U EVROPI NIČE NOVA EKONOMSKA VELESILA! Bili su na dnu EU, a sada prete da prestignu Nemačku
Podeli vest
Na čelu privrednog uspona uskoro bi trebalo da se nađe Poljska, najavio je čelnik poljske vladajuće stranke PiS Jaroslav Kazinski. Njena privreda raste velikom brzinom i kako on smatra 2040. će dostići i najbogatiju zemlju Europske unije, Nemačku
Ekonomski stručnjaci su tu ipak teško krili osmeh: trenutno je BDP Poljske nešto preko 500 milijardi dolara, Nemačke – sedam puta više, oko 3 i po biliona dolara, piše Dojče Vele.
Kineski predsednik Si Ðinping predstavlja pretnju za Evropsku uniju i njene vrednosti, navodi milijarder Džordž Soroš u autorskom tekstu za Prodžekt Sindikat
12.02.2020
10:23
Aleksander Lazek, ekonomista iz varšavskog instituta Civil Development Forum objašnjava kontekst izjave poljskog stranačkog čelnika: „Do određene mere je ova izjava tek politička retorika poljskim biračima stranke PiS uoči predsedničkih izbora ovog marta. Cilj da se dostigne prosek EU-a do 2033. će biti teško postići bez političkih reformi, ali s nešto sreće se može postići. Ali izjednačiti se s Nemačkom? To nije moguće."
Ipak, 2019. je varšavska School of Economics objavila studiju po kojoj, ako Poljska uspe da zadrži stopu privrednog rasta koju je imala od 1990. do 2018., da će onda zaista dostići Nemačku.
Profesorka te ustanove Hana Godlevska-Majkovska obrazlaže kako je Poljska već 2015. sustigla Grčku obzirom na BDP po glavi stanovnika i da će ove godine sustići i Portugal.
Brz rast od pristupa Europskoj uniji
Kad je Poljska pre gotovo 16 godina pristupila EU, bila je jedna od najsiromašnijih zemalja Unije: BDP po glavi stanovnika je bio samo 14.800 eura godišnje i samo Letonija je bila siromašnija. Stopa nezaposlenosti je bila 19%, prosečna mesečna primanja tek oko 510 eura.
Od tada je privreda Poljske rasla oko 4% godišnje, više nego tri puta brže nego što je bio prosečni rast članica EU-a koji je iznosio oko 1,2%. 2004. je BDP Poljske bio tek oko 44% proseka u EU-u, 2018. je to već bilo 67%.
Ipak, savetnička agencija MekKinsli hvali uspehe Poljske, ali i podseća kako je ona još uvek na 22. mestu od 27 zemalja članica kad je reč o BDP-u po glavi stanovnika preračunato kupovnom moći. U Poljskoj je on jedva 26.000 eura, dok je prosek u EU-u preko 35.000 eura.
Drugi veliki problem je produktivnost: ako se meri sticanje nove vrednosti po radnom satu, u Poljskoj produktivnost raste stopom od 4% godišnje, od 13 evra na sat 2004. na 21 euro 2018. Ali u zemljama zapada EU-a je prosek negdje kod 40 evra na sat. Dakle ako bi barem povećala produktivnost, ona bi uspela da dođe na evropski prosek – ali bi i tako bila još daleko od Nemačke.
Onda je tu i problem plata u Poljskoj: 2015. je radni sat u evropskom proseku bio 25 evra, u Poljskoj tek 8,60 evra – time je bila jedna od "najjeftinijih" zemalja Unije. Ekonomistkinja Svetske banke Emilia Skrok konstatuje kako se plate u Poljskoj tek polako približavaju proseku
Sustigla Grčku i Portugal
Ali to će onda biti problem s kojim će se Poljska tek morati suočiti – i tu čak ni Zapad nema pravog leka jer se to svuda dogodilo. Kod viših plata ne samo pojedine fabrike, nego čitavi privredni sektori više neće biti rentabilni u Poljskoj. Poljska, isprva kao jedna od najsiromašnijih zemalja lako je mogla da beležiti visok rast, ali što je razvijenija, to će biti teže i održati takav tempo.
Isto tako, Poljska je poseban slučaj i što je srazmerno velika zemlja i veliko domaće tržište: obzirom da ni ne pomišlja u neko dogledno vreme da se odrekne nacionalne valute, njeno domaće tržište je donekle uspelo da amortizuje udarce kroz koje je prolazila Evropska unija u doba krize u Grčkoj i drugim zemljama Da bi se postigao taj "kvantni skok" u Evropi, ona mora da izađe iz te zaštite i početi se mjeriti s najboljima u Europskoj uniji.
Moguća dva scenarija
I Poljski ekonomski institut (PIE) konstatuje kako je Poljska već dobila ili će dobiti 164 milijarde evra podsticaja, što je otprilike dvostruko od trenutnog proračuna Poljske.
On veruje kako ima sektora gdje Poljska može više: kozmetička industrija, industrija lekova, čak i vazdušni saobraćaj - kompanija LOT je čak novi vlasnik nemačke kompanije, nekadašnjeg čarter r-sektora Lufthanse, kompanije Kondor. Gradi se i veliki aerodrom kod Varšave.
MekKinsli vidi dva moguća scenarija razvitka do 2030. U prvom modelu poljska ekonomija raste za oko tri odsto godišnje. Do 2030. bi poljski BDP porastao za oko 190 milijarda evra.
Drugi scenarijo predviđa ekonomski rast od pet odosto. Za to bi, međutim, radnom tržištu bilo potrebno više Poljaka, produktivnost bi trebalo da bude povećana, a investicije bi morale znatno da poraste. Samo tako bi poljska ekonomija do 2030. mogla da porasti na oko 900 milijardi evra.
Oba scenarija, prema MeKinslijuprate brojni rizici: da ima znatno manje ljudi sposobnih za rad, da EU-subvencije brže prestanu nego što se očekuje ili da ne bude stranih investicija. Osim toga će splasnuti rast produktivnosti ako se ne poboljša obrazovni sustav i ne uspije bolja razmjena između sveučilišta i poduzeća, piše Deutsche Welle.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Kineski predsednik Si Ðinping predstavlja pretnju za Evropsku uniju i njene vrednosti, navodi milijarder Džordž Soroš u autorskom tekstu za Prodžekt Sindikat
Direktor kampanja pokreta "Kreni promeni" Savo Manojlović saopštio je da je taj pokret doneo odluku da 2. juna učestvuje na izborima u Beogradu, što je najpravilo ozbiljnu pometnju u redovima tajkunske opozicije.
Miloš Vučević je sapoštio da je nosilac liste „Aleksandar Vučić – Novi Sad sutra“ prof. dr Vesna Turkulov, poznati lekar u Novom Sadu, koja trenutno vrši funkciju državnog sekretara u Ministarstvu zdravlja.
Predsednica Narodne skupštine Republike Srbije Ana Brnabić raspisaće izbore za odbornike skupština gradova i skupština opština u Republici Srbiji, u petak, 26. aprila 2024. godine, u 10.00 časova.
Janko Baljak, reditelj i bivši član Predsedništva Pokreta slobodnih građana, priznao je da opozicija nema šanse da pobedi na izborima 2. juna u Beogradu i da će sigurno pobediti predsednik Srbije Aleksandar Vučić.
Miroslav Aleksić, član koalicije "Biram borbu" koja se odmatnula od Dragana Đilasa, indirektno je optužio svog doskorašnjeg lidera da je kriv što su izgubili vreme za kampanju, zbog čega kasne i nemaju kandidata za gradonačelnika Beograda.
Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, u februaru smo u proseku zaradili 129.934 dinara, odnosno bez poreza i doprinosa 94.125 dinara. Ovo su top 3 najplaćenije industrije u Srbiji za februar, gde je prosečna zarada išla iznad 160.000 dinara.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je danas da su žene u pratnji predsednice privremenih prištinskih insitucija Vjose Osmani ušle na sednicu Saveta Bezbednosti UN u dogovoru sa Englezima i Amerikancima i da je zasedanje kasnilo, upravo zato jer se čekalo da neko pozove i omogući im ulaz.
Predsednik Republike Srbije, Aleksandar Vučić, oglasio se na svom Instagram profilu gde se osvrnuo borbu protiv zapadnih pritisaka vezeanih za pokušaje nametanja skandalozne Rezolucije o Srebrenici.
U železničkoj stanici Bačka Topola, postavljajem poslednjeg dela šina, danas je spojen glavni kolosek na deonici brze pruge od Novog Sada do Budimpešte.
U novom izdanju emisije "Info veče", o pritiscima Zapada na Srbiju putem sramne rezolucije o Srebrenici, govorili su gosti Bojan Bilbija novinar "Politike" i Olivera Miletović, novinar.
O aktuelnim svetskim žarištima, pre svega o specijalnoj vojnom operaciji u Ukrajini i o sukobu na Bliskom istoku, govorili su gosti Dževad Galijašević, stručnjak za terorizam, Nemanja Dević istoričar i Aleksandar Pavić politikolog.
O paklenim planovima koje su za Srbiju spremili zajedičkim snagama opozicija i Zapad, govorili su gosti Info dana Aleksandar Gajić, novinar i Mile Bosnić iz pokreta Srba Krajišnika.
Danka Ilić (2) nestala je 26. marta u Banjskom polju kod Bora, u dvorištu porodične kuće svoje majke Ivane Ilić, dok se igrala sa starijim bratom. Prema rečima majke, sin je zatražio vodu, pa je ona otišla do automobila, ali kada se vratila Danka više nije bila tamo. Nažalost, potraga za devojčicom za kojom je tragala cela Srbija, ali i Evropa, završena je na tragičan način.
Više javno tužilaštvo u Nišu zatražilo je danas da se Darku Mitiću (36) izrekne 40 godina zatvora zbog teškog ubistva i nedozvoljenog držanja oružja i eksplozivnih materija
Nastavnica istorije Tatjana Stevanović naći će se 24. juna oči u oči sa Miljanom i Vladimirom Kecmanovićem, roditeljima dečaka koji je 3. maja prošle godine u školi "Vladislav Ribnikar" na Vračaru ubio devetoro učenika i čuvara.
Srpski bokseri Jovan Nikolić, Rastko Simić i Dušan Veletić plasirali su se u finala Evropskog prvenstva u Beogradu i tako osigurali osvajanje najmanje srerbne medalje.
Pre sadnje biljaka i cveća važno je osigurati da zemlja za biljke ima odgovarajuću količinu hranjivih materija, a umesto da koristite đubrivo iz prodavnice, možete napraviti sami prirodno đubrivo, koje će vašoj biljci obezbediti sve što joj je potrebno.
Kako bi narod rekao "sto godina su meštani Vučaka čekali na asfalt". Danas im se ostvarila dugogodišnja želja pa su prva tri kilometra obeležili prigodnom proslavom.
U Šapcu je najavljen početak besplatne sterilizacije i kastracije pasa. Intervencije koje uključuju i čipovanje i vakcinaciju protiv besnila obavljaće se od 7. maja, a troškovi će biti pokriveni iz gradskog budžeta.
Strahinja Ivković i Bogdan Maksić iz Vrnjačke Banje, pobednici su nedavno završenog Svetskog takmičenja za Mistera turizma i kulture koje je održano u Antaliji u Turskoj.
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.