Antitela su kritična komponenta imuniteta - posebno ona koja „neutrališu“ virus usmeravanjem proteina koji ga čine
Dobra vakcina će pokušati da ponovi takvu prirodnu zaštitu. „Neutralizirajuća antitela su sveti gral“, kaže Sallie Permar, istraživačica vakcina sa Univerziteta Djuk.
Međutim, nivo antitela je samo deo priče o imunitetu. Iako antitela mogu preći granicu detekcije, to ne znači da će u potpunosti nestati. Pa čak i vrlo nizak nivo mogao bi biti zaštitni.
„Ono što je važno kada ste bili izloženi virusu je koliko brzo možete da pojačate ta antitela“, kaže Permar.
To uključuje čitavu armiju ćelija, koje čuvaju znanje o svakom novom patogenu na koji naiđu. Postoje B ćelije, koje pomažu da se pojave ta antitela specifična za virus, plus T ćelije ubice, koje mogu da nauče da uništavaju zaražene ćelije. Pomoćne T ćelije pomažu u orkestriranju čitavog procesa.
"Imate višestruko oružje imunog odgovora", kaže Dona Farber, imunolog na Univerzitetu Kolumbija koja proučava respiratorne viruse. "To je poput vojske, mornarice i ratnih snaga." Ako jedna grana stane, telo nije nužno izgubilo sposobnost borbe protiv klica.
Za istraživače vakcina, te pomoćne T ćelije su od posebnog interesa. Oni su oni koji okupljaju trupe i započinju proces koji vodi do stvaranja antitela. Ali do sada nije bilo dokaza da se tako telo zapravo priprema za borbu protiv SARS-CoV-2, kaže Džon Veri, imunolog sa Univerziteta u Pensilvaniji. To je zato što je reakciju T ćelija mnogo teže izmeriti od nivoa antitela, pa im je potrebno puno krvi i fino podešeni instrument da bi se uspostavile prave vrste imunih ćelija. „Nedostajali su nam podaci o tome koje ćelije - posebno B i T ćelije - zaista prepoznaju virus“, kaže Veri. „Ima puno buke.“
Zbog toga je teško znati jesu li proizvođači vakcina zaista na pravom putu. Njihov osjećaj zasniva se, pre svega, na tome kako imuni sistem reaguje na druge patogene. Međutim, neki virusi izbegavaju tipične šablone.
Najslavniji primer toga je HIV, kaže Veri, koji napada same T ćelije koje bi koordinirale imuni odgovor na virus. SARS-CoV-2 već je ponudio sopstvene preokrete, poput svoje sklonosti da ubrza odbegle imune. Za Covid-19 „ne postoji prototip imunog odgovora, naročito u teškim slučajevima“, kaže Veri.
U poslednje vreme, međutim, sistematske studije reakcije T i B ćelija na SARS-CoV-2 počinju da primećuju neke obrasce. Nedavno su istraživači Instituta za imunologiju La Džola pregledali reakcije T ćelija u onome što smatraju „prosečnim“ slučajevima bolesti - ljudima koji su se razboleli, ali ih nije bilo potrebno hospitalizovati. U studiji, objavljenoj u maju Cell, otkrili su da su svi njihovi ispitanici razvili pomoćne T ćelije, a 70 procenata ima T-ćelije ubice. Otkriveni nivo T ćelijskog odgovora otprilike je odgovarao nivoima neutrališućih antitela. Druge studije, uključujući nedavni pretisak tima iz Okforda, došle su do sličnih zaključaka.
To što imate T ćelije - ili čak antitela - koja prepoznaju virus ne znači da ste zaštićeni. O tome ima mnogo više. Ali sa prednje strane vakcine, nalazi su izgledali kao dobra vest. "Potvrđuje se da će [pomagačke] T ćelije biti važan faktor u generisanju robusnog odgovora antitela", kaže Permar. To je olakšanje za farmaceutske kompanije koje pokušavaju da kopiraju taj proces vakcinom.
Još je prerano reći da li te određene T ćelije nude korisnu zaštitu protiv SARS-CoV-2, upozoravaju istraživači.
Novinarka Olivera Miletović rekla je da je njena ćerka anesteziolog i naglasila da su njene kolege iscrpljene, da rade bez dana godišnjeg odmora i da je zdravstvenih radnika malo
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Novinarka Olivera Miletović rekla je da je njena ćerka anesteziolog i naglasila da su njene kolege iscrpljene, da rade bez dana godišnjeg odmora i da je zdravstvenih radnika malo
Kijev je tokom noći i jutra bio pod snažnim raketnim i dronovskim udarima, a prema navodima ruskih vojnih dopisnika, glavni ciljevi bili su energetski objekti u prestonici i okolini.
Glavni urednik Informera Dragan J. Vučićević obelodanio je tokom emisije Kolegijum na našoj televiziji šokantne informacije o jednom od glavnih saradnika tajkuna Dragana Đilasa, Branku Miljušu.
Rat u raspadnutom opozicionom taboru potpuno je eskalirao i izmakao kontroli. Da je na lažnim protestima pukla tikva i da je u toku borba do istrebljenja za fotelje i mandate, dokazalo je i najnovije gostovanje na jednoj od njihovih blokaderskih televizija.
Glavni urednik Informera Dragan J. Vučićević obelodanio je tokom emisije Kolegijum na našoj televiziji šokantne informacije o jednom od glavnih saradnika tajkuna Dragana Đilasa, Branku Miljušu.
Ivan Živkov, sociolog koji je blizak tzv. pokretu "studenti u blokadi" udario je na svoje saborce - ono što je mesecima najavljivano kao mladalačka magija, ispostavilo se kao jeftin predizborni eksperiment priznaje on.
Filozof i književnik Filip Grbić potpuno je demontirao blokadere, poručivši da je proteklog vikenda došlo do istorijskog preokreta na političkoj sceni Srbije.
U prethodnoj epizodi emisije "Na merama" otkrili smo vam čime se sada bavi novinarka blokaderka Ana Mihajlovski, iza čega se skriva njen kolega blokader Slobodan Georgiev, kako se opušta “blokader junior” Aleksej Bjelogrlić, koji su izvori prihoda još jednog blokadera, glumca Nikole Đurička, gde se kreće i šta vozi najbolji prijatelj rektora politikanta Vladana Đokića, Nebojša Bojović.
Jovana (39) i Vladimir (46) Tomanović iz Loznice nisu imali još rešeno stambeno pitanje, a već su bili roditelji tri dečaka. Vasilije, Maksim i Despot ubrzo su dobili i brata Lazara, pa Evu, a početkom decembra im stiže još jedan brat ili sestra!
U Srbiji se u ponedeljak, 6. jula, očekuje promenljivo oblačno vreme sa sunčanim intervalima, ali i sa uslovima za kratkotrajnu kišu ili pljuskove praćene grmljavinom, navodi se u prognozi Republičkog hidrometeorološkog zavoda (RHMZ).
Tokom izvođenja radova na redovnom održavanju u Mis Irbijevoj ulici (Zvezdara), na delu od Marčanske do Ulice Vojislava Ilića, od danas do 17. jula doći će do promena u radu linija javnog prevoza.
Pet razbojnika, naoružanih pištoljima, maskiranih fantomkama i obučenih u policijske uniforme, upalo je u Novom Bečeju u porodičnu kuću Štefana S., koji živi u Nemačkoj, i iz nje odnelo oko 200.000 evra i kilogram zlata.
Kada monstrumi u naletu bolesne ljubomore, posesivnosti ili želje za kontrolom zverski likvidiraju osobu koju su navodno voleli, prva karta na koju igraju u sudnici jeste neuračunljivost. Međutim, forenzička psihijatrija poseduje filtere koje nijedan glumac pred sudijama ne može da prevari.
Tinejdžer (19) iz Bjelovara uspeo je da pobegne policiji na neregistrovanom motociklu prolazeći kroz crveno svetlo, da bi se već sledećeg dana istim tim dvotočkašem nepropisno parkirao na trotoaru ispred same policijske stanice.
Jedan od glavnih likova serije "Tajne malog grada" je ruski glumac Maksim Bitjukov, koji tumači lik policijskog načelnika i iskusnog istražitelja Porfirija Petroviča Parfjonova.
Godinama je border koli važio za najpametnijeg psa na svetu, ali novo naučno istraživanje pokazalo je da ga je malinoa nadmašila i preuzela prvo mesto.
Putnici širom sveta sve češće se susreću sa strožim pravilima o ručnom prtljagu, jer avio-kompanije pokušavaju da ubrzaju ukrcavanje, smanje kašnjenja i povećaju bezbednost letova.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.