KASPIJSKO ČUDOVIŠTE! Kada su videli ovaj ruski "leteći brod" NATO generali su znali da OD NJEGA NEMA ODBRANE! (VIDEO)
Podeli vest
Kada se generali NATO-a su dobili na desetine fotografija koje su snimili američki špijunski sateliti, ostali su u šoku. Na njima se, između ostalog, nalazila čudna letelica koja je bukvalno lebdela iznad vode. Stručnjaci u Pentagonu su nazvali objekat "Kaspijsko čudovište".
Kako prenosi televizija "Zvezda", na snimcima je bio prikazan probni let sovjetskog eksperimentalnog ekranoplana, koji je poslužio kao osnova za proizvodnju ekranoplana-raketonosca "Lunj", koji je spušten na vodu 1987. godine.
Ruski ministar spoljnih poslova dao je oštru izjavu u kojoj je direktno optužio Sjedinjene Države za pokušaj narušavanja mirovnog procesa u Donbasu i ovoga puta nije ironično koristio poznati izraz „naši zapadni partneri"
16.02.2020
18:51
- Šokiralo ih je to što se pojavio novi model oružja, na kome su jasno bili uočljivi elementi udarnog, odnosno raketnog oružja - ističe vojni stručnjak Konstantin Sivkov.
Teški ekranoplan, koji je mogao da leti iznad vode na visini od svega nekoliko metara brzinom 500 kilometara na čas, a koji je bio istovremeno neprimetan za protivničke radare, bio je naoružan sa šest lansirnih sistema za supersonične rakete "Moskit". Na Zapadu su te rakete prozvali "Opekotina od Sunca".
- Raketa 'Moskit', koja je lansirana sa broda, imala je domet od oko 100-120 kilometara prilikom leta na malim visinama. Što je najvažnije, na toj visini je mogla da dostigne brzinu skoro kao i supersonična raketa. Leteći na visini od samo 10-12 metara iznad vodene površine i uz takvu brzinu, raketa je bila apsolutno neuhvatljiva za američka PVO sredstva - objašnjava Sivkov.
Udarni ekranoplan predstavljao je veliku pretnju za neprijatelja. Rakete "Moskit", koje je lansirao u oblaku vodene prašine, kretale su se cik-cak putanjom do određenog cilja. Bilo ih je skoro nemoguće videti. Kada bi se približila brodu, raketa bi se podigla na visinu od nekoliko metara nanoseći snažan udarac brodu.
Glavna eksplozija unutar broda nije ostavljala nikakvu šansu za preživljavanje.
Naučnici su tek kasnije modernizovali ekranoplan. Pojavila se "mlađa" verzija letelice - ekranolet "Orlenok". Mogao je da se kreće u dva režima - kao avion ili kao ekranoplan.
"Lunj" i "Orlenok" trebalo je da uđu u sastav naoružanja Crnomorske flote SSSR-a. Osnovni zadaci novih mašina bili su pronalaženje i uništavanje podmornica i brodova protivnika.
Ekranoleti su uvršteni u naoružanje Ratne mornarice SSSR-a 1979. godine. To je bila jedina u svetu borbena mašina serijske proizvodnje te vrste.
"Orlenok" je mogao da preveze do 200 pripadnika desantnih jedinica sa punom opremom ili dva oklopna guseničara. Leteo je brzinom i do 400 kilometara na sat, a mogao je da pređe rastojanje do 1.500 kilometara.
Na kraju je ukupno proizvedeno pet ekranoleta, koji su činili 11. vazduhoplovnu grupu, pod upravom Glavnog štaba pomorske avijacije. Međutim, projekat nije u potpunosti realizovan.
Danas, jedini preostali ekranoplan "Lunj" nalazi se van upotrebe u pristaništu u Dagestanu, na Kaspijskom moru.
Iako ekranoplani liče na avione - oni to nisu. Reč je o vozilima koji mogu da se vinu u vazduh svega nekoliko metara iznad površine vode, a koriste efekat tla, odnosno silu zemljine teže i funkcionišu na principu sabijanja vazduha između krila ekranoplana i vodene površine.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
komentari
dzoni123
pre 4 godine
Da li znate koliko je u Rusiji umrlo ljudi od gladi
Ruski ministar spoljnih poslova dao je oštru izjavu u kojoj je direktno optužio Sjedinjene Države za pokušaj narušavanja mirovnog procesa u Donbasu i ovoga puta nije ironično koristio poznati izraz „naši zapadni partneri"
Ćuta je javno istakao da je, po njegovom uvek skromnom mišljenju, predsednik Srbije Aleksandar Vučić prihvatio zahtev opozicije za spojenim izborima 2.juna da bi ih, kako kaže Ćuta, pocepao!
Predsednik Republike Srbije Aleksandar Vučić tokom medijskog istupanja govorio je o svim gorućim tematikama koje okupiraju naš narod, a ovim povodom napomenuo je i da ga očekuje veoma važan sastanak sa pomoćnikom državnog sekretara SAD za evropska i evroazijska pitanja, nakon čega putuje u Njujork.
Aktuelni sukob Irana i Izraela i lobiranje Zapada na Bliskom istoku komentarisali su gosti Info večeri, advokat Nebojša V. Petrović, ekonomista Bojan Dimitrijević i ivši protivterorista i dobrovoljac u Donbasu Radomir Bata Počuča
Specijalni gost Glavnog dnevnika Informera bio je Marjan Rističević, SNS. On je komentarisao mnoge zahteve opozicije vezane za izbore, ali i način na koji posluju Šolakovi mediji.
Aktuelne teme poput, raketnog napada Irana na Izrael i vojne vežbe Vojske Srbije "Vihor", komentarisali su gosti emisije "Rat uživo", general Mitar Kovač, novinar Darko Zlojutro i počasni konzul u Izraelu Aleksandar Nikolić.
Gost "Info dana" bio je analitičar Saša Borojević. On je govorio o tome na koji način su povezani svi ratovi koji se trenutno rasplamsavaju po celom svetu. Evo kakve veze ima Balkan i Srbija sa projektima velikih sila. Uživo u program, putem vajber linka, uključio se i Dževad Galijašević, stručnjak za terorizam koji je komentarisao kompleksne odnose između Amerike i Izraela.
U kruševačkom naselju Bagdala, u kasnim popodnevnim satima, dogodio se pokušaj ubistva. Prema još uvek nezvaničnim informacijama, od posledica napada nožem, jedan muškarac je zadobio teške povrede i životno je ugrožen.
Nakon navoda pojedinih medija da je Dalibor Dragijević (40), koji je bio osumnjičen da je pomogao bratu Dejanu Dragijeviću (50) da sakriju telo ubijene Danke Ilić (2) iz Bora, preminuo nasilnom smrću, glavni javni tužilac Višeg javnog tužilaštva u Zaječaru rekao je da te navode ne može da potvrdi.
Dugoočekivani blokbaster “Građanski rat: Svakom carstvu dođe kraj”, najskuplji akcioni film reditelja Aleksa Garlanda, koji se posle samo nekoliko dana prikazivanja u Americi našao na prvom mestu američke box office liste, premijerno je prikazan u Beogradu.
Tim princa Harija pobedio je na jednom polo turniru na Floridi, ali ukus pobede pokvarila mu je supruga Megan Markl i njen poljubac sa drugim muškarcem.
Iako su se Anđelina Džoli i Bred Pit razveli još 2019. godine, to nije bio kraj nesuglasica i sudskih sporova oko starateljstva nad decom i vlasništva nad vinarijom u Francuskoj.
Šumadija sajam u Kragujevcu sve do nedelje biće najlepše mesto u ovom gradu. Na najvećem Sajmu hortikulture u regionu već prvog dana na platou ali i pod krovom velike hale, okupilo se stotinu izlagača i nekoliko puta više posetilaca.
Manastir Prepodobnog Prohora Pčinjskog kod Bujanovca dobio je na poklon 1, 7 hektara zemlje. Ljiljana Antić Ranđelović iz Paraćina odlučila je da svoje nasledstvo daruje ovoj svetoj kući.
Članovi Udruženja veterana Posebne jedinice policije u Kuršumliji obišli su spomenik tragično stradalog Duška Ilića, njihovog kolege i prijatelja, koji je ubijen u selu Budakovo kod Suve reke na Kosovu i Metohiji, tačno pre 25 godina, 19. aprila 1999. godine.
U dvorištu Tehničke škole "15.maj "pas lutalica napao je i ujeo srednjoškolku za butinu, ali joj je ukazana pomoć i posle primljene terapije puštena je kući.
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.