TRAMP DRŽI PRST NA OBARAČU! Da li će aktivirati AKT 1807, moćno oružje koje nije upotrebljeno od 1992!
Podeli vest
Obraćanje američkog predsednika Trampa u kome je objavio mobilizaciju pripadnika oružanih snaga kako bi zaustavio nerede i bezvlašće širom SAD uzburkalo je američku, ali i svetsku javnost
Pitanje je - hoće li vojska na ulicama Amerike umiriti proteste i kako će ovakva odluka uticati na predsedničke izbore u novembru?
Policija u SAD je nekoliko puta pogodila gumenim mecima novinarsku Sputnjika Nikol Rasel, koja izveštava o protestima ispred Bele kuće, iako je ona pokazala novinarsku legitimaciju
02.06.2020
16:14
U obraćanju iz Bele kuće Tramp je izjavio da će, ukoliko guverneri i čelnici gradova ne povrate kontrolu, iskoristiti sve svoje predsedničke prerogative "da brzo reši problem", uključujući i to da će pokrenuti akt 1807 koji mu omogućava da angažuje vojsku u državama gde čak i guverneri to ne žele da urade. On je naveo da će rasporediti na hiljade naoružanih vojnika i policajaca da zavedu red.
Zakon iz 1807. godine kojim se omogućava raspoređivanje američke vojske na teritoriji SAD i protiv američkih državljana, poslednji put je upotrebljen 1992. godine u pokušaju da se zaustave neredi posle ubistva Rodnija Kinga.
Kako za Sputnjik kaže asistent na Fakultetu političkih nauka Milan Krstić, mera izvođenja vojske na američke ulice je u ovom trenutku još samo pretnja koja ima dva cilja. Prvi je da se obeshrabre radikalne grupe koje su u ovim protestima spremne na primenu sile, a drugi je da se pošalje poruka
- To su mahom beli stanovnici SAD, naročito određene grupe poput evangelista i stanovnika ruralnih područja, koji se zbog demonstracija ne osećaju bezbedno i u njima vide pretnju. Oni smatraju da je situacija anarhična i da država mora da reaguje tako što će pokazati da ona ima isključiv monopol na primenu sile. Ta grupa će veoma ceniti njegovu najavu da je spreman da upotrebi i vojsku da bi zaveo red. U tom smislu ova Trampova poruka ne znači da će vojska i zaista biti upotrebljena, ali je iz komunikaciono-političkih razloga u ovom trenutku za američkog predsednika bila viđena kao korisna stvar u odnosu na grupe kojima je poruka bila upućena - ocenjuje Krstić.
On međutim dodaje da bi to što je ove godine u SAD dostignut rekord u pogledu broja mobilizovanih nacionalnih gardi u državama u kojima se protesti odvijaju, mogao biti jedan od indikatora da bi situacija mogla da dostigne i taj nivo u kome bi i vojska bila upotrebljena za suzbijanje demonstracija.
-Vojska bi verovatno mogla da pomogne u suzbijanju pretnje koja dolazi od strane određenih grupa koje su iskoristile ovaj bezbednosni vakuum da pljačkaju i razbijaju, kao i od nekih militantnih grupa u okviru afroameričkog pokreta koje bi eventualno želele da dodatno radikalizuju situaciju i koriste nasilne metode u delovanju protiv državnog aparata. Njih bi izlazak vojske na ulice obeshrabio i smanjio bi mogućnost da se takve grupe "prikače" na protest. Međutim, kada je reč o samom „jezgru“ demonstracija, ljudima koji protestuju zbog onoga što oni percipiraju kao obespravljenost Afroamerikanaca i njihovu diskriminaciju od strane aparata sile, pre svega policije, ne mislim da je dovoljno upotrebiti vojsku da bi se ovaj protestni talas smanjio - smatra Krstić i dodaje da je za smirivanje situacije potrebno nekoliko stvari.
Izvesno je, objašnjava on, da bi podizanje optužnice u Mineapolisu protiv svih policajaca koji su bili prisutni u trenutku smrti Džordža Flojda bio dobar impuls za prestanak protesta, makar u tom gradu, a onda ciklično i širom SAD, jer bi time jedan od osnovnih uslova protestanata bio ispunjen.
- Naravno, to ne zavisi od predsednika Trampa, to je stvar tužilaštva u državi Minesota, ali postoje još neke mere koje bi predsednik mogao da uradi, retorički. Na primer, da pošalje neke pozitivne poruke u vezi sa položajem Afroamerikanaca koje bi verovatno mogle da dodatno pacifikuju situaciju. Bez takvih mera ne verujem da će samo upotreba vojske dovesti do prestanka protesta - ukazuje sagovornik Sputnjika.
Na pitanje kako će se aktuelni događaji odraziti na predstojeće predsedničke izbore i Trampovu predsedničku kampanju, Milan Krstić, koji je i urednik portala američkiizbori.rs, kaže da protesti nisu usmereni samo protiv Trampa jer targetiraju i lokalnu obespravljenost Afroamerikanaca u gradovima i državama gde su i demokrate na vlasti.
- Ukoliko dođe do dodatne eskalacije protesta demokrate će zasigurno pokušati da to iskoriste kao pokazatelj da predsednik Tramp nije nacionalni kohezivni lider koji ume da umiri grupe koje se osećaju obespravljeno. To je dakle jedna od stvari koja bi mogla da bude plus za demokrate pred izbore u novembru. Sa druge strane, da bi se kapitalizovala dobit za demokrate od takve kritike, neophodno je i da se u čitavu priču agilnije uključi i demokratski kandidat Džozef Bajden. Za njega mnogi Afroamerikanci smatraju da im je naklonjen i generalno su mu skloni i zbog toga što je bio potpredsednik za vreme mandata Baraka Obame. Ali, kao što vidimo, Bajden trenutno nema neku naročito istaknutu ulogu, i dalje je u izolaciji zbog kovida i za sada ne uspeva da se nametne kao bilo kakav lider ovih protesta - primećuje Krstić.
Bajdenu, kako kaže, ne ide na ruku ni nedavni nastup u jednoj radijskoj emisiji kada je rekao da onaj ko ne glasa za njega već za Trampa i nije Afroamerikanac, što su neki pripradnici tog dela američke populacije protumačili kao rasističku izjavu.
Kada je reč o Trampovim šansama na novembarskim izborima, iako bi izvođenje vojske na ulice bilo nešto što bi bilo po volji njegove baze birača, veoma je bitno da on pokuša da ovom merom ili pretnjom njene primene dodatno ne antagonizuje jedan deo Afroamerikanaca koji glasa za njega, kaže Krstić.
- Deo Afroamerikanaca koji glasaju za Trampa nije veliki, prema nekim anketama iz 2016. godine to je bilo oko sedam ili osam procenata. Međutim, u određenim državama poput Džordžije i Arizone izbori bi mogli biti veoma kompetitivni i taj mali procenat Afroamerikanaca koji bi glasao ili ne bi glasao za njega mogao bi da utiče na konačan ishod, jer je afroamerička populacija u ovim državama prilično zastupljena - objašnjava Krstić.
On napominje da Tramp mora da vodi računa i o tim okolnostima, te da mu na to već skreću pažnju neki krugovi unutar njegovog kabineta, poput njegovog zeta.
- Priča se da je Džared Kušner glavni zagovornik toga da reakcija ipak mora da bude nešto odmerenija, dok je recimo Majkl Medouz iz Bele kuće pristalica jednog jasnog pristupa u kome bi trebalo reći da će se obezbediti sigurnost svim građanima Amerike, ako treba i upotrebom vojske - zaključuje Milan Krstić.
Podsetimo, protesti širom Amerike počeli su nakon što je policajac u Mineaopolisu ubio Afroamerikanca Džordža Flojda.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Policija u SAD je nekoliko puta pogodila gumenim mecima novinarsku Sputnjika Nikol Rasel, koja izveštava o protestima ispred Bele kuće, iako je ona pokazala novinarsku legitimaciju
Rusija će biti poražena u ratu protiv Ukrajine, smatra Feng Jujun, profesor na Univerzitetu u Pekingu i direktor Centra za studije Rusije i Centralne Azije na Univerzitetu Fudan.
Predsednica Skupštine nije prihvatila nacrt ustavnog zakona koji bi omogućio odlaganje i istovremeno održavanje izbora, što je bio zahtev dela opozicije na pregovorima o izbornim uslovima sa predstavnicima vlasti, kaže kopredsednik stranke “Zajedno” Nebojša Zelenović.
Ni sat vremena nije prošlo od kako je objavljeno da je postignut doovor između vlasti i opozicije, da se preostali lokalni izboti održe zajedno sa beogradskim 2. juna, počele su pritužbe da je ta odluka loša. I to upravo od onih koji su i tražili spajanje izbore.
Miloš Jovanović, lider Nove Demokratske stranke Srbije i koalicioni partner Dragana Đilasa, rekao je nakon odluke vlasti da se lokalni i beogradski izbori održe 2. juna da je njegov lični stav da ne bi trebalo učestvovati na njima i da bi trebalo pustiti Aleksandra Vučića "da se igra sam".
Poslanik pokreta Ekološki ustanak Aleksandar Jovanović Ćuta izjavio je da će koalicija "Srbija protiv nasilja" večeras održati sastanak na kome će biti donet zvaničan stav o najavi predsednice Skupštine Srbije Ane Brnabić da sve preostale lokalne izbore spoji sa novim beogradskim zakazanim za 2. juna.
Lider stranke Srbija centar Zdravko Ponoš, Đilasov koalicioni partner, rekao je da će savez oko tajkuna danas doneti konačnu odluku po pitanju objedinjavanja lokalnih i beogradskih izbora za 2. jun, što je saopštila predsednica Skupštine Srbije Ana Brnabić. Ponoš je naveo da je njegovo lično mišljenje da to nije dobra ponuda.
Potpredsednik vlade i ministar finansija Siniša Mali sastao se danas u Vašingtonu, u okviru trodnevnog učešća na prolećnom zasedanju Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) i Grupacije Svetske banke, sa predstavnicima Konstituence Švajcarske u MMF.
Roditelji čija decu idu u vrtiće prijavljuju da su se u grupicama mališana u Beogradu pojavile gliste, a kako saznajemo nije prijavljena nijedna epidemija, a mali valjkasti crv je gotovo uvek prisutan u ovoj populaciji.
Predsednica Skupštine Republike Srbije Ana Brnabić sastala se danas sa ministrom spoljnih poslova, međunarodnog biznisa i međunarodne saradnje Republike Surinam Albertom Ramčandom Ramdinom, saopštio je Kabinet predsednika Narodne skupštine.
U Briselu, u okviru dijaloga Beograda i Prištine, završen je sastanak delegacije Beograda predvođene direktorom Kancelarije za KiM Petrom Petkovićem, u kojoj su i finansijski eksperti, sa specijalnim predstavnikom EU za dijalog Beograda i Prištine Miroslavom Lajčakom i njegovim timom. Očekuje se da je glavna tema današnjih sastanaka u Briselu bila odluka takozvane centralne banke Kosova da zabrani upotrebu dinara na KiM.
Direktor Kancelarije za Kosovo i Metohiju, Petar Petković, saopštio je danas da je" Aljbin Kurti je najveći zločinac i kriminalac na prostoru Zapadnog Balkana koji je prvo svojom destruktivnom i nasilnom politikom zapalio Kosovo i Metohiju, a sada želi da svojom šovinističkom politikom zapali i Severnu Makedoniju, Crnu Goru i čitav region".
Situacija na Bliskom istoku se, naizgled, barem malo primirila nakon sukoba između Izraela i Irana. Kako će tok spomenutog konflikta teći i da li postoji mogućnost da on eskalira na čitav svet? Na ova pitanja odgovarao je profesor dr Milan Petirčković sa Fakulteta političkih nauka za Informer TV u emisiji "Info jutro".
Član Predsedništva Srpske napredne stranke Miroslav Čučković gostovao je u "Info jutru" Informer TV i govorio o malicioznom ponašanju opozicije u našoj zemlji.
Ministarstvo pravde Austrije odobrilo je izručenje Srbiji Seada Z. (27) iz Sjenice koji je u toj zemlji uhapšen po međunarodnoj poternici zbog sumnje da je ubio Nusreta Destanovića (28) iz Tutina.
U Višem sudu u Beogradu danas je za 7. maj odloženo pripremno ročište pred početak suđenja Ognjenu Dabetiću (34) zbog sumnje da je iz niskih pobuda, mržnje i netrpeljivosti, na podmukao način lišio života N.M. (18).
Forenzičar Časlav Ristić kaže da iz njegovog dugogodišnjeg iskustva osumnjičeni nakon nekog vremena provedenog u pritvoru shvate šta su uradili i zatraže razgovor sa tužiocem kome bi otkrili šta su uradili sa telom
Francuzi žestoko udarili na Džoela Embida (30)! Poznata medijska kuća "RMC" (Radio Monte Karlo) objavila je zvanično pismo koje je košarkaš Filadelfije svojevremeno poslao predsedniku Francuske Emanuelu Makronu, u kojem se vidi da je aktuelni MVP NBA lige praktično molio lidera države da igra za njihov nacionalni tim!
Odigrani su revanš mečevi četvrtfinala Lige šampiona, nakon čega smo saznali imena četiri preostala kluba koja će se boriti za najvredniji trofej u evropskom klupskom fudbalu. Pored toga, eliminacija Arsenala od minhenskog Bajerna imala je za posledicu to da engleski velikan neće igrati na Svetskom klupskom prvenstvu 2025. godine! Umesto "tobdžija" tamo će se naći austrijski Salcburg za koji nastupaju trojica srpskih fudbalera! Nema sumnje da će domaćim ljubiteljima fudbala reformisano takmičenje biti vrlo interesantno, jer će na njemu nastupiti veliki broj srpskih igrača!
Trener Mančester sitija Pep Gvardiola (53), prema rečima fudbalera Real Madrida Rodriga (23), zurio je u njega dok je ovaj davao intervju nakon utakmice.
Dugoočekivani blokbaster “Građanski rat: Svakom carstvu dođe kraj”, najskuplji akcioni film reditelja Aleksa Garlanda, koji se posle samo nekoliko dana prikazivanja u Americi našao na prvom mestu američke box office liste, premijerno je prikazan u Beogradu.
Tim princa Harija pobedio je na jednom polo turniru na Floridi, ali ukus pobede pokvarila mu je supruga Megan Markl i njen poljubac sa drugim muškarcem.
Iako su se Anđelina Džoli i Bred Pit razveli još 2019. godine, to nije bio kraj nesuglasica i sudskih sporova oko starateljstva nad decom i vlasništva nad vinarijom u Francuskoj.
Mlada pevačica prolazi kroz težak period, a činjenicu da joj ni najmanje nije lako podelila je i sa svojim pratiocima na Instagramu, kroz emotivnu poruku koju je uputila članu svoje porodice.
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.