SILA KOJOJ SU SE NEKADA SMEJALI! Kako je Kina u svemirskoj trci pretekla SAD, Rusiju i EU (VIDEO)
Podeli vest
Nekada davno su se smejali kineskom svemirskom programu, jer su, navodno, tokom lansiranja njihovog prvog broda poginula tri astronauta i deset hiljada ložača. Sada već dostignuća Pekinga nisu nimalo smešna — kineski mediji su 4. septembra saopštili da je lansiran eksperimentalni svemirski šatl.
Nema detalja, niti fotografija ovog broda. Postoji samo snimak rakete-nosača „Long marč 2F“ koja je i lansirala u orbitu tajni teret sa kosmodroma Đućuan centra za lansiranje satelita u autonomnoj regiji Unutrašnja Mongolija.
Jeste li se ikad pitali kako je nastao sunčev sistem? Ova misterija verovatno će i dalje ostati nerešena ali su naučnici načinili korak napred u odgonetanju ove zagonetke. Naime, kako piše Gizmodo, nova studija ukazuje na to da je sunce imalo svog "brata blizanca"
31.08.2020
07:00
Kakav eksperimentalni svemirski brod je u pitanju? S tim u vezi, izdanje „Spejs njuz“ je sugerisalo da bi to mogao biti kosmoplan, i napumenulo je da je Kina još 2017. godine najavljivala planove o testiranju određenog pandana američkom mini šatlu X-37B, koji već nekoliko godina izvodi višednevne tajne misije u svemir.
Today China??successfully launched a reusable experimental spacecraft with a Long March-2F carrier rocket?. The spacecraft will test reusable technologies during the flight, with the aim of providing technological support for the peaceful use of #space in the future. pic.twitter.com/OmYwXUD6UN
— Permanent Mission of China in Vienna (@ChinaMissionVie) September 4, 2020
Možemo pretpostaviti da je Kina u stanju da ostvari stare sovjetske snove u oblasti astronautike. Evo i zašto.
Činjenica je da je u SSSR jedan od prvih projekata svemirskog broda za višekratnu upotrebu (šatla) bio sistem „Spirala“. Ovo je orbitalni avion, za koji je bilo planirano da se u svemir lansira hipersoničnom transportnom letilicom za dostavljanje orbitalnog aviona, ali je trebalo da sleti „poput aviona“, to jest, na običnu pistu.
Projekat nije realizovan, jer ga je rusko rukovodstvo tada smatralo „naučnom fantastikom“ (tako ga je nazvao ministar odbrane SSSR maršal Grečko). Umesto toga, sovjetski naučnici su se usredsredili na razvijanje manje tehnološki rizičnog šatla „Buran“ i rakete-nosača „Energija“.
Ali ideje koje su bile u osnovi projekta „Spirala“ nisu zaboravljene. U okviru ovog projekta, na primer, konstruisan je podzvučni analog eksperimentalnog orbitalnog aviona sa posadom MiG-105. Sin generalnog konstruktora konstruktorskog biroa „MiG“ Artjoma Mikojana, konstruktor aviona Ovanes Mikojan je rekao da su Amerikanci nakon raspada SSSR kupili, a možda i ukrali, nacrte za MiG-105 i iskoristili ih za konstrukciju X-37B.
Zanimljivo je da su eksperimentalni sovjetski bespilotni avioni na raketni pogon BOR-4, koji su konstruisani u okviru projekta „Spirala“, pomogli u razvoju sistema za lansiranje američkih letilica sa posadom HL-20, koji je predstavljao osnovu za konstruisanje svemirskog broda za višekratnu upotrebu „Drim čejser“ od strane SAD.
Izdanje „Denver post“ je s tim u vezi pisalo da je ova priča nalik „špijunskom romanu“, jer su fotografije BOR-4 dobijene kao rezultat špijunaže CIA-e.
Proboj u astronautici
Kada je reč o raketnoj i svemirskoj tehnici u Kini, ona se, bez sumnje, razvijala pod ogromnim uticajem sovjetskog iskustva. Do početka 1960-ih godina ovoj zemlji su isporučivani raketni kompleksi i tehnologije, a kineski stručnjaci su prolazili obuku u SSSR za konstruisanje i održavanje raketa. Tehnička dokumentacija za proizvodnju nekoliko raketnih sistema iz 1950-ih godina predata je Kini.
Upravo na sovjetskim dostignućima u polju astronautike odrasle su prve generacije stručnjaka za raketnu tehniku i konstruktora svemirske tehnike. Naravno, tokom kineske Kulturne revolucije, u periodu od 1960. do 1970. godine, snažne naučne i tehnološke veze sa SSSR bile su potpuno uništene, ali je u periodu od 1980. do 1990. godine Kina obnovila prijem informacija u tehnološki važnim oblastima. Počela je da se razvija vojno-tehnička saradnja, izvršen je zakonski prenos vojnih tehnologija i tehnologija dvostruke namene, sprovodilo se kopiranje uzoraka sovjetske i ruske vojne tehnike.
Krajem 1980-ih godina, Kina je počela da radi na nekoliko projekata svemirskih letilica koje se vraćaju na Zemlju „poput aviona“. Ali tada za njihovu realizaciju nije postojala ni tehnološka osnova, ni dovoljno finansijskih sredstava, ni verovatno ciljeva i zadataka koji bi opravdali ogromne troškove.
Međutim, tokom poslednjih 20 godina Kina je napravila ogroman skok u razvoju astronautike: 2003. godine je bila treća u svetu zemlja koja je lansirala čoveka u svemir, 2007. godine ponovo treća u svetu je presrela i uništila svemirski satelit, u periodu 2007-2014. godine lansirala je automatske stanice za proučavanje Meseca i obezbedila sletanje sopstvenog lunohoda na površinu prirodnog satelita Zemlje. Kina je 2011. godine samostalno lansirala u orbitu prvu dugotrajnu orbitalnu stanicu, gde su astronauti prvi put leteli 2012. godine.
Konačno, Kina je 2018. godine postala broj 1 na svetu po broju lansiranja u svemir, pretekavši time sve učesnike u svemirskoj trci, uključujući SAD, Rusiju i EU.
Uprkos izuzetno oskudnim podacima u slobodnom opticaju, svrhu letilice slične onoj koju je Kina lansirala nije teško odrediti, barem približno.
1. Borba protiv satelita: proučavanje svemirskih letilica i, u budućnosti, njihovo uništavanje. U delu za korisni teret takvog „mini šatla“ može biti smešteno, na primer, nekoliko raketa za samonavođenje ili, recimo, specijalni artiljerijski lanser. U dugoročnoj perspektivi, to bi mogao biti i laserski sistem.
2. Sa niske Zemljine orbite mogu se prilično efikasno napasti ciljevi na površini planete. Takav udar mogu da zadaju hipersonične vođene rakete, koje mogu biti neprimetne za postojeće sisteme protivraketne odbrane. Naravno, ponašanje i putanje leta takvih svemirskih šatlova su poznati, ali verovatnoća neočekivanog nuklearnog udara iz svemira i dalje je previše ozbiljna. Bilo kako bilo, takav scenario uzimaju u obzir obaveštajne službe svih vodećih svetskih sila a u naše vreme verovatno je nemoguće zadržati takve pripreme u potpunoj tajnosti.
3. Naravno, ovakav „mini šatl“ može da obavlja i obaveštajne funkcije. Za naučnike može da nadgleda površinu zemlje kako bi proučavali prirodu i tražili minerale. Za vojsku može da dobija operativne informacije o infrastrukturi potencijalnog neprijatelja, o kretanjima vojnih jedinica ili o drugim događajima, na primer, testiranjima raketnih sistema na poligonima. Mogućnosti savremenog svemirskog izviđanja u ovom smislu su neverovatne: čak i na komercijalnim fotografijama na Guglu može se odrediti tip vojne tehnike, a posebna oprema omogućava da se analizira toplotno zračenje i poveže slika sa podacima radio presretača i drugim informacijama.
4. Uređaj može servisirati druge satelite, na primer, može zameniti izvor napajanja ili obaviti jednostavne popravke. Upravo je ovaj zadatak svojevremeno dodeljivan velikim „šatlovima“. Izvođenjem takvih popravki produžiće se životni vek svemirskih satelita i možda će one biti razumne u ekonomskom smislu.
5. Pre ili kasnije, čovečanstvo će početi da rešava problem svemirskog otpada. Sada u svemiru lete desetine hiljada ostataka raketa-nosača koje su lansirale u orbitu satelite, stotine satelita koji su odslužili svoje, fragmenti oštećenih i uništenih svemirskih letilica. Teško je reći koliko je sakupljanje svemirskog otpada finansijski opravdano, ali pretpostavljam da će kad-tad ovaj zadatak biti postavljen astronautici, a besplatni „mini šatlovi“ bi mogli da postanu jedan od načina da se on reši.
Hipersonični avion-nosač sa „šatlom“ na „leđima“
Prva verzija kineskog bespilotnog „mini šatla“, poput njegovog mogućeg američkog kolege, nije u potpunosti svemirski kompleks za višekratnu upotrebu. Prilikom njegovog lansiranja, koristi se konvencionalna raketa-nosač, a samo je svemirski uređaj koji sleće na Zemlju kao običan avion namenjen za ponovnu upotrebu. Ali u budućnosti će čitav raketno-kosmički kompleks biti namenjen za višekratnu upotrebu.
Već duže vreme u raznim izvorima su prikazane moguće fotografije budućeg projekta koji, po mom mišljenju, veoma podseća na sovjetsku „Spiralu“ u njenoj konačnoj nerealizovanoj verziji: prvi nivo svemirskog aparata je hipersonični avion-nosač, na čijim „leđima“ se nalazi „šatl“.
Takav sistem ima brojne prednosti: može se lansirati sa gotovo bilo kog aerodroma, orbita leta takve letilice može biti bilo koja.
Pitanje je koliko brzo će Kina „pripojiti“ svoj „šatl“ takvom avionu nosaču? Mislim da ako se sada ulože svi napori i resursi u to, posao će biti završen za deset godina, ali uz ogromnu cenu. Teško da se Kini tako žuri. Bilo kako bilo, mi smo svedoci početka nove faze u razvoju kosmonautike u Kini. A možda su neku ulogu u tome odigrala dostignuća sovjetske nauke.
Kina prednjači u razvoju, testiranju i razmeštanju hipersoničnog oružja. Ispred je i Rusije, a SAD rade na tome da ih sustignu i stvore novo oružje čija je brzina pet puta veća, objavila je američka novinska agencija Bloomberg.
O aktuelnim političkim i ekonomskim dešavanjima na Zapadu i Istoku govorili su gosti Info dana ekonomista Živorad Jovanović, politički analitičar Mihajlo Olujić, novinar Dejan Jelača i predsednik SPOR Stefan Srbljanović.
09.03.2024
17:29
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Jeste li se ikad pitali kako je nastao sunčev sistem? Ova misterija verovatno će i dalje ostati nerešena ali su naučnici načinili korak napred u odgonetanju ove zagonetke. Naime, kako piše Gizmodo, nova studija ukazuje na to da je sunce imalo svog "brata blizanca"
Darko Simić, nekadašnji zamenik predsednika OO DS Lazarevac i simpatizer Miroslava Aleskića odavno je poznat javnosti, ne po obavljanju svoje funkcije i pristojnom ponašnju, već po spopadanju žena čemu su svedočile i prepiske koje su ugledale svetlost dana.
Predsednik Narodne stranke Vladimir Gajić oglasio se na društvenim mrežama oko izbora zakazanih za 2. jun i opleo po koaliciji okupljenoj oko tajkuna Dragana Đilasa.
Lider takozvane koalicije "Srbija protiv nasilja" Dragan Đilas još se nije oglasio povodom odluke predsednice Skupštine Srbije Ane Brnabić da se beogradski i lokalni izbori održe 2. juna, ali zato jeste automehaničar iz Berlina.
Predsednik Stranke Srbija centar Zdravko Ponoš izjavio je da ponuda koju je objavila predsednica Skupštine Srbije Ana Brnabić da će lokalni izbori biti istog dana kad i beogradski, odnosno 2. juna, "nije dobra".
Direktor Centra za odgovorne medije Marko Matić istakao je danas da odluka predsednice Skupštine Ane Brnabić da objedini beogradske i druge lokalne izbore za drugi jun odudara od demokratskih standarda, ali da je, zarad mira u kući i smirivanja tenzija u društvu, vlast napravila maksimalan mogući ustupak.
Radi istinitog obaveštavanja javnosti, a povodom navoda objavljenih u pojedinim medijima, vd generalnog direktora "Teleoptik Žiroskopi“ Zoran Jarić istakao je da se dronovi “kamikaze” koje koristi Vojska Srbije proizvode u preduzećima Odbrambene industrije Srbije.
Vlada Srbije odlučila je na današnjoj sednici da rezervno snabdevanje električnom energijom krajnjih kupaca koji nemaju pravo na garantovano snabdevanje obavlja Akcionarsko društvo "Elektroprivreda Srbije" Beograd.
U Banjaluci je danas održan veliki narodni miting "Srpska te zove", na kojem je prisustvovala i predsednica Srpske stranke "Zavetnici" Milica Đurđević Stamenkovski.
Komandant Kfora general-major Ozkan Ulutaš prisustvovaće Danu visokih zvanica na združenoj taktičkoj vežbi Vojske Srbije ''Vihor 2024'' sutra na Privremenom poligonu na Pešteru, saopštio je danas portparol Kfora Salvatore Maskoli.
U novom izdanju Info večeri o prijemu tzv. Kosova u Savet Evrope, opoziciji, ali i o sramnoj rezoluciji o navodnom genocidu u Srebrenici, govorili su gosti analitičar Veljko Jovanović, potpredsednica SRS Vjerica Radeta, državni sekretar Đorđe Dabić, Goran Đorđević, advokat, analitičar Slobodan Josipović.
Rezolucija o lažnom genocidu u Srebrenici bila je glavna tema emisije Rat uživo. O toj nepravdi i pritisku Zapada govorili su gosti bivši ministar policije RS Tomo Kovač, prof. Branko Nadoveza, sa Instituta za noviju istoriju, prof. Radomir Milašinović sa Fakluteta bezbednosti u Beogradu i Nebojša Kuzmanović direktor Arhiva Vojvodine.
U Info danu o sramnoj rezoluciji o navodnom genocidu u Srebrenici, govorili su Saša Milovanović, direktor "Srpskog Telegrafa" i novinar Aleksandar Gajović.
Suđenje Zoranu Marjanoviću, koji je optužen za ubistvo supruge Jelene (33) 2. aprila 2016. godine na nasipu Crvenka u Borči, biće nastavljeno sutra u Višem sudu u Beogradu.
Darko Simić, nekadašnji zamenik predsednika OO DS Lazarevac i simpatizer Miroslava Aleskića odavno je poznat javnosti, ne po obavljanju svoje funkcije i pristojnom ponašnju, već po spopadanju žena čemu su svedočile i prepiske koje su ugledale svetlost dana.
Posle gotovo godinu dana, u Prvom osnovnom sudu u Beogradu 13. marta održano je pripremno ročište u slučaju protiv okrivljenog N. Š. za krivično delo nanošenja teških telesnih povreda usled kojih je preminuo Zoran Nedeljković.
Fudbaleri Aston Vile posle drame i penala pobedili su Lil sa 4:3 i plasirali se u polufinale Lige konferencija, dok je Fiorentine tek u produžetku slomila Viktoriju Plzenj rezultatom 2:0.
Srpski reprezentativac u boksu Stefan Camović danas je ostvario prvu pobedu za nacionalni tim na Evropskom prvenstvu, pošto je u kategoriji do 60 kg savladao Azerbejdžanca Tajfura Alijeva rezultatom 4:1.
Francuski teniser Artur Fis igraće protiv Dušana Lajovića u četvrtfinalu ATP turnira u Barseloni, pošto je u meču osmine finala savladao Aleksa de Minora sa 2:0 (7:5, 6:2).
Dugoočekivani blokbaster “Građanski rat: Svakom carstvu dođe kraj”, najskuplji akcioni film reditelja Aleksa Garlanda, koji se posle samo nekoliko dana prikazivanja u Americi našao na prvom mestu američke box office liste, premijerno je prikazan u Beogradu.
Tim princa Harija pobedio je na jednom polo turniru na Floridi, ali ukus pobede pokvarila mu je supruga Megan Markl i njen poljubac sa drugim muškarcem.
Iako su se Anđelina Džoli i Bred Pit razveli još 2019. godine, to nije bio kraj nesuglasica i sudskih sporova oko starateljstva nad decom i vlasništva nad vinarijom u Francuskoj.
Kako dalje je ključno pitanje za mnoge koji pate od slomljenog srca. Uz nekoliko saveta stručnjaka za ljubavne odnose, možete se oporaviti brže nego što mislite.
Folker Era Ojdanić već nekoliko godina ima kuću na crnogorskom primorju gde svake godine letuje, a svojevremeno je doživeo šok kada mu je nekretnina obijena.
U Reljanu kod Preševa, aprila 1999. u toku vazdušnog napada NATO bombardera stradala su sedmorica pripadnika 78. motorizovane brigade Vojske Jugoslavije...
Tim lekara Klinike za kardiologiju Kliničkog centra u Kragujevcu, prvi je - južno od Beograda, ugradio srčanu mini-pumpu impelu najtežim pacijentima. Ta vrsta mehaničke podrške omogućava bezbednije intervencije kod životno ugroženih bolesnika.
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.