ČIJI JE SPORNI NAGORNO-KARABAH? Zašto decenijama ratuju Jermenija i Azerbejdžan
Podeli vest
Planinski region Nagorno-Karabah, bez izlaza na more, predmet je nerešenog spora između Azerbejdžana, u kom se nalazi, i njegove etničke jermenske većine, koju podržava susedna Jermenija
Vlada Jermenije proglasila je ratno stanje zbog eskalacije situacije u regionu Nagorno Karabah. Jermenski zvaničnici objavili su i opštu mobilizaciju. Sukob sa Azerbejdžanom oko pomenute teritorije traje decenijama, a u poslednjih nekoliko meseci tenzije su sve veće.
U spornom regionu Nagorno-Karabaha jutros je ponovo izbio sukob Jermenije i Azerbejdžana, a jermensko Ministarstvo odbrane saopštilo je da su oborena dva azerbejdžanska helikoptera. Vlada Jermenije proglasila je ratno stanje i opštu mobilizaciju
27.09.2020
11:47
U sukobima koji su se dogodili u julu ove godine, poginulo je najmanje 16 osoba.
Jermenija i Azerbejdžan su zemlje koje su bile deo Sovjetskog Saveza pre raspada 1991. godine. Sada je Ruska Federacija pozvala na prekid vatre i hitne razgovore dve strane.
Zašto se Jermenija i Azerbejdžan spore?
Planinski region Nagorno-Karabah, bez izlaza na more, predmet je nerešenog spora između Azerbejdžana, u kom se nalazi, i njegove etničke jermenske većine, koju podržava susedna Jermenija.
Tokom 1988, pred kraj sovjetske vlasti, azerbejdžanske trupe i jermenski secesionisti započeli su krvavi rat koji je faktički nezavisnu državu ostavio u rukama etničkih Jermena kada je 1994. godine potpisano primirje.
Pregovori nisu doveli do trajnog mirovnog sporazuma, a spor je ostao jedan od "zamrznutih sukoba" postsovjetske Evrope.
Konfikt vuče korene više od jednog veka u nadmetanju između hrićanskih Jermena, turkijskih naroda i persijskog uticaja.
Karabah naseljen hrišćanskim Jermenima i Azerima postao je u 19. veku deo Ruskog carstva. Dve grupe živele su u relativnom miru, iako je bilo brutalnih akcija sa obe strane tokom 20. veka.
Po završetku Prvog svetskog rata i boljševičke revolucije u Rusiji, novi sovjetski lideri su, kao deo svoje politike u regionu osnovali Nagorno-Karabah autonomni region, sa većinskom etničkom jermenskom populacijom u okviru Socijalističke Republike Azerbejdžan. Kako je sovjetska kontrola popuštala pred kraj osamdesetih, tinjajući jermensko-azerbejdžanski spor eksplodirao je u nasilje kada je parlament ovog regiona proglasio pridruženje Jermeniji, piše BBC.
Tokom borbi, u kojime je život, kako se procenjuje izgubilo između 20.000 i 30.000 ljudi, etnički Jermeni stekli su kontrolu nad regionom. Oni su takođe pogurali zauzimanje azerbejdžanske teritorije izvan Karabaha, stvarajući tampon zonu koja povezuje Karabah i Jermeniju.
Raspadom Sovjetskog Saveza, krajem 1991. godine, Karabah se proglasio nezavisnom republikom, dodatno eskalirajući sukob u rat punih razmera. Taj de facto status nije priznat nigde. Iako Jermenija sama nikada nije zvanično priznala nezavisnost regiona, ona jeste postala njegov glavni finansijski i vojni podržavalac.
Primirje
Prekid vatre pod ruskim posredstvom potpisan je 1994. godine, ostavljajući Karabah i ostatke azerbejdžanske teritorije oko enklave u jermenskim rukama.
Tokom borbi, u kojima je više od milion ljudi napustilo svoje domove, etničko Azerijsko stanovništvo, oko 25 odsto ukupnog broja pre rata, pobeglo je iz Karabaha i Jermenije, dok su etnički Jermeni pobegli iz ostatka Azerbejdžana. Nijedna grupa stanovništva nije mogla da se vrati kući od kraja rata.
Od tog primirja, region je bure baruta. Azeri negoduju zbog gubitka teritorije koju smatraju svojom, dok Jermeni ne pokazuju spremnost da je vrate.
Znaci "otapanja" tenzija
Na referendumu održanom u decembru 2006. godine, koji je Azerbejdžan proglasio nelegitimnom, region je dobio novi ustav. Iako je bilo povremenih sastanaka lidera, sve je zastalo kršenjem prekida vatrem a najozbiljnije do danas se dogodilo u aprilu 2016. godine kada su desetine vojnika poginule sa obe strane.
Jermensko ministarstvo odbrane saopštilo je da su azerbejdžanske snage otvorile vatru na položaje Jermenije na nekoliko delova granice. Oni su prijavili „aktivno kretanje“ azerbejdžanskih vojnih vozila u jednoj od tih oblasti.
U „Gruzijskoj nacionalnoj legiji“ na strani kijevskog režima bore se strani plaćenici iz Velike Britanije, Japana, Izraela, kao i Jermeni i Azerbejdžanci, rekao je za RIA Novosti zarobljeni plaćenik iz Gruzije Mamuka Gacareli, koji je i sam bio pripadnik ove oružane formacije.
21.03.2024
08:40
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
komentari
Darko
pre 3 godine
Izvinite Ali deo teksta ne odgovara istini. To je oduvek bila Jermenska zemlja ali su je sovjeti ,zbog klanaca na planinskom terenu pripojili republici Azerbejdzan a u za menu Jermenima Dali drugi deo planinskog venca jer je tamo prilaz iz Azerbejdzana bio tesko dostupan.Nagorno-Karabah je iskono Jermenska zemlja!
U spornom regionu Nagorno-Karabaha jutros je ponovo izbio sukob Jermenije i Azerbejdžana, a jermensko Ministarstvo odbrane saopštilo je da su oborena dva azerbejdžanska helikoptera. Vlada Jermenije proglasila je ratno stanje i opštu mobilizaciju
Darko Simić, nekadašnji zamenik predsednika OO DS Lazarevac i simpatizer Miroslava Aleskića odavno je poznat javnosti, ne po obavljanju svoje funkcije i pristojnom ponašnju, već po spopadanju žena čemu su svedočile i prepiske koje su ugledale svetlost dana.
Predsednik Narodne stranke Vladimir Gajić oglasio se na društvenim mrežama oko izbora zakazanih za 2. jun i opleo po koaliciji okupljenoj oko tajkuna Dragana Đilasa.
Lider takozvane koalicije "Srbija protiv nasilja" Dragan Đilas još se nije oglasio povodom odluke predsednice Skupštine Srbije Ane Brnabić da se beogradski i lokalni izbori održe 2. juna, ali zato jeste automehaničar iz Berlina.
Predsednik Stranke Srbija centar Zdravko Ponoš izjavio je da ponuda koju je objavila predsednica Skupštine Srbije Ana Brnabić da će lokalni izbori biti istog dana kad i beogradski, odnosno 2. juna, "nije dobra".
Direktor Centra za odgovorne medije Marko Matić istakao je danas da odluka predsednice Skupštine Ane Brnabić da objedini beogradske i druge lokalne izbore za drugi jun odudara od demokratskih standarda, ali da je, zarad mira u kući i smirivanja tenzija u društvu, vlast napravila maksimalan mogući ustupak.
Radi istinitog obaveštavanja javnosti, a povodom navoda objavljenih u pojedinim medijima, vd generalnog direktora "Teleoptik Žiroskopi“ Zoran Jarić istakao je da se dronovi “kamikaze” koje koristi Vojska Srbije proizvode u preduzećima Odbrambene industrije Srbije.
Vlada Srbije odlučila je na današnjoj sednici da rezervno snabdevanje električnom energijom krajnjih kupaca koji nemaju pravo na garantovano snabdevanje obavlja Akcionarsko društvo "Elektroprivreda Srbije" Beograd.
U Banjaluci je danas održan veliki narodni miting "Srpska te zove", na kojem je prisustvovala i predsednica Srpske stranke "Zavetnici" Milica Đurđević Stamenkovski.
Komandant Kfora general-major Ozkan Ulutaš prisustvovaće Danu visokih zvanica na združenoj taktičkoj vežbi Vojske Srbije ''Vihor 2024'' sutra na Privremenom poligonu na Pešteru, saopštio je danas portparol Kfora Salvatore Maskoli.
U novom izdanju Info večeri o prijemu tzv. Kosova u Savet Evrope, opoziciji, ali i o sramnoj rezoluciji o navodnom genocidu u Srebrenici, govorili su gosti analitičar Veljko Jovanović, potpredsednica SRS Vjerica Radeta, državni sekretar Đorđe Dabić, Goran Đorđević, advokat, analitičar Slobodan Josipović.
Rezolucija o lažnom genocidu u Srebrenici bila je glavna tema emisije Rat uživo. O toj nepravdi i pritisku Zapada govorili su gosti bivši ministar policije RS Tomo Kovač, prof. Branko Nadoveza, sa Instituta za noviju istoriju, prof. Radomir Milašinović sa Fakluteta bezbednosti u Beogradu i Nebojša Kuzmanović direktor Arhiva Vojvodine.
U Info danu o sramnoj rezoluciji o navodnom genocidu u Srebrenici, govorili su Saša Milovanović, direktor "Srpskog Telegrafa" i novinar Aleksandar Gajović.
Suđenje Zoranu Marjanoviću, koji je optužen za ubistvo supruge Jelene (33) 2. aprila 2016. godine na nasipu Crvenka u Borči, biće nastavljeno sutra u Višem sudu u Beogradu.
Darko Simić, nekadašnji zamenik predsednika OO DS Lazarevac i simpatizer Miroslava Aleskića odavno je poznat javnosti, ne po obavljanju svoje funkcije i pristojnom ponašnju, već po spopadanju žena čemu su svedočile i prepiske koje su ugledale svetlost dana.
Posle gotovo godinu dana, u Prvom osnovnom sudu u Beogradu 13. marta održano je pripremno ročište u slučaju protiv okrivljenog N. Š. za krivično delo nanošenja teških telesnih povreda usled kojih je preminuo Zoran Nedeljković.
Fudbaleri Aston Vile posle drame i penala pobedili su Lil sa 4:3 i plasirali se u polufinale Lige konferencija, dok je Fiorentine tek u produžetku slomila Viktoriju Plzenj rezultatom 2:0.
Srpski reprezentativac u boksu Stefan Camović danas je ostvario prvu pobedu za nacionalni tim na Evropskom prvenstvu, pošto je u kategoriji do 60 kg savladao Azerbejdžanca Tajfura Alijeva rezultatom 4:1.
Francuski teniser Artur Fis igraće protiv Dušana Lajovića u četvrtfinalu ATP turnira u Barseloni, pošto je u meču osmine finala savladao Aleksa de Minora sa 2:0 (7:5, 6:2).
Dugoočekivani blokbaster “Građanski rat: Svakom carstvu dođe kraj”, najskuplji akcioni film reditelja Aleksa Garlanda, koji se posle samo nekoliko dana prikazivanja u Americi našao na prvom mestu američke box office liste, premijerno je prikazan u Beogradu.
Tim princa Harija pobedio je na jednom polo turniru na Floridi, ali ukus pobede pokvarila mu je supruga Megan Markl i njen poljubac sa drugim muškarcem.
Iako su se Anđelina Džoli i Bred Pit razveli još 2019. godine, to nije bio kraj nesuglasica i sudskih sporova oko starateljstva nad decom i vlasništva nad vinarijom u Francuskoj.
Kako dalje je ključno pitanje za mnoge koji pate od slomljenog srca. Uz nekoliko saveta stručnjaka za ljubavne odnose, možete se oporaviti brže nego što mislite.
Folker Era Ojdanić već nekoliko godina ima kuću na crnogorskom primorju gde svake godine letuje, a svojevremeno je doživeo šok kada mu je nekretnina obijena.
U Reljanu kod Preševa, aprila 1999. u toku vazdušnog napada NATO bombardera stradala su sedmorica pripadnika 78. motorizovane brigade Vojske Jugoslavije...
Tim lekara Klinike za kardiologiju Kliničkog centra u Kragujevcu, prvi je - južno od Beograda, ugradio srčanu mini-pumpu impelu najtežim pacijentima. Ta vrsta mehaničke podrške omogućava bezbednije intervencije kod životno ugroženih bolesnika.
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.