• aktuelno
Dnevne novine
SRBIJA

Autor: Informer/jutarnji.hr

27.02.2020

12:24

U EVROPI NIČE NOVA EKONOMSKA VELESILA! Bili su na dnu EU, a sada prete da prestignu Nemačku

Vesti

U EVROPI NIČE NOVA EKONOMSKA VELESILA! Bili su na dnu EU, a sada prete da prestignu Nemačku

Podeli vest

Na čelu privrednog uspona uskoro bi trebalo da se nađe Poljska, najavio je čelnik poljske vladajuće stranke PiS Jaroslav Kazinski. Njena privreda raste velikom brzinom i kako on smatra 2040. će dostići i najbogatiju zemlju Europske unije, Nemačku

Ekonomski stručnjaci su tu ipak teško krili osmeh: trenutno je BDP Poljske nešto preko 500 milijardi dolara, Nemačke – sedam puta više, oko 3 i po biliona dolara, piše Dojče Vele.

Aleksander Lazek, ekonomista iz varšavskog instituta Civil Development Forum objašnjava kontekst izjave poljskog stranačkog čelnika: „Do određene mere je ova izjava tek politička retorika poljskim biračima stranke PiS uoči predsedničkih izbora ovog marta. Cilj da se dostigne prosek EU-a do 2033. će biti teško postići bez političkih reformi, ali s nešto sreće se može postići. Ali izjednačiti se s Nemačkom? To nije moguće."

NEVEROVATNO! Evo šta će dobiti 7 miliona ljudi u Hong Kongu

Ipak, 2019. je varšavska School of Economics objavila studiju po kojoj, ako Poljska uspe da zadrži stopu privrednog rasta koju je imala od 1990. do 2018., da će onda zaista dostići  Nemačku.

Profesorka te ustanove Hana Godlevska-Majkovska obrazlaže kako je Poljska već 2015. sustigla Grčku obzirom na BDP po glavi stanovnika i da će ove godine sustići i Portugal.

Brz rast od pristupa Europskoj uniji

Kad je Poljska pre gotovo 16 godina pristupila EU, bila je jedna od najsiromašnijih zemalja Unije: BDP po glavi stanovnika je bio samo 14.800 eura godišnje i samo Letonija je bila siromašnija. Stopa nezaposlenosti je bila 19%, prosečna mesečna primanja tek oko 510 eura.

Od tada je privreda Poljske rasla oko 4% godišnje, više nego tri puta brže nego što je bio prosečni rast članica EU-a koji je iznosio oko 1,2%. 2004. je BDP Poljske bio tek oko 44% proseka u EU-u, 2018. je to već bilo 67%.

Ipak, savetnička agencija MekKinsli hvali uspehe Poljske, ali i podseća kako je ona još uvek na 22. mestu od 27 zemalja članica kad je reč o BDP-u po glavi stanovnika preračunato kupovnom moći. U Poljskoj je on jedva 26.000 eura, dok je prosek u EU-u preko 35.000 eura.

BOGATAŠI U JEDNOM DANU IZGUBILI 139 MILIJARDI DOLARA! Za vlasnika Fejsbuka, Zare i Amazona ovaj PONEDELJAK nije bio dobar, evo šta se zapravo desilo!

Foto: Reuters

Drugi veliki problem je produktivnost: ako se meri sticanje nove vrednosti po radnom satu, u Poljskoj produktivnost raste stopom od 4% godišnje, od 13 evra na sat 2004. na 21 euro 2018. Ali u zemljama zapada EU-a je prosek negdje kod 40 evra na sat. Dakle ako bi barem povećala produktivnost, ona bi uspela da dođe na evropski prosek – ali bi i tako bila još daleko od Nemačke.

Onda je tu i problem plata u Poljskoj: 2015. je radni sat u evropskom proseku bio 25 evra, u Poljskoj tek 8,60 evra – time je bila jedna od "najjeftinijih" zemalja Unije. Ekonomistkinja Svetske banke Emilia Skrok konstatuje kako se plate u Poljskoj tek polako približavaju proseku

Sustigla Grčku i Portugal

Ali to će onda biti problem s kojim će se Poljska tek morati suočiti – i tu čak ni Zapad nema pravog leka jer se to svuda dogodilo. Kod viših plata ne samo pojedine fabrike, nego čitavi privredni sektori više neće biti rentabilni u Poljskoj. Poljska, isprva kao jedna od najsiromašnijih zemalja lako je mogla da beležiti visok rast, ali što je razvijenija, to će biti teže i održati takav tempo.

Isto tako, Poljska je poseban slučaj i što je srazmerno velika zemlja i veliko domaće tržište: obzirom da ni ne pomišlja u neko dogledno vreme da se odrekne nacionalne valute, njeno domaće tržište je donekle uspelo da amortizuje udarce kroz koje je prolazila Evropska unija u doba krize u Grčkoj i drugim zemljama Da bi se postigao taj "kvantni skok" u Evropi, ona mora da izađe iz te zaštite i početi se mjeriti s najboljima u Europskoj uniji.

Foto: Pixabay

Moguća dva scenarija

I Poljski ekonomski institut (PIE) konstatuje kako je Poljska već dobila ili će dobiti 164 milijarde evra podsticaja, što je otprilike dvostruko od trenutnog proračuna Poljske. 

On veruje kako ima sektora gdje Poljska može više: kozmetička industrija, industrija lekova, čak i vazdušni saobraćaj - kompanija LOT je čak novi vlasnik nemačke kompanije, nekadašnjeg čarter r-sektora Lufthanse, kompanije Kondor. Gradi se i veliki aerodrom kod Varšave.

MekKinsli vidi dva moguća scenarija razvitka do 2030. U prvom modelu poljska ekonomija raste za oko tri odsto godišnje. Do 2030. bi poljski BDP porastao za oko 190 milijarda evra.

Drugi scenarijo predviđa ekonomski rast od pet odosto. Za to bi, međutim, radnom tržištu bilo potrebno više Poljaka, produktivnost bi trebalo da bude povećana, a investicije bi morale znatno da poraste. Samo tako bi poljska ekonomija do 2030. mogla da porasti na oko 900 milijardi evra.

Oba scenarija, prema MeKinslijuprate brojni rizici: da ima znatno manje ljudi sposobnih za rad, da EU-subvencije brže prestanu nego što se očekuje ili da ne bude stranih investicija. Osim toga će splasnuti rast produktivnosti ako se ne poboljša obrazovni sustav i ne uspije bolja razmjena između sveučilišta i poduzeća, piše Deutsche Welle.

 

 

 


Tagovi:

Ostavite komentar

Pravila komentarisanja:

Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.

Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.

Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.

Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.

sledeća vest

Izbori 2024

Vesti

TV

JOŠ TV VESTI

Hronika

Sport

Zabava

JOŠ Zabava VESTI

Magazin

Džet set

Srbija