Predsednik Rusije Vladimir Putin razgovarao je telefonom sa američkim predsednikom Donaldom Trampom o strateškoj stabilnosti i kontroli naoružanja, saopštila je pres-služba Kremlja
23.07.2020
19:23
Te Trampove reči bi u Rusiji, a verovatno i u Nemačkoj, Velikoj Britaniji, Francuskoj, Italiji i Japanu naišle na osudu. Političar koji bi ih izgovorio verovatno bi zapečatio svoju karijeru.
Amerikanci ne ćute zato što svima nedostaje zdrav razum ili zato što su moralno deformisani. Oni jednostavno imaju potpuno drugačije razumevanje oba svetska rata.
U Prvom svetskom ratu Amerikanci su izgubili samo 117 hiljada ljudi - oko 2% svih gubitaka zemalja koje su ratovale protiv Nemačke i njenih saveznika.
U Drugom svetskom ratu su izgubili oko 419 hiljada ljudi (od čega - samo 12 hiljada civila) - što je manje nego što je Crvena armija izgubila samo u bici za Staljingrad.
Oba rata su se odigrala daleko od američkih obala. Neprijateljstva nisu uništila infrastrukturu kontinentalnog dela Sjedinjenih Država. jeste Japan krajem rata lansirao 9.000 balona sa bombama, od kojih je nekoliko stotina odletelo do Amerike, ubivši nekoliko ljudi, ali to nije bila neka posebna opasnost.
Ukupno je u Prvom svetskom ratu poginulo oko 750 američkih civila, a u Drugom - oko 12 hiljada (to je stoti deo procenata od desetina miliona civila koji su poginuli tokom neprijateljstava od 1939. do 1945.).
Amerikanci više od 200 godina nisu vodili ratove u kojima je bilo u pitanju postojanje ili suverenitet njihove države (pogotovo opstanak samog američkog naroda).
A koristi SAD od oba svetska rata bile su ogromne.
Nakon Prvog svetskog rata, Sjedinjene Države postale su - od dužnika sa negativnim trgovinskim bilansom - jedan od najvećih svetskih kreditora. Štaviše, postale su jedna od vodećih svetskih sila.
Na Vašingtonskoj konferenciji 1921-1922, gde je određivana veličina flote velikih sila, Amerikancima je omogućeno da stvore flotu sa istom ukupnom tonažom kao i dotad vodeća pomorska sila Velika Britanija.
Britanci (koji su se od 1889. pridržavali principa „dve sile" prema kome su nastojali da imaju jaču ratnu flotu od kombinovanih flota dveju najvećih pomorskih sila nakon Velike Britanije) - pomirili su se sa novim stanjem. Jer, Americi su dugovali više od 4,5 milijarde dolara (gotovo isto koliko je Amerika dugovala celom svetu pre rata).
Drugi svetski rat je pretvorio Sjedinjene Države iz velike pomorske sile u svetskog hegemona. Evropa je bila uništena po drugi put za 30 godina, predala se na milost američkih korporacija.
Maršalov plan, koji je finansirao obnovu Evrope kupovinom američke robe od strane Evropljana, ne samo da je osigurao rast američke ekonomije, već je i evropska tržišta za nju.
Izbijanje hladnog rata omogućilo je Sjedinjenim Državama da preuzmu političko vođstvo na Zapadu i da postanu štit Evrope.
Štit koji više nije potreban, ali koji Stari svet još uvek održava zbog ispoljavanja političke i ekonomske lojalnosti.
Dakle, ratovi - čak ni svetski - nikada nisu bili tragedija ili pretnja za Sjedinjene Države.
Uvek su bile prilika da se domognu novih teritorija (primer je rat sa Meksikom 1846-1848), da izbace konkurenta iz zapadne hemisfere (špansko-američki rat 1898.) ili da prošire svoju dominaciju na ceo svet.
Sa ove tačke gledišta, oba svetska rata su bila zaista žčudesnaž za Sjedinjene Države.
Problem je što je takva percepcija svetskih ratova od strane Sjedinjenih Država - vodeće supersile i globalnog policajca - pretnja celom svetu.
Svet koji je od Prvog svetskog rata postao znatno međuzavisniji (pogledajte šta je napravio virus koji je nastao na nekoj od kineskih pijaca), a već se suočava sa asimetričnim metodima ratovanja koji jednim udarcem mogu srušiti ekonomije drugih zemalja.
Nerazumevanje realne opasnosti od razornih ratova, sa neprestanim balansiranjem Vašingtona na ivici neprijateljstava u velikom broju kriza (iranska, ukrajinska, korejska, itd.), preti da gurne svet u treći svetski rat koji bi se sastojao od niza međusobno povezanih regionalnih sukoba.
A, taj rat više ne bi bio "čudesan" ni za same Sjedinjene Države.
Tvrdnje bivšeg predsednika SAD Donalda Trampa da ukoliko dođe na vlast može da zaustavi sukob u Ukrajini, komentarisali su gosti Info jutra, ekspert za informaciono-psihološki rat Slobodan Stojičević i Emil Zoronjić iz Omladinske mreže Srbije.
Bivši predsednik SAD Donald Tramp obožava lidera Ruske Federacije Vladimira Putina i dozvoljava mu da radi šta hoće, izjavio je aktuelni šef Bele kuće Džozef Bajden na svečanoj večeri u prestižnom novinarskom Klubu Gridiron.
18.03.2024
08:28
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Predsednik Rusije Vladimir Putin razgovarao je telefonom sa američkim predsednikom Donaldom Trampom o strateškoj stabilnosti i kontroli naoružanja, saopštila je pres-služba Kremlja
Vladajuća stranka hrvatskog premijera Andreja Plenkovića Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) dobila je 60 od 151 mesta na parlamentarnim izborima, što teoretski jeste pobeda, ali stranka se nadala boljem rezultatu, a opozicija fijasku vladajuće partije, piše ruski sajt "Katehon".
Ukrajinske trupe povukle su se sa svojih pozicija i pobegle iz sela Očeretino u DNR, izjavio je za RIA Novosti Vladimir Rogov, kopredsednik Koordinacionog saveta za integraciju novih regiona.
Poslanici Skupštine Srbije usvojili su danas izmene i dopune Zakona o lokalnim izborima kojima se pomeraju rokovi za raspisivanje i glasanje na lokalnim izborima.
Predsednik DS Zoran Lutovac rekao je da je koalicija izgubila jedinstvo jer Dragan Đilas, Zdravko Ponoš i Nebojša Zelenović nisu stali uz odluku većine koja želi na izbore
Direktor na Nova S televiziji Slobodan Georgiev istakao je da izlazak opozicije na lokalne izbore po Srbiji, a bojkot u Beogradu, nema nikakvog smisla!
Do sada su đilasovci pokušavali da ubede narod da je medijska situacija u Beogradu najbolja i da je opozicija navodno pobedila prošle godine, a da je, nasuprot tome, situacija u ostalim mestima po Srbiji očajna! Ipak, sada je došlo do obrta!
Urednik portala European Western Balkan, Aleksandar Ivković govorio je na tajkunskoj televiziji o odluci Dragana Đilasa, Miloša Jovanovića i Zdravka Ponoša da izađu na lokalne izbore po ostatku Srbije, a da u Beogradu izbore bojkotuju
Srbija predvodi listu od 134 zemalja na svetu sa najvećim rastom indeksa sreće od 2010. do 2024. godine, a naša zemlja je i prva na listi istočnoevropskih zemalja čiji je prosečni indeks sreće porastao za više od 20% u poslednjih deset godina.
"I posle se čudite što muškarci neće da vam priđu!", glasi rečenica koju je na kraju svog izlaganja glasno izgovorila jedna Beograđanka nakon prisustvovanja neprijatnoj situaciji u kojoj je ostala zatečena ponašanjem nepoznate devojke.
U Srbiji su od početka godine registrovana 63 slučaja malih boginja. Najviše inficiranih je u Beogradu (44), a među obolelima je i 12 dece mlađe od šest godina. Osim Beograda, morbile su se pojavile i u Novom Sadu, Boru, Nišu, Vranju, Valjevu, Mionici.
Besan stav predstavnice Malte Vanese Frejžer i pristrasnost prema prištinskoj delegaciji, komentarisala je gošća Info jutra, ministarka kulture Maja Gojković.
Diplomatsko delovanje Republike Srbije u UN i pokušaje Zapada da progura lažnu državu Kosovo u međunarodne institucije, komentarisao je gost Info jutra, državni sekretar u Ministarstvu odbrane Nemanja Starović.
Bahato ponašanje đilasovske opozicije i sramni nastu predstavnice privremenih institucija na KiM Vjose Osmani u Savetu bezbednosti UN, komentarisali su gosti Info večeri, zamenik predsednika SRS Aleksandar Šešelj i Rajko Kapelan iz Centra za društvenu stabilnost.
Savet bezbednosti Ujedinjenih nacija juče je podneo redovan izveštaj o situaciji na KiM. Srbija na naučnom nivou odavno je dosegla standarde Evropske Unije. Na ove teme u Dnevniku TV Informer govorio je Stanislav Sretenović iz Instituta za savremenu istoriju.
Na jednom od lokalnih puteva na Zlatiboru, u podnožju Tornika, došlo je do teže saobraćajne nezgode u kojoj su učestvovala dva putnička vozila. Uzrok nesreće još uvek nije poznat.
U Višem javnom tužilaštvu u Zaječaru danas će biti saslušane kolege, komšije i poznanici osumnjičenog za teško ubistvo dvogodišnje devojćice Danke Ilić u Banjskom Polju, Srđana Jankovića.
Nikola Ranđelović (31), iz Vlasotinca, poginuo je u teškoj saobraćajnoj nesreći koja se u ponedeljak, dogodila na putu Knjaževac-Zaječar, u selu Gornje Zuniče, kada je "reno megan" u kojem je bio na mestu suvozača sleteo sa kolovoza otkinuo banderu, udario u kuću i prevrnuo na krov.
Navijači Partizana, naviknuti od košarkaša iz crno-bele porodice da pola veka unazad raznoraznim trofejima pune riznicu, teško su podneli sušan period od odlaska Duška Vujoševića do povratka Željka Obradovića i „dana pobede“. Posebno pamte generaciju koju je pre šest-sedam godina vodio Aleksandar Džikić i koja se poput Spartanaca u Termopilima srčano i do poslednje kapi znoja suprotstavljala daleko moćnijem protivniku.
Selektor Srbije Dragan Stojković nije dugo mogao da uživa u lepim vestima, jer se Aleksandar Mitrović sjajno oporavlja od povrede butnog mišića. As Sevilje Nemanja Gudelj (32) će kako prenose španski mediji 99 odsto zbog povrede propustiti Evropsko prvenstvo (do 14. juna do 14. jula).
Američki glumac Alek Boldvin istragao je telefon iz ruke antiizraelske agitatorke koja je od njega više puta tražila da izgovori "Slobodna Palestina" u kafiću Maman u Njujorku.
Obožavaoci britanske kraljevske porodice razočarani su jer na Instagram profilu princeze i princa od Velsa nema rođednanske slike princa Luisa koji danas puni šest godina.
Poslednjih godina Ričard Gir (74) se malo povukao iz javnosti, a skoro ga je teško videti i sa suprugom Aleksandrom Silvom, koja je mlađa od njega 33 godine.
Nakon što je izveo partnerku Aleksandru Nikolić i ćerku Leonu iz porodilišta Filip Car se vratio u Crikvenicu odakle je svojim pratiocima na Tiktoku ispričao planove i otkrio kako se osećao kada je prvi put uzeo ćerkicu u ruke.
Danas je treći dan putovanja Nikole Rokvića koji pešači do Grčke, a mladi pevač obavestio je pratioce kako mu je protekao jučerašnji dan i dokle je stigao.
Na republičkom takmičenju iz oblasti veterinarske medicine koje je nedavno održano u Rekovcu, učenica Hemijsko-tehnološke škole iz Subotice osvojila je prvo mesto!
Povodom Dana opštine Gornji Milanovac, na svečanoj sednici Skupštine opštine u velikoj sali Kluturnog centra "Mija Aleksić“, dodeljene su zlatna i srebrne medalje "Takovski ustanak“, a Zlatna medalja za izuzetnan doprinos očuvanju životne sredine dobila je ministarka zaštite životne sredine Irena Vujović.
Kolektivno Đurđevdansko venčanje, koje je trebalo da bude održano u okviru obeležavanja Dana grada, 6. maja, otkazano je zbog nedovoljno prijavljenih parova.
U Muzeju knjige i putovanja na Banjici, nalaze se najveće zbirke knjiga u Jugoistočnoj Evrope, knjige pisane na različitim materijalima – na papirusu, štapićima od bambusa, najkvalitetnijoj kineskoj svili, palminom i bananinom lišću ali i sa koricama od ljudskih kostiju...
Zahlađenje i pad temperature zabrinuli su voćare zbog opasnosti od mraza i izmrzavanja cvetova i tek zametnutih plodova jer i slab mraz može da napravi štetu u voćnjaku i znatno umanji rod.
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.