KINA I RUSIJA DAVE AMERIKU U LEDENIM VODAMA ARKTIKA! Polarna igra krupnih riba odlučuje KO ĆE VLADATI SVETOM! NATO već u panici, Kinezi se primiču - sa severa!
Podeli vest
Još pre više stotina godina Evropljani su videle potencijal hladnih voda Arktika kao ulaz u Tihi okean. Nove studije su pokazale da je Arktik jako bogat energentima i mineralima, a interesi svetskih sila i polaganje prava na njih su sukobljeni, pa je potpuno opravdan strah da će ovo biti sledeće žarište sukoba Amerike, Rusije i Kine
Procenjuje se da Arktik ima 90 milijardi barela nafte koja tek treba da bude otkrivena. To je jednako 5,9% poznatih svetskih rezervi nafte, ili oko 110% trenutnih ruskih rezervi nafte, odnosno 339% američkih rezervi.
Američki list "Nešenal interest" pozvao je rukovodstvo Sjedinjenih Američkih Država da preispita svoju spoljnu politiku prema Rusiji i Kini, jer bi nastavak dosadašnjeg kursa mogao dovesti do negativnih posledica
23.12.2020
19:43
Potencijal nalazišta prirodnog gasa je još veći. Arktik ima procenjenih 508.711 milijardi kubnih metara gasa, što je jednako 24,3% trenutno poznatih svetskih rezervi. Ta količina je jednaka 500% američkih rezervi, 99% ruskih rezervi ili 2.736% kanadskih rezervi prirodnog gasa.
Očekuje se da će se većina ovih ugljovodoničnih resursa, oko 84%, eksploatisati iz vode.
Ruski interesi na Arktiku
Prisustvo Rusije na Arktiku započelo je i ojačano još tokom sovjetske ere. Tokom Hladnog rata, Sovjeti su uspostavili vazdušne baze, radarske stanice i protivavionske baterije za odbranu svoje severne obale. U tom periodu američka i sovjetska mornarica razmatrale su važnost Severnog pola zbog mogućih kraćih ruta za prolazak borbenih brodova: razarača, fregata i nuklearnih podmornica.
Tokom poslednjih godina ruska vlada objavila je ambiciozne planove za eksploataciju arktičkog bogatstva kraj svoje severne obale, otvorivši polarni region za eksploataciju i dopremanjem flote od 40 brodova, gradnjom novih puteva, železnice i četiri veća aerodroma.
Ruski planovi izazvali su pravu buru u vrhu drugih arktičkih država, posebno Kanade, Amerike, Norveške i Finske.
Nijedna od ovih zemalja ne poseduje moćne brodove na nuklearni pogon koji bi mogli da se mere sa postojećom ruskom flotom, a kamoli s novom koju Rusija uveliko gradi.
Amerika je u više navrata izrazila zabrinutost nakon objavljivanja informacija da se ruski ledolomci naoružavaju moćnim raketama "Cirkon" i "Kalibar".
Nedavo usvojeni zakon u Rusiji posebno je razbesneo pretedente na bogatstva Arktika.
Naime, ruska vlada usvojila je zakon o prolasku stranih ratnih brodova Severnim morskim putem (NSR). Prema Izvestiji, strana vojna plovila treba da obaveste Rusiju o svojim planovima 45 dana unapred i da na svoj brod prime ruske mornare. Prolaz može biti odbijen, a u slučaju neovlašćenog kretanja, Rusija će moći da primenjuje hitne mere, od hapšenja do uništenja broda. U slučaju kvara, prema novim pravilima, samo ruski ledolomci biće ovlašćeni da pružaju usluge stranim plovilima.
Pored infrastrukture, Rusija punom parom radi I na izgradnji vojnih kompleksa i instaliranju PVO sistema. Nedavno je Centralni naučno-istraživački institut za precizno inženjerstvo (CNIITočmaš, deo “Rosteha”) obnovio rad specijalne laboratorije za ispitivanje oružja na Arktiku, pustinjama i drugim ekstremnim uslovima, koja je zatvorena posle raspada SSSR-a.
Kineski interesi na Arktiku
Za razliku od arktičkih država, Kina nema teritorijalni suverenitet u severnim delovima i samim tim nema prava na eksploataciju resursa i ribolov na Arktiku. Suočena sa vrlo ograničenim pravima kao nearktička država, Kina je dizajnirala strategiju kako bi premostila sve veći jaz između pravnog i institucionalnog ograničenja na Arktiku i njegovih rastućih arktičkih interesa.
Peking je dugo smatrao Arktik presudnim za njegove strateške, ekonomske i ekološke interese. Kina takođe veruje da, u skladu s međunarodnim pravnim ugovorima, posebno Konvencijom Ujedinjenih nacija o pomorskom pravu i Ugovorom iz Špicbergena, uživa prava poput naučnog istraživanja, slobode plovidbe i preleta, ribolova, polaganja kablova i eksploataciju resursa na arktičkom otvorenom moru.
Kina je po prvi put objavila nacrt strategije 2018. godine za Arktik u kojem svoja prava zahteva na osnovu istorijskih ekspedicija i istraživanja, ali i zbog klimatskih promena koje se dešavaju.
Kina tada prvi put priznaje da njeni arktički interesi više nisu ograničeni na naučna istraživanja već se protežu na niz komercijalnih aktivnosti. Oni su ugrađeni u novu inicijativu za saradnju koju vodi Kina, a koja ima za cilj izgradnju "Polarnog puta svile" koji povezuje Kinu sa Evropom preko Arktika i odgovara jednom od dva nova "prolaza kroz plavi okean" koji se protežu od kineskog pomorskog puta svile 21. veka, projekta koji je pokrenut 2013. godine.
Kineske arktičke aktivnosti prvenstveno su ekonomske prirode, posebno energetska saradnja sa Rusijom. Pozicija na Arktiku bila bi rezultat težnje Pekinga da zameni zavisnost od uglja za proizvodnju električne energije i da ojača energetsku sigurnost. U decembru 2019. godine otvoren je cevovod za prirodni gas "Snaga Sibira" dug 3.000 kilometara koji povezuje sibirska polja Rusije sa severoistočnom Kinom. Kineske kompanije takođe igraju ključne uloge u arktičkom drugom velikom projektu prirodnog gasa koji je trenutno u fazi izrade na ruskom Arktiku.
Još jedna od ključnih ambicija Kine na Arktiku je povećanje naučnih svemirskih kapaciteta. Naime, sa Arktika bi Kina mogla da poveća pokrivenost i upotrebu satelitskih sistema, a uključena je civilna, ali i vojna tehnologija. To bi značilo da bi kineski raketni sistemi bili daleko precizniji, a tajming za delovanje po metama uveliko kraći.
Američki interesi na Arktiku
Izigravajući svetskog policajca i vodeći ratove širom sveta, čini se kao da je Amerika zapostavila pitanje Arktika. Brojne nacionalne agencije pisale su o potrebi Amerike da započne sa ubrzanom izgradnjom ledolomaca kako bi mogli da pariraju Rusiji koja je po tom pitanju u velikoj prednosti.
U maju 2020. godine je državni sekretar Majk Pompeo izneo svoju “severnjačku” doktrinu u svom govoru u skupštini Arktičkog saveta, kojoj su prisustvovale zemlje sa arktičkim granicama: Kanada, Danska (uključujući Grenland), Finska, Island, Norveška, Rusija, Švedska. On je “upozorio” Rusiju i Kinu zbog militarizacije regiona i kritikovao Kanadu, opisujući njen zahtev za suverenitetom nad Severozapadnim prolazom kao “nelegitimanim”.
U osnovi, Amerika vidi svoj interes u činjenici da naučnici predviđaju da će za 25 godina okean biti bez leda u letnjim mesecima. To će otvoriti mogućnost eksploatacije resursa i plovidbu duž tri rute koje povezuju Aziju i Evropu: Severoistočni prolaz ili Severni morski put koji uglavnom prolazi kroz ruske teritorijalne i unutrašnje vode i priobalnu Norvešku kroz Barencovo more; Severozapadni prolaz, koji ide kroz kanadski arktički arhipelag i obalu Aljaske; i Transpolarni put preko Severnog pola, izvan teritorijalnih voda arktičkih država.
Kina je ukupno uložila oko 90 milijardi dolara u Arktik, radeći sa Rusima, gradeći ledolomce, gradeći polarni istraživački institut 2009. godine u Evropi i finansirajući naučne ekspedicije na Arktiku. Kina je 2014. godine postala posmatrač “Arktičkog saveta” i počela je da se opisuje kao “gotovo arktička država“. Zbog toga je Pompeo u ime Amerike oštro reagovao I rekao: “Postoje samo arktičke i nearktičke države. Ne postoji nijedna treća kategorija, a tvrdnje koje iznosi Kina su beznačajne”.
- Zabrinuti smo zbog pretenzija Rusije na međunarodne vode Severnog morskog puta, uključujući i nedavno najavljene planove da ga poveže sa kineskim “Polarnim putem svile - izjavio je Pompeo.
Osim resursa, Amerika je svesna da njeno potiskivanje sa Arktika znači dugotrajniju i mnogo povezaniju rusko-kinesku saradnju. U vojnom smislu, Amerika bi se “preko noći” našla u situaciji da joj iznad glave visi opasnost u vidu moćnih nuklearnih podmornica nad kojima nema nikakvu "kontrolu".
I NATO u opasnosti
Sve veću aktivnost Kine na Arktiku prati i NATO. Alijansa mora više da razmišlja o tome kako da se izbori sa Kinom i njenim vojnim usponom, iako će Rusija ostati glavni protivnik tokom ove decenije, navodi se u izveštaju o reformi Alijanse objavljenom 1. decembra ove godine.
Izveštaj "NATO 2030", koji je pripremila grupa takozvanih "mudrih osoba", sadrži 138 predloga i dolazi usred rastućih sumnji u svrhu i značaj saveza, za koji je francuski predsednik Emanuel Makron prošle godine rekao da je doživeo "moždanu smrt", prenosi Rojters.
- Kina više nije benigni trgovinski partner kojem se Zapad nadao. Rastuća je snaga našeg veka i NATO se mora prilagoditi - rekao je jedan NATO diplomata koji je video izveštaj, ukazujući na kineske aktivnosti na Arktiku i Africi i na velika ulaganja u evropsku infrastrukturu.
U izjavi uoči objavljivanja izveštaja, generalni sekretar NATO Jens Stoltenberg rekao je da uspon Kine predstavlja "važne izazove za našu bezbednost".
- Kina masovno ulaže u novo oružje. Približava nam se, od Arktika do Afrike. Kina ne deli naše vrednosti...i pokušava da zaplaši druge zemlje - rekao je Stoltenberg na konferenciji za novinare, pozivajući saveznike da se okupe po tom pitanju
Deo NATO odgovora trebalo bi da bude održavanje tehnološke prednosti nad Kinom, zaštita računarskih mreža i infrastrukture, rekao je diplomata, pozivajući se na izveštaj, iako neće biti usvojene sve preporuke.
Konfrontacija Zapada sa Rusijom i Kinom će ostati u okviru diplomatije
Vlade Radulović, vojnopolitički analitičar, kaže za informer.rs da u bliskoj budućnosti ne treba očekivati vojni sukob Amerike, Rusije i Kine, pre svega jer je reč o nuklearnim zemljama.
- Interese na Arktiku dele tri ključne zemlje: Amerika, Rusija i Kina. Amerika za sada poseduje samo dva ledolomca, od kojih je samo "Polarna zvezda" operativan. Kongres je odobrio izgradnju još šest nuklearnih ledolomaca, ali treba očekivati da će se taj broj povećati. Sa druge strane Kina poseduje dva ledolomca, radi na izgradnji novih i do sada je sprovela šest naučnih misija – kaže Radulović.
Amerika preko Aljaske izlazi na Arktik, koristeći se međunarodnim vodama,ali izvesno je očekivati da će sukob ostati u okvirima diplomatije.
- Rusija je svesna opasnosti američkih nuklearnih podmornica, zbog toga se grade arktičke baze i raketni štit kako bi se smanjila opasnost od eventualnog napada. Redovno se sprovode odgovarajuće vojne vežbe i one će biti nastavljene na Arktiku – pojašnjava Radulović.
Od ustaljene retorike do otvorenog konflikta
Kada je odlazeći američki predsednik Donald Tramp ponudio da kupi Grenland, ceo svet se smejao. Međutim, Tramp je, za razliku od prethodne administracije, shvatio da Amerika zaostaje za Rusijom koja decenijama gradi na Arktiku.
- Na Severnom morskom putu, Moskva već ilegalno zahteva da druge države zatraže dozvolu za prolazak, zahteva da ruski pomorci budu na stranim brodovima, prete da će upotrebiti vojnu silu i potopiti sve koji ne budu ispunjavali njene zahteve - požalio se Pompeo.
- Kinezi i Rusi su svuda - izjavio je američki vojni admiral aludirajući na Arktik I dodao: Pogotovu Kinezi, iznenadili bi ste se količinom njihovih aktivnosti kod norveške obale.
Predsednik Rusije Vladimir Putin potvrdio je da Rusija ima vitalne odbrambene i ekonomske interese na Arktiku, podsećajući na potencijalnu američku vojnu pretnju raketama sa podmornica.
- Tamo ne samo da postoje glavni ekonomski interesi za našu zemlju ... to je takođe važan deo naše odbrambene sposobnosti - rekao je Putin na sastanku univerzitetskih studenata u Moskvi.
- Tamo se nalaze američke podmornice i one nose rakete - rekao je Putin, i dodao: "Američkim raketama treba samo 15-16 minuta da dođu do Moskve iz Barencovog mora. Pa, da li treba da damo Arktik? Naprotiv, trebalo da ga istražimo."
Za sada su Rusija i Kina u velikoj prednosti, ali američki Senat zahteva izradu nacrta o ubrzanoj izgradnji nuklearnih ledolomaca kojima će krenuti u osvajanje Arktika.
Ukoliko se to bude desilo, Rusija i Kina koje su uložile milijarde evra sigurno se neće povući. S druge strane, postoji realna opasnost koje korake će preduzeti Amerika i njeni NATO saveznici i da li će razmena pretnji u jednom momentu ubudućnosti prerasti u otvoren konflikt oko bogatstva Arktika.
Konfrontacija Rusije i Zapada dostiže novi nivo? Pitanje uvođenja NATO trupa na nezavisnu teritoriju se već uveliko raspravlja i postavlja pitanje zaštite granica zemalja NATO od neželjenih preleta, što znači pokrivanje graničnih teritorija susedne države snagama PVO NATO-a.
Stejt department je pozvao na "rigoroznu" bezbednosnu procenu predloženog zajedničkog plana Rusije i Kine za uspostavljanje lunarne baze na nuklearni pogon.
11.03.2024
23:30
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Američki list "Nešenal interest" pozvao je rukovodstvo Sjedinjenih Američkih Država da preispita svoju spoljnu politiku prema Rusiji i Kini, jer bi nastavak dosadašnjeg kursa mogao dovesti do negativnih posledica
Ukrajina je prestala da koristi tenkove "abrams" prebačene iz Sjedinjenih Država zbog aktivnosti ruskih dronova, što ih je učinilo previše ranjivim na bojnom polju, piše AP, pozivajući se na dvojicu američkih vojnih zvaničnika.
U Skupštini Srbije nešto posle 13.00 časova počeo je sastanak predsednice Skupštine Srbije Ane Brnabić sa predstavnicima poslaničkih grupa, političkih stranaka nacionalnih manjina i udruženja, radi konsultacija oko obrazovanja radnih grupa za unapređenje izbornog procesa i uvid, kontrolu i reviziju Jedinstvenog biračkog spiska.
Bojkot beogradskih izbora za koji se odlučio propali vođa opozicije Dragan Đilas, ujedno je i početak njegovog političkog kraja koji se pre može označiti kao sunovrat, ocenio je Dejan Bulatović, narodni poslanik sa liste „Aleksandar Vučić - Srbija ne sme da stane“.
Igor Avžner, deo tima Zdravka Ponoša, napao je svoje opozicione kolege zbog neimanja plana i programa, te zbog suludih ideja, kao što su izlazak na lokalne, a bojkot beogradskih izbora!
Srpska lista je danas saopštila da snimak na društvenim mrežama na kojem se čuju izjave Radoice Radomirovića zamenika ministra u vladi Aljbina Kurtija Nenada Rašića i Arbera Vokrija predstavlja "dokaz postojanja i delovanja organizovane kriminalne grupe sa ciljem protivpravnog delovanja i otimanja imovine čiji su vlasnik institucije Republike Srbije", a kako bi sebi odnosno drugim licima pribavili imovinsku korist, odnosno stanove.
Direktor Čikaškog maratona Majkl Niši gost je naše prestonice povodom ovogodišnjeg Beogradskog maratona, a sa njim je ministar Siniša Mali danas razgovarao.
Predsednik pokreta "Nema nazad, iza je Srbija" bio je gost "Info jutra" Informer televizije i tom prilikom komentarisao predstojeće izbore u našoj državi, kao i opoziciju okupljenu oko Dragana Đilasa.
Politički analitičar Branko Radun komentarisao je bojkot predstojećih izbora od strane dela opozicije tokom svog gostovanja na Informer televiziji u emisiji "Info jutro".
Mladen Grujičić, načelnik opštine Srebrenica, Dragić Glišić iz SNSD i Jovana Rakić iz Narodne partije Srpske gostovali su u "Info jutru" Informer TV. Oni su govorili o zločinu u Srebrenici i sramnoj rezoluciji koja ima za cilj da ga predstavi kao genocid.
Policija je iz kuće Dejana Dragijevića, osumnjičenog za ubistvo Danke Ilić (2) u selu Zlot kod Bora, zaplenila više desetina predmeta koji bi mogli biti ključni dokazi u istrazi jezivog zločina.
Okružni sud u Istočnom Sarajavu osudio je Marka K. (38) na sedam godina zatvora zbog pokušaja teškog ubistva Е.M. i. Е.Đ. koje je pregazio automobilom ”golf 7” ispred policijske stanice u Sokocu!
U Višem sudu u Šapcu je zakazan početak suđenja trojici okrivljenih za ubistvo doktora veterine i direktora Veterinarske stanice u Bogatiću Borisa Dražića (44) u noći 22. jula prošle godine.
Dvojica državljana Srbije uhapšeni su u sredu u Grčkoj pod sumnjom da su izvršili najmanje dva prepada i pljačke zlatara u Atini iz koji su odneli nakit i dragocenosti vredne više od 300.000 evra.
Policija traga za Dejanom Popovićem, koji je juče ujutro likvidirao kontroverznog biznismena Maria Simovića (44), u njegovoj firmi u Preljini kod Čačka!
Snežana Borjan (42), atraktivna supruga iskusnog golmana Milana Borjana (36), pojavila se sinoć na jednoj promociji u Beogradu gde je pokazala savršen stajling i brutalnu figuru.
Legendarni NBA košarkaš, a sada analitičar na "TNT" televiziji Čarls Barkli (61) izazvao je pravi haos u Americi zbog reakcije nakon treće utakmice Denver Nagetsa i Los Anđeles Lejkersa u prvoj rundi plej-ofa Zapadne konferencije!
Fudbaler Njukasla Met Riči (34) već razmišlja o biznisu nakon što završi igračku karijeru. Na leto mu ističe ugovor sa engleskim premijerligašem, a kako je već u zrelijim godinama za jednog sportistu, rešio je da se obezbedi na vreme.
Jedan od najboljih napadača sveta svih vremena, Brazilac Romario vratio se na teren u 58. godini, kako bi ostvario svoj san i zaigrao zajedno sa svojim sinom Romarinjom!
Argentinski paleontolozi objavili su da su otkrili novu vrstu dinosaurusa, nazvanu Čakisaurus nekul, koja je živela pre oko 90 miliona godina na području današnje Patagonije.
Doktor je objasnio kako letenje može da ima određen uticaj na pluća, zbog smanjenog pritiska vazduha. On daje i korisne savete - kako izbeći neprijatne tegobe i učliniti let prijatnijim.
Zaposleni u Gradskoj upravi Kragujevac danas su, u organizaciji Samostalnog sindikata GU organizovali prvu od dve godišnje akcije dobrovoljnog davalaštva krvi za potrebe Banke krvi Univerzitetskog kliničkog centra u ovom gradu.
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.