5 NAJBIZARNIJIH ORUŽJA DRUGOG SVETSKOG RATA! Kako su Britanci napravili "važdušno minsko polje" u kojem je stradalo više njihovih nego nemačkih vojnika! (FOTO/VIDEO)
Podeli vest
Pokazalo se da rat, nažalost, pokreće inovacije. Tokom Drugog svetskog rata, velike svetske sile krenule su u unapređenje tehnologije, medicine i komunikacija kako bi bile što efikasnije bitkama. Neki od napredakaa ostvarenih u Drugom svetskom ratu bili su od suštinske važnosti za modernu tehnologiju, dok su drugi ostali samo pokušaj
Evo nekih najbizarnijih i beskorisnih oružja razvijenih na obe strane tokom Drugog svetskog rata.
Leto se tek budilo. Ondašnje novine su objavile da je bilo prijatnih 25 stepeni. Bio je pijačni dan, pa je stanovništvo iz okolnih sela požurilo da u gradu proda šta može. I đaci su baš tada dolazili da preuzmu knjižice. Raspust tek što je počeo
06.06.2020
09:08
Nerotirajuči brodski raketni lanser
Nerotirajući raketni lanser bio je posebno loše osmišljena protivraketna mera. Napravljen da štiti brodove od neprijateljskih aviona, nerotirajući projektil bio bi ispaljen sa broda i, dostignuvši nadmorsku visinu od 1.000 metara, eksploedirao bi i raširio mine zakačene na padobrane, i povezane kablovima dugačkim 400 metara.
Opšta ideja je bila da se napravi vazdušno minsko polje gde bi neprijateljski avioni bili zarobljeni u zbrci kablova, uvlačeći mine u svoje trupove i rušenje aviona. Međutim, mine, kablovi i padobrani bili su lako vidljivi i neprijateljski piloti nisu imali problema da lete iznad ili ispod "vazdušnog minskog polja".
Mine koje nisu eksplodirale tada bi ostale na milost i nemilost vetra i često bi lebdele nazad prema britanskim brodovima koji su ih ispaljivali.
- Ne postoji zapis da su ikada uspeli da sruše ijedan avion. Naprotiv, veruje se da su ove mine ubile mnogo više Britanaca nego neprijatelja - stoji u jednom saopštenju sa broda sa kog su ove mine ispaljivane.
Psi samoubice
Hitlerova nacistička pešadija napala je 1942. godine sovjetsku Rusiju nemačkim tenkovima "panzer".
Rusi, koji su koristili vojne pse od 1924. godine, pokušali su da ih nauče da dođu ispod neprijateljskog tenka sa prikačenim protivtenkovskim minama.
Kada bi psi bili ispod tenka, trebalo je da povuku detonatorsku vrpcu zubima. Međutim, većina pasa nije bila u stanju da shvati ili izvrši zadatak zbog svetla, zvuka i mirisa u realnim borbenim uslovima.
Psi su se uglavnom okretali i jurili nazad ka ruskom "vlasniku" koji je moraoda ga upuca zbog straha da u povratku ne aktivira eksploziv.
Gustav - Najveći top ikada napravljen
U želji da što pre pokori Francusku, nacistički vođa Adolf Hitler zatražio je novo oružje koje bi lako moglo da probije betonska utvrđenja francuske Maginotske linije, jedine velike fizičke barijere između njega i ostatka zapadne Evrope.
- Godinu nakon što je pala Francuska, nemački proizvođač čelika i oružja "Fridrih Krup" počeo je sa konstrukcijom Hitlerovog topa "Gustav" - tvrdi se u dokumentarcu "Vrhunsko tajno oružje".
Top na četiri nivoa težak 1.350 tona ispaljivao je granate teške 10.000 kilograma.
Veličina topa nije bila samo njegov izvor snage, već i razlog pada. Ogromni top mogao je da se transportuje samo železnicom i bio je laka meta za savezničke bombardere. Projekat je ukinuti u roku od godinu dana.
SUPER RAKETA V-3
Lanser V-3 bio je naslednik sistema V-1 i V-2 raketa koje su razarale London tokom nemačkog napada.
Dizajniran u leto 1944. godine, V-3 je projektovan da ispaljuje 300 granata dugačkih 3 metra u roku od sat vremena. Serija sekundarnih naboja postavljenih duž cevi dužine 126 metara trebalo je da ubrzaju projektil, koji bi hipotetički mogao da pogodi London sa više od 150 km udaljene francuske obale. Međutim, kada je V-3 konačno postao operativan, brzina granate bila je sam 1.000 metara u sekundi, što je po procenama otprilike polovina potrebne brzine za pogodak Londona.
Hitler je odobrio proizvodnju 50 komada ovog oružja, ali pre nego što su se prvobitni planovi za V-3 mogli realizovati, savezničke snage bombardovale su top, uprkos naporima Nemačke da sakrije municiju ispod stogova sena.
"Min tenkovi" za uništenje "velikih" vozila
Nacistički "Golijat" je minijaturna verzija tenka naoružana eksplozivom, a vozila sa gusenicama bila su sve osim nalik Golijatu. Američki vojnici su ga zvali "Doodlebug", Golijatom je upravljano džojstikom. Mini-tenk su pokretala dva elektromotora, koja su kasnije zamenjena motorima na gas, i bila su u stanju da nose više od 100 kilograma eksploziva.
Uloga Golijata je bila da se zavuče ispod neprijateljskog tenka i da se eksplozivno punjenje aktivira u trenutku kada je ispod najranjivijeg dela oklopa. Pronađeno je oko 7.500 izrađenih "Golijata" te se pretpostavlja da su delimično bili uspešni.
Međutim, pravi uspeh Golijata je bio taj što je utro put oružju kontrolisanom radio vezom, koje u našem modernom dobu postaje novi način ratovanja.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Leto se tek budilo. Ondašnje novine su objavile da je bilo prijatnih 25 stepeni. Bio je pijačni dan, pa je stanovništvo iz okolnih sela požurilo da u gradu proda šta može. I đaci su baš tada dolazili da preuzmu knjižice. Raspust tek što je počeo
Ćuta je javno istakao da je, po njegovom uvek skromnom mišljenju, predsednik Srbije Aleksandar Vučić prihvatio zahtev opozicije za spojenim izborima 2.juna da bi ih, kako kaže Ćuta, pocepao!
Predsednik Republike Srbije Aleksandar Vučić tokom medijskog istupanja govorio je o svim gorućim tematikama koje okupiraju naš narod, a ovim povodom napomenuo je i da ga očekuje veoma važan sastanak sa pomoćnikom državnog sekretara SAD za evropska i evroazijska pitanja, nakon čega putuje u Njujork.
Aktuelni sukob Irana i Izraela i lobiranje Zapada na Bliskom istoku komentarisali su gosti Info večeri, advokat Nebojša V. Petrović, ekonomista Bojan Dimitrijević i ivši protivterorista i dobrovoljac u Donbasu Radomir Bata Počuča
Specijalni gost Glavnog dnevnika Informera bio je Marjan Rističević, SNS. On je komentarisao mnoge zahteve opozicije vezane za izbore, ali i način na koji posluju Šolakovi mediji.
Aktuelne teme poput, raketnog napada Irana na Izrael i vojne vežbe Vojske Srbije "Vihor", komentarisali su gosti emisije "Rat uživo", general Mitar Kovač, novinar Darko Zlojutro i počasni konzul u Izraelu Aleksandar Nikolić.
Gost "Info dana" bio je analitičar Saša Borojević. On je govorio o tome na koji način su povezani svi ratovi koji se trenutno rasplamsavaju po celom svetu. Evo kakve veze ima Balkan i Srbija sa projektima velikih sila. Uživo u program, putem vajber linka, uključio se i Dževad Galijašević, stručnjak za terorizam koji je komentarisao kompleksne odnose između Amerike i Izraela.
U kruševačkom naselju Bagdala, u kasnim popodnevnim satima, dogodio se pokušaj ubistva. Prema još uvek nezvaničnim informacijama, od posledica napada nožem, jedan muškarac je zadobio teške povrede i životno je ugrožen.
Nakon navoda pojedinih medija da je Dalibor Dragijević (40), koji je bio osumnjičen da je pomogao bratu Dejanu Dragijeviću (50) da sakriju telo ubijene Danke Ilić (2) iz Bora, preminuo nasilnom smrću, glavni javni tužilac Višeg javnog tužilaštva u Zaječaru rekao je da te navode ne može da potvrdi.
Dugoočekivani blokbaster “Građanski rat: Svakom carstvu dođe kraj”, najskuplji akcioni film reditelja Aleksa Garlanda, koji se posle samo nekoliko dana prikazivanja u Americi našao na prvom mestu američke box office liste, premijerno je prikazan u Beogradu.
Tim princa Harija pobedio je na jednom polo turniru na Floridi, ali ukus pobede pokvarila mu je supruga Megan Markl i njen poljubac sa drugim muškarcem.
Iako su se Anđelina Džoli i Bred Pit razveli još 2019. godine, to nije bio kraj nesuglasica i sudskih sporova oko starateljstva nad decom i vlasništva nad vinarijom u Francuskoj.
Šumadija sajam u Kragujevcu sve do nedelje biće najlepše mesto u ovom gradu. Na najvećem Sajmu hortikulture u regionu već prvog dana na platou ali i pod krovom velike hale, okupilo se stotinu izlagača i nekoliko puta više posetilaca.
Manastir Prepodobnog Prohora Pčinjskog kod Bujanovca dobio je na poklon 1, 7 hektara zemlje. Ljiljana Antić Ranđelović iz Paraćina odlučila je da svoje nasledstvo daruje ovoj svetoj kući.
Članovi Udruženja veterana Posebne jedinice policije u Kuršumliji obišli su spomenik tragično stradalog Duška Ilića, njihovog kolege i prijatelja, koji je ubijen u selu Budakovo kod Suve reke na Kosovu i Metohiji, tačno pre 25 godina, 19. aprila 1999. godine.
U dvorištu Tehničke škole "15.maj "pas lutalica napao je i ujeo srednjoškolku za butinu, ali joj je ukazana pomoć i posle primljene terapije puštena je kući.
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.