BREGZIT JE DUBOKOJ DRŽAVI UZEO VELIKI DEO MOĆI, ALI JE SA PROJEKTOM KORONA VIRUSA USPELA DA JE POVRATI! Sukob tek sledi!!
Podeli vest
Formalni izlazak Velike Britanije iz EU je, ipak, samo početak jednog, verovatno dugog, procesa obnavljanja ukupnog britanskog uređenja. Jer, sve ono što se dešavalo oko Bregzita je i simbol, svedočanstvo urušenosti političkog, demokratskog i modela društva koji je kao i u većem delu Evrope izgrađen pod ideološkom mantrom evropske integracije.
Hroničari podsećaju da će cena verovatno biti velika, jer to je cena slobode. Sloboda nikada nije jeftina. Ali, i referendum i kasniji vanredni izbori su pokazali da je dovoljna većina Britanaca spremna da plati tu cenu nove slobode.
Manipulantska hidra u srcu vašingtonske močvare nikada se neće pomiriti sa mogućnošću da njen pulen izgubi deo moći. Uveliko traje njihova lobistička kampanja
09.09.2020
17:42
Izvesna iskustva već postoje. Ovo nije prvi Bregzit.
Prvi Bregzit se dogodio kada je kralj Henri Osmi u prvoj polovini 16. veka odvojio Englesku od Vatikana, Katoličke crkve i kroz reformaciju utemeljio Englesku protestantsku crkvu. To je stvarno bio Bregzit i udaljavanje Britanije od evropske kulture.
Doduše, mnogi su za tu slobodu u ono vreme platili visoku cenu, ali je činjenica da je tada i krenuo razvoj i izgradnja snage moderne Engleske što je kasnije dovelo i do Ujedinjenog Kraljevstva.
Sada je prioritet obnoviti funkcionisanje političkog i pravnog sistema i povratiti poverenje građana. To će takođe sporo ići jer se izgubljeno poverenje teško vraća.
Bregzit je daleko važniji proces nego što je sam izlazak jedne zemlje iz EU. Čak je to, šire gledano, i najmanje važno. Bregzit je početak rušenja sistema dominantnog poslednjih decenija. Bregzit je revolucija.
Tektonske promene koje sa sobom nosi Bregzit za savremenu Britaniju ali i Evropu imaju toliki potencijal da se mogu smatrati i evropskom revolucijom.
U Evropi, ili u njenom zapadnom delu, u novijoj istoriji su bile tri političke revolucije.
Prva je Francuska buržoaska, druga je stvaranje Evropske unije, koja je suštinski promenila način vladanja i političko-ekonomsku strukturu u Evropi, najveća promena još od 1648. godine, A treća je Bregzit. To je i nagoveštaj budućnosti političke kulture u svetu.
On je pre svega znak povratka suvereniteta država koji je osnovni uslov da se ponovo uspostavi odgovornost izabranih predstavnika naroda.
Izabrani predstavnici naroda, političari, ne mogu više da se kriju iza „viših ciljeva" neke međunarodne integracije ili nepostojeće ideologije zajedništva. Ta dva povratka, suvereniteta i odgovornosti, dovode i do povratka demokratije i demokratskog ustrojstva država. Bez ta tri elementa nema ni razvoja društva.
U nekoliko reči, Bregzit znači i suverenitet
i odgovornost i demokratiju.
I, možda i najvažnije, Bregzit je i povratak snage naroda, narodne volje.
Da se nije desio Bregzit, postojala je mogućnost narodne pobune, masovnih protesta i verovatno političkog nasilja. Ta mogućnost nije nestala, u mnogome zavisi od razvoja Bregzita, i to je ono što elita u Londonu još dovoljno ne razume i potpuno ignoriše.
Vrlo brzo su se, međutim, pojavile sumnje da li će Britanija uspeti. Došla je kriza sa korona virusom koja bi mogla promeniti mnoge stvari. Ne kao infekcija nego kao povod za druge ambicije. To bi, na duži rok, moglo dovesti u pitanje i sam Bregzit. Ne formalno nego suštinski, šta Bregzit stvarno znači. To je već jasno po mnogo čemu.
Bregzit je promena kompletne političke kulture, promena ideologije koja je bila dominantna u Evropi poslednjih decenija.
Tako da je Bregzit još uvek revolucija pod znakom pitanja i sada je ključno da li Boris Džonson i ova generacija imaju kapacitet da se nose sa tim dugoročnim izazovima. Naravno, teško je zamisliti da bi neko mogao da ukine Bregzit ali bi se moglo desiti da od njegove suštine napravi prazninu.
Veoma je teško proceniti budućnost EU. Jedno je sigurno, ako želi da opstane onda mora da se reformiše. Ali, u svetlu unutrašnje strukture vrlo je teško videti kako uopšte postojeća EU može da se reformiše.
Da li je reforma uopšte moguća? Mnogi veruju da nije.
Posledice razvoda će za EU biti pre svega političke mada i finansijske nisu zanemarljive. Treba u budžetu namaknuti najmanje 10 milijardi evra godišnje.
Šteta je daleko veća u političkom smislu jer Bregzit je iznad svega politički poraz EU. Poraz koji ruši mit o nezamenjivosti EU i njenom „večnom trajanju" i ohrabruje i druge zemlje nezadovoljne načinom integracije da i one iskorače. Ta mogućnost je vrlo verovatna, posebno za one članice koje nisu u evro zoni.
Vrlo je često i pitanje da li će Bregzit dovesti do raspada EU?
Bregzit jeste poraz evropske integracije, ali on ne može bitnije da utiče na njenu sudbinu. Jer, Bregzit je posledica krize i izvesnog raspadanja, on nije uzrok. Uzroci su na drugom mestu i oni dovode do samoponištenja i oni leže u izvornoj strukturi integracije i nerealnim ambicijama stvaranja super-države Evrope. To jednostavno nije moguće i ta nemogućnost vodi ka konačnom kraju.
Drugo je pitanje kada će to da bude. Evropska integracija je u stanju takozvane terminalne bolesti a za takvog pacijenta se nikada pouzdano ne zna kada će da umre. Britanija je samo prva zemlja koja ne želi da čeka kraj.
Sudeći prema izjavama i medijskim akcijama Brisela, u briselskoj birokratiji, ali ne i u svim važnim zemljama EU, dominiraju dve opcije. Jedna je da zateže oko trgovinskog sporazuma što bi bilo na štetu nekoliko zemalja Unije koje najviše izvoze u UK, a druga je da ucenjuje London podgrejavanjem separatizma u Škotskoj i Severnoj Irskoj.
Ni jedna opcija nije efikasna a separatizam je čak i nerealan. Bregzit je takođe pokazao da su zemlje članice u stvari taoci EU, taoci jednog propalog projekta.
Ljudi jednostavno hoće svoju državu, odgovornost onih za koje su glasali i da budu ono što oni po svojoj prirodi i istorijskom iskustvu i njihove zemlje jesu. To je suština.
I baš kada je krenuo, za mnoge bolan, proces izlaska iz kandži EU desila se kriza sa takozvanom pandemijom Korona virusa. Reagovanje britanske vlade na korona virus je probudilo strahove da Britanija ipak, u ovom vremenu, nema dovoljno snage da bude samostalna i da bi u toj slabosti mogla da postane samo slobodno tržište za sve druge.
Za Britaniju se korona pokazala kao izuzetno važan događaj. Ne zato što su taj virus i njegova neobična epidemija toliko opasni nego zato što se pokazala moć Duboke države. Sa Bregzitom je Duboka država izgubila veliki deo te moći, poražena je, ali je sa projektom korona virusa uspela da je povrati. Kriza sa korona virusom je dala šansu za pobedu i Duboka država ju je iskoristila.
Uspela je da slomi britansku vladu i samog premijera Borisa Džonsona. To može da ima posledice i na dalji tok Bregzita.
Odlučnost Džonsonove vlade je slomljena, zavladala je politika straha. Posle ovog poraza veliko je pitanje da li će se britanska vlada oporaviti i kakav će Bregzit izvesti.
Korona je oživela sve one poražene i
osramoćene tokom Bregzita i izbora
U takvoj situaciji premijer Boris Džonson deluje nemoćno. On je od strane Duboke države i establišmenta proglašen za neprijatelja ali je došao na vlast, jer ima podršku naroda, običnog čoveka. Od te podrške dolazi i njegovi snaga i politička moć. To mu je preko korona virusa Duboka država izbila ispod nogu. On je prihvatio njene naredbe, a nije pitao narod, tačnije protiv onoga šta narod misli, a on je jedini stao iza njega tokom Bregzit drame i na izborima. Džonson je sada ostao bez toga, on u krizi sa kornom nema podršku naroda uprkos lažnim istraživanjima javnog mnjenja.
U suočavanju sa projektom korone izabrao je Duboku državu, koja ga smatra neprijateljem.
Ali, Duboka država je preko svog instrumenta, Svetske zdravstvene organizacije, tražila drastične mere i to da budu u svim zemljama iste. I da način „lečenja" bude isti a saopštenja o broju umrlih mora da idu preko američkog Džon Hopkins centra.
Čak su i obraćanja narodu lidera zemalja morali da budu ista, iste rečenice su svi izgovarali.
Britanski premijer to u početku nije prihvatio i držao se tradicionalnog stoičkog odnosa Britanije prema krizama. Ispostavilo se da je baš propisani način lečenja ubijao ljude, posebno preporuka o korišćenju respiratora.
Duboka država, međutim, ima široku mrežu. Odmah su na berzama krenule manipulacije koje su dovele do velikog pada kursne vrednosti engleske funte a sa objašnjenjem da je to zato što britanska vlada izbegava oštre mere protiv korona virusa.
I onda se britanska vlada predala i funta je odmah skočila.
Britanija i njena vlada su, dominantno je uverenje javnosti, tako izdale i sebe i svoj narod. Od vlade je traženo da se odrekne britanskih standarda, britanskog identiteta i ona je prihvatila tuđe standarde, tuđa pravila.
Prihvatila je ono protiv čega je suština Bregzita i što je tu vladu dovelo na vlast, prihvatila je da Britanija bude kao drugi, da svi budu isti.
Premijer Boris Džonson je 23. marta 2020. uveo restrikcije kakve u Britaniji nisu nikada viđene, čak ni u vreme svetskih ratova.
Policija je dobila ovlašćenja i da kazni one koji ne poštuju restrikcije i da rasturi javna okupljanja. To je svedočanstvo predaje britanske vlade Dubokoj državi.
I tako je Boris Džonson postao čovek koji je ušao u istoriju kao lider Bregzit revolucije, ali i kao onaj koji je uveo i najrigoroznije restrikcije lične slobode u istoriji Kraljevstva.
Umesto odgovora na ključna pitanja, javnost je zasipana strahom, strahom od smrti, a mediji su plasirali ogromne brojke umrlih koje niko nije mogao da proveri.
Ni za jednog pacijenta nije utvrđeno od čega je umro, a lekari su se barem izborili da kažu da je umro sa korona virusom a ne od korone.
I tako, tek što je s Bregzitom došla sloboda Britanci su bili prisiljeni da se odreknu nekih osnovnih sloboda. Mere vlade će razoriti mnoge živote i dugoročno oštetiti ekonomiju i osiromašiti društvo. Svi postaju isti. A Bregzit je upravo bio borba za slobodu, i osvojena je -ali onda, moguće, izgubljena.
Ključno je pitanje da li će sve okolnosti koje prate Korona virus i posrnuće Džonsonove vlade srušiti sve one nade i promene koje sa sobom nosi Bregzit?
Iako su sve okolnosti krize i sva otkrića njene pozadine za mnoge i potvrda da su bili u pravu što su glasali za Bregzit.
Posle iskustva sa koronom i kapitulacijom pred Dubokom državom - britanski politički establišment bi se mogao da suoči sa novom narodnom pobunom koja više neće biti „tipična britanska revolucija". To je realna opasnost. Jer, posle predaje Dubokoj državi vlada Borisa Džonsona će se teško oporaviti.
Za britansku vladu se pojavio i dodatni, obnovljeni problem - nestalo je poverenja. Narod ponovo više ne veruje vladi. Taj gubitak poverenja se naročito video da kako su dani restrikcija odmicali narod sve više nije ni slušao instrukcije vlade, a najmanje verovao u broj umrlih i obolelih.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Manipulantska hidra u srcu vašingtonske močvare nikada se neće pomiriti sa mogućnošću da njen pulen izgubi deo moći. Uveliko traje njihova lobistička kampanja
Iran je otkrio lokacije "svih izraelskih nuklearnih objekata" i spreman je da izvede napad na njih u slučaju agresije Tel Aviva, zapretila je Iranska revolucionarna garda.
Poreska uprava donela je prvo rešenje o primeni Zakona o poreklu imovine i posebnog poreza, a građanin koji je utajio porez treba da plati 130 miliona dinara ili više od milion evra.
Predsednik Narodne stranke Vladimir Gajić oglasio se na društvenim mrežama oko izbora zakazanih za 2. jun i opleo po koaliciji okupljenoj oko tajkuna Dragana Đilasa.
Lider takozvane koalicije "Srbija protiv nasilja" Dragan Đilas još se nije oglasio povodom odluke predsednice Skupštine Srbije Ane Brnabić da se beogradski i lokalni izbori održe 2. juna, ali zato jeste automehaničar iz Berlina.
Predsednik Stranke Srbija centar Zdravko Ponoš izjavio je da ponuda koju je objavila predsednica Skupštine Srbije Ana Brnabić da će lokalni izbori biti istog dana kad i beogradski, odnosno 2. juna, "nije dobra".
Direktor Centra za odgovorne medije Marko Matić istakao je danas da odluka predsednice Skupštine Ane Brnabić da objedini beogradske i druge lokalne izbore za drugi jun odudara od demokratskih standarda, ali da je, zarad mira u kući i smirivanja tenzija u društvu, vlast napravila maksimalan mogući ustupak.
Predsednica Skupštine nije prihvatila nacrt ustavnog zakona koji bi omogućio odlaganje i istovremeno održavanje izbora, što je bio zahtev dela opozicije na pregovorima o izbornim uslovima sa predstavnicima vlasti, kaže kopredsednik stranke “Zajedno” Nebojša Zelenović.
Član Predsedništva Srpske napredne stranke Goran Vesić ocenio je danas da opozicija, kao što je bio slučaj za prošle izbore, unapred sebi deli funkcije, iako nema podršku građana.
Zastavnik Mijodrag Tošković, pripadnik 72. brigade za specijalne operacije koji je stradao prilikom realizacije redovnih vežbovnih aktivnosti desantiranja iz helikoptera na vodenu površinu kanala Dunav-Tisa-Dunav, sahranjen je danas uz vojne počasti u Staroj Pazovi.
"Pomoćnik direktora me je prvo snažno udario ramenom u grudni koš, da bi me kasnije ponovo napao, uhvatio me za revere i gurnuo na vrata tom silinom da ih je otvorio", priča Denis Šabanović, nastavnik srpskog i bosanskog jezika u srednjoj Tehničkoj školi u Tutinu koji je nastavnika i pomoćnika direktora Imera Ademovića optužio da ga je, prvo verbalno, a onda fizički napao posle redovne sednice Nastavničkog veća.
Predsednik Republike Srpske Milorad Dodik, ispred Palate Republike u Banjaluci razgovarao je sa mnogobrojnim građanima, koji su se okupili ispred Palate, odakle će se uputiti ka Trgu Krajine.
U svetlu nedavnog predloga koji je Poverenica za zaštitu ravnopravnosti Brankica Janković podnela Ustavnom sudu Srbije, Republički geodetski zavod apeluje na javnost i nadležne institucije da preispitaju celokupni Zakon o postupku upisa u katastar nepokretnosti i katastar infrastrukture ako trenutne odredbe stvaraju diskriminatorske prepreke za osobe lošijeg imovinskog stanja, kao i druge ugrožene društvene grupe.
U Info danu o sramnoj rezoluciji o navodnom genocidu u Srebrenici, govorili su Saša Milovanović, direktor "Srpskog Telegrafa" i novinar Aleksandar Gajović.
U novom Info danu o sednici Saveta Evrope na kojoj je predloženo da lažna država tzv. Kosovo uđe u tu organizaciju i sramnoj rezoluciji o Srebrenici govorili su gosti Nebojša Obrknežev iz Ruske stranke i Demo Beriša predsednik Matice Albanaca u Srbiji.
Situacija na Bliskom istoku se, naizgled, barem malo primirila nakon sukoba između Izraela i Irana. Kako će tok spomenutog konflikta teći i da li postoji mogućnost da on eskalira na čitav svet? Na ova pitanja odgovarao je profesor dr Milan Petirčković sa Fakulteta političkih nauka za Informer TV u emisiji "Info jutro".
Posle gotovo godinu dana, u Prvom osnovnom sudu u Beogradu 13. marta održano je pripremno ročište u slučaju protiv okrivljenog N. Š. za krivično delo nanošenja teških telesnih povreda usled kojih je preminuo Zoran Nedeljković.
Više državno tužilaštvo u Podgorici je podiglo optužnicu i traži produženje pritvora za Podgoričanina A.A. koga sumnjiči da je tukao i silovao trudnu djevojku.
Ministarstvo pravde Austrije odobrilo je izručenje Srbiji Seada Z. (27) iz Sjenice koji je u toj zemlji uhapšen po međunarodnoj poternici zbog sumnje da je ubio Nusreta Destanovića (28) iz Tutina.
Telo devojčice Danke Ilić (2) koja je svirepo ubijena 26. marta ove godine u Banjskom Polju još nije nađeno, a sada se veštaće predmeti koji su nađeni u automobilu osumnjičenih za ubistvo devojčice.
Šampion Srbije u fudbalu Crvena zvezda pokušava da se reši napadača Žana-Filipa Krasoa (26), koji je ponuđen moskovskoj Lokomotivi, tvrdi ugledni ruski portal "Čempionat"!
Srpski teniser Dušan Lajović (33) plasirao se u četvrtfinale ATP turnira u Barseloni, pošto je danas savladao Alehandra Davidoviča Fokinu (24) sa 2:1 (7:6, 3:6, 6:1).
Francuzi žestoko udarili na Džoela Embida (30)! Poznata medijska kuća "RMC" (Radio Monte Karlo) objavila je zvanično pismo koje je košarkaš Filadelfije svojevremeno poslao predsedniku Francuske Emanuelu Makronu, u kojem se vidi da je aktuelni MVP NBA lige praktično molio lidera države da igra za njihov nacionalni tim!
Dugoočekivani blokbaster “Građanski rat: Svakom carstvu dođe kraj”, najskuplji akcioni film reditelja Aleksa Garlanda, koji se posle samo nekoliko dana prikazivanja u Americi našao na prvom mestu američke box office liste, premijerno je prikazan u Beogradu.
Tim princa Harija pobedio je na jednom polo turniru na Floridi, ali ukus pobede pokvarila mu je supruga Megan Markl i njen poljubac sa drugim muškarcem.
Iako su se Anđelina Džoli i Bred Pit razveli još 2019. godine, to nije bio kraj nesuglasica i sudskih sporova oko starateljstva nad decom i vlasništva nad vinarijom u Francuskoj.
Marija Šerifović ima veliku podršku svoje majke Verice u ogajanju sina Maria, a pevačica je sada otkrila da li ih generacijski jaz ponekad dovede u sukob.
Tim lekara Klinike za kardiologiju Kliničkog centra u Kragujevcu, prvi je - južno od Beograda, ugradio srčanu mini-pumpu impelu najtežim pacijentima. Ta vrsta mehaničke podrške omogućava bezbednije intervencije kod životno ugroženih bolesnika.
Biti pekar danas znači imati siguran posao i dobru platu! Neretko i tokom školovanja za ovo zanimanje, mladi dobijaju ponude za posao. Jedan takav je i republički šampion u pekarstvu, mladi Subotičanin Marjan Katanči.
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.