SVE UKAZUJE DA JE ATENTAT U BEOGRADU NARUČEN IZ CRNE GORE! Vladika Joanikije sumnja da je ON BIO META SNAJPERISTE U KRAUN PLAZI!
Podeli vest
„Imam veliku sumnju da je atentat 10. decembra u Beogradu bio naručen iz Crne Gore“, navodi u intervjuu za Sputnjik episkop budimljansko-nikšićki Joanikije povodom medijskih navoda da je možda upravo on bio glavna meta napada u Beogradsko hotelu „Kraun Plaza“ umjesto biznismena Dake Davidovića.
Vladika Joanikije je postao prvi episkop u Evropi koji je utamničen nakon pada Berlinskog zida.
„Gospodin Đukanović nije vidio litije koje su u Crnoj Gori nastale zbog diskriminacije SPC, Crkve koja jednostavno ne isključuje nikoga i nijednoga vjernika. Niti briše bilo čiju nacionalnost i bilo čije nacionalno osjećanje", kaže vladika Joanikije
26.05.2020
14:07
Poslednjih dana pojavili su se medijski navodi da ste možda vi bili meta pokušaja atentata prošlog decembra u Beogradu, a ne biznismen Daka Davidović. Kako to komentarišete?
– Prvo, atentat nije rasvijetljen, makar nije ništa konkretno saopšteno. Razne su sumnje. Ja imam veliku sumnju da je taj atentat bio naručen iz Crne Gore. Sva logika nalaže da je to tako, ali opet moram se ograditi prije nego što se taj slučaj razjasni jer ništa nije pouzdano. Drugo, metak je pogodio gospodina Davidovića i po tom osnovu ja sam uvijek mislio da je on bio meta. Međutim, neki vrlo značajni stručnjaci kažu da je vrlo moguće da sam ja bio meta pošto je taj metak prošavši kroz debelo građevinsko staklo mogao da dobije drugi pravac. Kako god bilo, slava Bogu, gospodin Davidović je preživio, ali za svaku državu bi to trebalo da bude jedan značajan i prioritetan zadatak da se svaki atentat ili, ne daj Bože ubistvo, razriješi. Da li se može dovesti u vezu taj atentat i ovo pritvaranje u Nikšiću – to bi trebalo da odgovore neki malo bolji analitičari nego ja.
Ako smo na pravom Božjem putu, sve je na slavu Božju. Nije nam nepoznato da su episkopi često bili meta raznih neprijatelja crkve kroz istoriju, a naročito kod nas u Crnoj Gori. Ubijen je mitropolit Joanikije 1945. bez ikakve krivice. Na tom ubistvu mitropolita i preko sto sveštenika rodila se cijela komunistička i ateistička ideologija u Crnoj Gori. Ako bi računali i mladiće koji su se spremali za sveštenički čin, onda je to mnogo veći broj.
Naročito da naglasim da se iz Crne Gore niko nije zvanično interesovao da se atentat u Beogradu razjasni. Nije nikakva tajna da ja nisam sipmpatizer ovog režima. Gospodin Davidović je važan takođe čovjek na opozicionoj sceni u Crnoj Gori, ali smo mi prije svega građani Crne Gore i svakako ne stoji kvalifikacija da su svi ljudi koji su protiv režima protiv Crne Gore. To nije tačno.
Ja mislim da je režim više upropastio državu, govori se o tim strašnim stvarima: organizovanom kriminalu i enormnom bogaćenju pojedinih funkcionera i ljudi bliskih režimu, i šta je to nego upropašćavanje države? A sve pod firmom velike ljubavi prema otadžbini Crnoj Gori, Crnogorcima, borbi za njenu budućnost...
Dakle, vrlo je čudno da niko iz Crne Gore nije pokazao interesovanje da se razjasni ko je pucao na njene građane decembra prošle godine.
Vi ste možda prvi episkop koji je doživio da bude utamničen nakon pada Berlinskog zida u nekoj zemlji. Kako ste to doživjeli?
– U Evropi sam prvi! U svijetu ima nekoliko slučajeva – jedan episkop antiohijske patrijaršije i jedan epsikop crkve u Siriji ne samo što su bili kidnapovani i zatvoreni, nego su i obojica pogubljeni. Kidnapovali su ih teroristi ISIL-a, i šta da kažem... meni kao hrišćaninu je od strane vlasti učinjena velika usluga da na Hristovom putu sa mojim sveštenicima budemo radi Hrista, vjere, crkve i službe privedeni i zatvoreni.
Nijesmo mi preživjeli nikakvu posebnu torturu. Naročito tamo u zatvoru, ljudi su bili ne samo korektni nego i vrlo ljudski predusretljivi da nam olakšaju boravak. I oni su sami bili zaprepašćeni i u šoku da vide devet sveštenih lica koji su privedeni.
Međutim, u namjeri da se pohapsi sveštensvo Saborne crkve i episkop, a koja je odmah bila vidljiva čim su došli policajci posle našeh molitvenog hoda kroz grad Nikšić za dan Svetoga Vasilija, bilo je nešto neprihvatljivo i nasilničko. To je prosto bila namjera da se sveštenici javno ponize pred pred narodom i da se demonstrira sila bez ikakvog osnova.
Mi smo govorili da ćemo proslaviti praznik Svetog Vasilija skromno i u skladu sa mogućnostima poštujući sve preporuke. Ali smo uvijek znali da može da se dogodi iznenađenje, i sada je pitanje ko je pozvao narod. Pa niko osim Sveti Vasilije, a moram reći i da je narod sigurno bio ogorčen zbog neprimjerenih poteza policije naročito za praznik Vaskrsenja Hristovoga, kada su hramovi u Podgorici, Nikšiću i na sjeveru bili pod opsadom policije. Vrlo je moguće da je narod bio povrijeđen i da se sabrao u Nikšiću da da odgovor i na to.
Mitropolit Amfilohije poslao je 11. maja Vladi pismo u kom je tražio da se nastavi dijalog na ekspertskom nivou između SPC i države. Koliko vjerujete u taj ekspertski dijalog?
– Dijalog na ekspertskom nivou je svakako potreban jer ukoliko se na tom nivou može doći do nekog rešenja, a dobra je preporuka da se na nekim savremenim principima pravnim i državničkim riješi to pitanje kao u ostalim civilizovanim državama, to bi trebalo da bude obavezujuće za svaku vlast. Naravno, ima ovaj dijalog i političku dimenziju.
Kako u tom smilu komentarišete tezu koja se često može čuti od vlasti da „Srpska pravoslavna crkva i nezavisna Crna Gora ne idu zajedno“?
– To ne stoji. SPC nikada nije osporavala nezavisnost Crne Gore. Mi nemamo nikakav problem sa državnošću Crne Gore počevši od najvišeg nivoa Svetog arhijerejskog sabora, Sinoda, patrijarha... Istovremeno, jurisikcija jedne pomjesne crkve na njenom kanosnom području se poštuje i od strane svih drugih pravoslavnih crkava, a to bi trebala da uvaži kao jednu činjenicu od prvorazrednog značaja i svaka država.
Sve te priče koje imaju političku konotaciju smišljene su da odvuku pažnju od glavne teme – a to su naša prava i slobode. Osnovno pitanje je da li je zakonski u ovoj državi našoj crkvi zagarantovano pravo na imovinu i njeno djelovanje i da li su predviđene vjerske slobode putem zakona? Nijesu! Taj zakon koji je donesen je usmjeren samo na SPC zato što je sa drugim vjerama država potpisala ugovor koji ima snagu zakona – naročito temeljni Ugovor sa Rimokatoličkom crkvom.
U jednoj državi ne bi smjelo da bude neravnopravnosti među vjerama, a pravoslavlje u Crnoj Gori je tradicionalna i dominantna religija. Ona prava i slobode koje su date Katoličkoj crkvi mi tražimo i za nas i nemamo pravo da od toga odustanemo i stojimo jako čvrsto. Nemamo namjeru da ne koristimo to što nam međunarodni standardi i Ustav Crne Gore obezbjeđuju.
Kako vidite uticaj i ulogu međunarodnog faktora? Crna Gora je u NATO, a general Ben Hodžis, bivši glavnokomandujući američkih kopnenih snaga u Evropi, SPC je označio kao glavnu prijetnju za dovršavanje posla na Balkanu...
– Naši čelnici su voljeli da kažu će biti u svemu ravnopravni sa velikim zapadnim i moćnim državama kada Crna Gora uđe u NATO. To je prosipanje magle. Zna se ko se pita u NATO-u, ali ja ne bih mogao da ulazim u analize ko je sve prijatelj ili neprijatelj pravoslavlja. Mi se držimo međunarodnih standarda koji regulišu pitanje vjerskih sloboda i prava u svakoj državi.
Podsjećamo i zalažemo se za razgovor na pravnim osnovama. Niko nam nije rekao ni sa Zapada ni sa Istoka da su naši zahtjevi nerealni ili da su u suprotnosti sa nekim pravnim načelom, rezolucijom ili poveljom koja je obavezujuća za sve države. Ništa ne tražimo što nam već nije zagarantovano ustavom Crne Gore, a kada je nešto zagarantovano Ustavom a zakon vam to uskraćuje – onda je to grubo kršenje pravnog poretka i svih prava.
Zapadne zemlje načelno uvijek podržavaju dijalog na prvom mjestu sa državom i mi smo otvoreni za taj dijalog. Druga strana pokazuje čudan stav – čas hoće, čas neće – očigledno da nešto mnogo kalkulišu.
Međutim, upravo najozbiljnije zapadne zemlje smatraju da je vjerska sloboda osnova svake druge slobode. Tako da Crna Gora koja ima jednu bogatu vjersku tradiciju, mora to da riješi na jedan dostojan način, a ne da se bruka i pred svojim građanima i pred cijelim svijetom.
Crna Gora se poslednjih dana promoviše kao „korona fri“ destinacija, dakle zemlja bez korone. Da li to znači da se uskoro može očekivati obnova litija u Crnoj Gori?
– Ne bih volio da se naše litije, kojih će svakako biti čim prođu zabrane, provlače kroz bilo kakvu stranačku ili političku priču. Osnovni razlog za naše litije je što su povrijeđena naša prava i što država sprovodi diskriminaciju i neće da donese dobar zakon koji će regulisati naše odnose. Čim se donese dobar i novi zakon ili se naprave radikalne izmjene u ovom postojećem, prestaje potreba za tim vidom iskazivanja nezadovoljstva. Nemamo drugog načina da se borimo za svoja prava i da iskažemo javno svoje nezadovoljstvo osim da izađemo na ulicu i to javno posvjedočimo.
Odnosno, mi ne izlazimo na ulicu nego se sabiramo oko naših hramova, i takav vid borbe za pravdu je jedinstven u svijetu i naravno da od njega nećemo odustati.
Na kraju, kako vidite perpektivu Crne Gore koja je bremenita svim aktuelnim problemima koje ste naveli?
– Crna Gora treba da se vrati sama sebi i da obrati pažnju na svoj narod i njegove osnovne potrebe. Da ispoštuje sve vjere i da prije svega bude zagarantovana sloboda vjere jer od toga mnogo zavisi njena stabilnost i budućnost. Da se pobrine o omladini i da joj obezbijedi dovoljno posla i jedan dostojanstven i pristojan život za svakog građanina. To još uvijek može, i mi smo spremni kao vjernici i crkva da damo tome veliki doprinos i ovu našu borbu za slobodu vjere doživljavamo tako da se mi borimo za poredak u državi i za bolju budućnost Crne Gore i svih njenih građana.
Mi se sada borimo za prava pravoslavnih hrišćana, kanoski poredak i za pravnu stabilnost i sigurnost svakoga građanina. Ako se borimo za svoja prava i ako mi ostvarimo naša prava, mi ćemo onda biti u stanju da damo doprinos i unapređenju života u Crnoj Gori.
Koliko smo ljudi zaposlili, otvorili smo i narodne kuhunje, a koliko bi smo tek mogli više da uradimo za naš narod kada bi se naši odnosi sa državom regulisali na jedan civilizovan način.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
„Gospodin Đukanović nije vidio litije koje su u Crnoj Gori nastale zbog diskriminacije SPC, Crkve koja jednostavno ne isključuje nikoga i nijednoga vjernika. Niti briše bilo čiju nacionalnost i bilo čije nacionalno osjećanje", kaže vladika Joanikije
Ukrajinske trupe povukle su se sa svojih pozicija i pobegle iz sela Očeretino u DNR, izjavio je za RIA Novosti Vladimir Rogov, kopredsednik Koordinacionog saveta za integraciju novih regiona.
Portparol Ministarstva spoljnih poslova Rusije Marija Zaharova izjavila je da će se, u slučaju da se na teritoriji Poljske pojavi američko nuklearno oružje, odgovarajući objekti odmah pridružiti spisku legitimnih ciljeva za uništenje ako dođe do direktnog vojnog sukoba sa NATO-om.
Poslanici Skupštine Srbije usvojili su danas izmene i dopune Zakona o lokalnim izborima kojima se pomeraju rokovi za raspisivanje i glasanje na lokalnim izborima.
Predsednik DS Zoran Lutovac rekao je da je koalicija izgubila jedinstvo jer Dragan Đilas, Zdravko Ponoš i Nebojša Zelenović nisu stali uz odluku većine koja želi na izbore
Direktor na Nova S televiziji Slobodan Georgiev istakao je da izlazak opozicije na lokalne izbore po Srbiji, a bojkot u Beogradu, nema nikakvog smisla!
Do sada su đilasovci pokušavali da ubede narod da je medijska situacija u Beogradu najbolja i da je opozicija navodno pobedila prošle godine, a da je, nasuprot tome, situacija u ostalim mestima po Srbiji očajna! Ipak, sada je došlo do obrta!
Urednik portala European Western Balkan, Aleksandar Ivković govorio je na tajkunskoj televiziji o odluci Dragana Đilasa, Miloša Jovanovića i Zdravka Ponoša da izađu na lokalne izbore po ostatku Srbije, a da u Beogradu izbore bojkotuju
Izaslanik predsednika Republike i vrhovnog komandanta Vojske Srbije Aleksandra Vučića ministar odbrane Miloš Vučević, u pratnji načelnika Generalštaba Vojske Srbije generala Milana Mojsilovića, položio je danas, povodom Dana Vojske Srbije, venac na Spomenik Neznanom junaku na Avali.
Kružni tok ume da bude konfuzan za vozače, što se prvenstva prolaza tiče. Scena iz Novog Sada pokazuje da ipak postoje i oni koji greše kod pravca kretanja u istom. Tako je jedan vozač završio u kontra smeru, ali se na vreme izvukao.
Ministarka zdravlja dr Danica Grujičić nije u svojim intervjuima reklamirala nikakve biljne tablete za lečenje dijabetesa ili visokog pritiska, iako su na Fejsbuku već nekoliko meseci viralne objave sa takvim sadržajem
Popust za racionalnu potrošnju električne energije u martu ostvarilo je 1,8 miliona ili čak 54 odsto domaćinstava. Mart je bio mesec u kojem su građani bili najefikasniji u potrošnji struje.
Ministarka pravde Maja Popović izjavila je da predlog rezolucije o međunarodnom danu sećanja na genocid u Srebrenici 1995. godine ima za cilj favorizovanje priče o stradanju Bošnjaka i da negira stradanje Srba, ističući da bi njeno potencijalno usvajanje u UN moglo biti izvor novih sukoba i destabilizacije u regionu.
Zašto se pitanje navodnog genocida u Srebrenici poteže danas, 29 godina kasnije, dok na Bliskom istoku Izrael svakodnevno ubija veliki broj palestinskih civila? Ko stoji iza sramne rezolucije i šta je skriveni motiv za nju? Na ovu temu, u "Info jutru" Informer TV, govorio je Vladimir Marinković, predsednik Kongresa srpsko-američkog prijateljstva.
Srđan Barac iz Centra za društvenu stabilnost analizirao je tekući sukob u Ukrajini i budućnost te zemlje nakon njegovog okončanja. On je o svemu tome govorio u emisiji "Info jutro" na Informer TV.
Karijerni diplomata Branko Branković gostovao je u "Info jutru" Informer TV i govorio o jučerašnjoj sednici Saveta bezbednosti Ujedinjenih nacija, kao i o položaju Srba na Kosovu i Metohiji, odnosno o Zajednici srpskih opština koja još uvek nije formirana.
Srpskom državljaninu Bojki T. (43) danas u sudu u Lucernu u Švajcarskoj počinje suđenje za pokušaj ubistva bivše supruge Andre T. koju je u aprilu 2021. godine, u stanu u ovom gradu, zapalio, a onda izbo nožem.
U istrazi ubistva Danke Ilić (2) iz Bora, za koje su osumnjičeni radnici JKP "Vodovod", iz ovog grada, Dejan Dragijević (50) i Srđan Janković (50), do sada je u Višem javnom tužilaštvu u Zaječaru saslušano 14 svedoka, a ispitivanje ostalih se nastavlja u narednim danima.
Kakav si ti to profesionalac ako ne izađeš na teren kada je teško i ne daš maksimum za klub, pita se Nenad Marinković, dete Partizana i nekadašnji prvotimac crno-belih povodom stava prvotimaca "parnog valjka" da ne žele sutra da igraju protiv Crvene zvezde u polufinalu Kupa Srbije.
Fudbaler Crvene zvezde Adem Avdić (16) operisan je u Rimu i pauziraće narednih šest meseci. On se povredio na prvom treningu kad je priključen prvom timu.
Novak Đoković je najavio da će igrati na Vimbldonu, mada se spekulisalo da bi možda mogao da propusti grend slem u Londonu kako bi se spremio za Olimpijske igre.
I to se dogodilo! Fudbalski klub Kardif tužio je Nant i traži 120 miliona evra odštete zbog smrti fudbalera Emilijana Sale, ali je šokantano što je iznos obeštećenja izračunat uz pomoć veštačke inteligecije!
Poslednjih godina Ričard Gir (74) se malo povukao iz javnosti, a skoro ga je teško videti i sa suprugom Aleksandrom Silvom, koja je mlađa od njega 33 godine.
Kendži Žirak, popularni pevač iz Francuske, upucan je u noći između 21. i 22. aprila, zbog čega je hitno prevežen i zadržan u bolnici u Bordou, prenose francuski mediji.
Nikola Rokvić pešači do Grčke kako bi pomogao deci oboleloj od raka, a već prvi dan prešao je više od 30 kilometara. Pevač se javio porukom na Instagramu i pokazao kako je proveo noć.
Đaci iz Srednje škole "Dobrica Erić" iz Knića okupljeni u učeničkoj kompaniji "Maša i med" napravili su labelo na potpuno organskoj bazi koje pomaže pušačima da ostave cigarete!
Kolektivno Đurđevdansko venčanje, koje je trebalo da bude održano u okviru obeležavanja Dana grada, 6. maja, otkazano je zbog nedovoljno prijavljenih parova.
Na Državnom univerzitetu u Novom Pazaru održano je 66. državno takmičenje iz matematike za učenike srednjih škola, koji ne pohađaju specijalizovana matematička odeljenja.
U Muzeju knjige i putovanja na Banjici, nalaze se najveće zbirke knjiga u Jugoistočnoj Evrope, knjige pisane na različitim materijalima – na papirusu, štapićima od bambusa, najkvalitetnijoj kineskoj svili, palminom i bananinom lišću ali i sa koricama od ljudskih kostiju...
Zahlađenje i pad temperature zabrinuli su voćare zbog opasnosti od mraza i izmrzavanja cvetova i tek zametnutih plodova jer i slab mraz može da napravi štetu u voćnjaku i znatno umanji rod.
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.