to?
Iz estetskih razloga. Naime, Dežulović pamti manastire na prostoru SFRJ iz „boljih dana".
Ostrog iz '70-ih kada se do manastira u steni nije moglo automobilom.
Za Đurđeve stupove kaže: „U tom davnom međuvremenu između djetinjstva i zrelih srednjih godina, kao student povijesti umjetnosti lutao sam Srbijom od manastira do manastira, radeći ambiciozni seminarski rad na temu 'Srpska sakralna arhitektura srednjeg vijeka između Bizanta i romanike': vidio sam tako, recimo, iznad Novog Pazara glasovite Đurđeve stupove, što su osamdesetih izgledali baš kao ruševine irskog dvorca Moydrum s omota albuma U2 „The Unforgettable Fire", i vidio sam ih opet dvadeset godina kasnije, 'stručno obnovljene' u groznici iznenada probuđenog srpskog pravoslavlja".
Nisam baš sigurna šta je u tom radu toliko ambiciozno, manje-više svako ko ima neko znanje iz istorije umetnosti zna da su srpske srednjovekovne crkve između vizantijske i romaničke arhitekture.
Ono što jeste ambiciozno je Dežulovićeva ideja da se on razume, dakle, ne samo u pravo, ne samo u istoriju umetnosti, pa čak ne ni samo u konzervatorske radove (Đurđeve stupove obnavljali su stručnjaci, počev od prof. dr Jovana Neškovića, koji je na Arhitektonskom fakultetu doktorirao upravo sa temom Đurđevih stupova; manastir je upisan i na Listu svetske kulturne baštine Uneska, pa radovi podležu monitoringu svetskih eksperata), već i u pravu i suštinsku ulogu sakralne arhitekture - da prija njegovom oku.
Strašno je, ružno i neodgovorno, ali što je najtužnije, čini se ne i zlonamerno, ono što je Dežulović pokušao svojim tekstom.
On bi samo želeo da crkve ostanu mitska mesta.
To je u redu, i ja bih volela da ne postoje automobili. Ne bi mi, ipak, nikada palo na pamet da u situaciji u kojoj je automobil u isto vreme i nečije prevozno sredstvo, i radno mesto, a možda i jedino što ima, pričam o štetnosti motora sa unutrašnjim sagorevanjem.
Da crkva upravo to može da znači narodu, trebalo bi da razume svako ko sebe smatra delom naroda, a da ona ne postoji bez imovine trebalo bi da razume baš svako.
Jedan moj prijatelj je Dežulovićev pristup ovom pitanju, koje je stvorilo ogromne tenzije u Crnoj Gori, državi uništenoj na toliko načina, od kojih je najgori zapravo polarizacija društva jer se sve ostalo da opet izgraditi, nazvao „odsustvom osećaja za kontekst".
Odsustvo tog osećaja srodno je odsustvu empatije, a nalazim i da je blisko gordosti koja se, nažalost, može iščitati iz autorovih „pet šokova" (gotovo kao neko antičudo) koje doživljava pod Ostrogom, kada dolazi ponovo da ga poseti.
Jedan od njih je to što je parking zatrpan automobilima (ružno, slažem se, kao što sam gore navela) „svih mogućih srpskih i crnogorskih tablica" (zašto je to bilo neophodno istaći?), a drugi što je podignuta nova („nakazna betonska") crkva u podnožju.
Pomenula sam ranije da se do Ostroga u steni dugo nije moglo automobilom, što implicira da se moralo pešice ili na konju. Veliki deo stanovništa nije mogao ni jedno ni drugo, a obično crkvama prva namena (this may come as a shock) nije zadovoljavanje estetskih potreba Borisa Dežulovića, već verske zajednice i obavljanje bogosluženja, krštenja, venčanja, opela i sl, što se nije moglo u gornjem manastiru.
Ali, kako parafraza stihova Desanke Maksimović u naslovu kaže, nekima su svetinje lepe samo dok su porušene i nedostupne, odnosno „na kraju svijeta, zapuštene i napuštene od vlastitoga stada".
A neki od višedecenijske konfuzije koja im se nataložila u glavama ne mogu da vide šta se dešava ovde i sada, neki ne mogu da izađu iz '90-ih, neki ne mogu da prevaziđu svoje simpatije i antipatije, lake ideološke podele i da zauzmu jasan stav, a nekakvo mišljenje imaju.
Takvo mišljenje je rezultat potrebe za iluzijom ravnoteže, sagledavanjem obe strane i nasilnim stavljanjem znaka jednakosti, poput izgleda da je zakon loš, ali je loša i crkva, u baš svakoj situaciji, što su zapravo simptomi lenjosti i/ili straha od ozbiljnijeg promišljanja.
To se, bojim se, može iščitati iz zaključka do kojeg je Boris Dežulović došao: „Sve, naime, kad bi spornim crnogorskim zakonom veličanstveni Ostrog i bio prepisan Đukanovićevoj mafijaškoj državi, sve i kad bi ga podgoričke vlasti prodale British Museum-u u Londonu - ili, još bolje, kamen po kamen rastavili i uglavili u okomitu liticu nekog od divovskih hotela iznad Budve, kao kockarnicu za Milove ruske i zemunske kolege, da im bude bliže dok s tetoviranih šija skidaju teške zlatne kajle i vješaju ih svome zaštitniku Vasiliju - ne bi čudesni Ostrog najebao gore nego što je najebao ovako, pod brigom i pažnjom rođene Srpske pravoslavne crkve."
Zanimljivo je i to što se on Ostroga setio „bauljajući po južnoslavenskim portalima i vidjevši vijest o nekakvim protestima u Beogradu", a ne nekakvim masovnim protestima u Crnoj Gori, koji traju od kraja prošle godine, kada je ovaj sramni predlog zakona izglasan u Skupštini.
Zakon je sraman iz mnogo razloga, ali u društvu u kojem živimo i koje, uprkos svemu, jeste građansko, glavni razlog je taj što je neustavan. On krši članove Ustava 17, 19, 58, 147, kao i članove 28 i 112 Zakona o svojinsko pravnim odnosima, odnosno članove 1, 8 i 9 Zakona o parničnom postupku.
Protiv njega su svi koji razumeju da bi Ustav jedne zemlje morao da garantuje osnovna ljudska prava i slobode njenim građanima, a da vlast ne sme da ih ponižava kršeći taj isti Ustav.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
komentari
grof01
pre 4 godine
Šta mislite vi iz vesele sveske,i ostali #veliki srbi#,zašto SPC ne dokaže imovinu prije 1918.godine?
he he he
Pomoć?
Zato što ne može,jer nije ni bila njena,već je naknadno,raznim srpskim politikama,oteta!
Poruke Narodne skupštine svih crnogorskih plemena obavezujuće su za svakog ko čuva svetinje i grobove svojih predaka, od Boke do Durmitora, kaže Momčilo Vuksanović, predsednik Saveta narodnih skupština Crne Gore, povodom Deklaracije koju je ta organizacija usvojila u nedelju o predloženom zakonu o slobodi veroispovesti
Direktor kampanja pokreta "Kreni promeni" Savo Manojlović saopštio je da je taj pokret doneo odluku da 2. juna učestvuje na izborima u Beogradu, što je najpravilo ozbiljnu pometnju u redovima tajkunske opozicije.
Miloš Vučević je sapoštio da je nosilac liste „Aleksandar Vučić – Novi Sad sutra“ prof. dr Vesna Turkulov, poznati lekar u Novom Sadu, koja trenutno vrši funkciju državnog sekretara u Ministarstvu zdravlja.
Predsednica Narodne skupštine Republike Srbije Ana Brnabić raspisaće izbore za odbornike skupština gradova i skupština opština u Republici Srbiji, u petak, 26. aprila 2024. godine, u 10.00 časova.
Janko Baljak, reditelj i bivši član Predsedništva Pokreta slobodnih građana, priznao je da opozicija nema šanse da pobedi na izborima 2. juna u Beogradu i da će sigurno pobediti predsednik Srbije Aleksandar Vučić.
Miroslav Aleksić, član koalicije "Biram borbu" koja se odmatnula od Dragana Đilasa, indirektno je optužio svog doskorašnjeg lidera da je kriv što su izgubili vreme za kampanju, zbog čega kasne i nemaju kandidata za gradonačelnika Beograda.
Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, u februaru smo u proseku zaradili 129.934 dinara, odnosno bez poreza i doprinosa 94.125 dinara. Ovo su top 3 najplaćenije industrije u Srbiji za februar, gde je prosečna zarada išla iznad 160.000 dinara.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je danas da su žene u pratnji predsednice privremenih prištinskih insitucija Vjose Osmani ušle na sednicu Saveta Bezbednosti UN u dogovoru sa Englezima i Amerikancima i da je zasedanje kasnilo, upravo zato jer se čekalo da neko pozove i omogući im ulaz.
Predsednik Republike Srbije, Aleksandar Vučić, oglasio se na svom Instagram profilu gde se osvrnuo borbu protiv zapadnih pritisaka vezeanih za pokušaje nametanja skandalozne Rezolucije o Srebrenici.
U železničkoj stanici Bačka Topola, postavljajem poslednjeg dela šina, danas je spojen glavni kolosek na deonici brze pruge od Novog Sada do Budimpešte.
U novom izdanju emisije "Info veče", o pritiscima Zapada na Srbiju putem sramne rezolucije o Srebrenici, govorili su gosti Bojan Bilbija novinar "Politike" i Olivera Miletović, novinar.
O aktuelnim svetskim žarištima, pre svega o specijalnoj vojnom operaciji u Ukrajini i o sukobu na Bliskom istoku, govorili su gosti Dževad Galijašević, stručnjak za terorizam, Nemanja Dević istoričar i Aleksandar Pavić politikolog.
O paklenim planovima koje su za Srbiju spremili zajedičkim snagama opozicija i Zapad, govorili su gosti Info dana Aleksandar Gajić, novinar i Mile Bosnić iz pokreta Srba Krajišnika.
Danka Ilić (2) nestala je 26. marta u Banjskom polju kod Bora, u dvorištu porodične kuće svoje majke Ivane Ilić, dok se igrala sa starijim bratom. Prema rečima majke, sin je zatražio vodu, pa je ona otišla do automobila, ali kada se vratila Danka više nije bila tamo. Nažalost, potraga za devojčicom za kojom je tragala cela Srbija, ali i Evropa, završena je na tragičan način.
Više javno tužilaštvo u Nišu zatražilo je danas da se Darku Mitiću (36) izrekne 40 godina zatvora zbog teškog ubistva i nedozvoljenog držanja oružja i eksplozivnih materija
Nastavnica istorije Tatjana Stevanović naći će se 24. juna oči u oči sa Miljanom i Vladimirom Kecmanovićem, roditeljima dečaka koji je 3. maja prošle godine u školi "Vladislav Ribnikar" na Vračaru ubio devetoro učenika i čuvara.
Srpski bokseri Jovan Nikolić, Rastko Simić i Dušan Veletić plasirali su se u finala Evropskog prvenstva u Beogradu i tako osigurali osvajanje najmanje srerbne medalje.
Košarkaši Panatinaikosa večeras su na svom terenu savladali Makabi iz Tel Aviva sa 95:79 u drugom meču plej-ofa Evrolige i tako izjednačili na 1:1 u seriji.
Pre sadnje biljaka i cveća važno je osigurati da zemlja za biljke ima odgovarajuću količinu hranjivih materija, a umesto da koristite đubrivo iz prodavnice, možete napraviti sami prirodno đubrivo, koje će vašoj biljci obezbediti sve što joj je potrebno.
Kako bi narod rekao "sto godina su meštani Vučaka čekali na asfalt". Danas im se ostvarila dugogodišnja želja pa su prva tri kilometra obeležili prigodnom proslavom.
U Šapcu je najavljen početak besplatne sterilizacije i kastracije pasa. Intervencije koje uključuju i čipovanje i vakcinaciju protiv besnila obavljaće se od 7. maja, a troškovi će biti pokriveni iz gradskog budžeta.
Strahinja Ivković i Bogdan Maksić iz Vrnjačke Banje, pobednici su nedavno završenog Svetskog takmičenja za Mistera turizma i kulture koje je održano u Antaliji u Turskoj.
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.