TALAS BANKROTA PRETI DA POTOPI NEMAČKU! 25.000 preduzeća pred ponorom, pomoć države samo odlaže KATASTROFU!
Podeli vest
Mnoge firme u Nemačkoj nalaze se na korak do bankrota i opstaju samo zahvaljujući pomoći države, a ekonomski eksperti procenjuju da se radi o 25.000 preduzeća
Finansijska pomoć po sistemu „kap po kap“ bila je i još uvek je strategija kojom Nemačka pokušava da ublaži žestoke posledice korona krize. Finansijska pomoć, međutim, samo odlaže bankrot, piše Dojče vele (DW).
Nemačka komisija za vakcine odobrila je upotrebu cepiva Oksford-AstraZeneka kod osoba starijih od 65 godina
04.03.2021
13:59
Ekonomski stručnjaci strahuju da bi to moglo da se završi talasom bankrota čim država prestane da pomaže.
„Apsolutno je razumljivo to da se finansijski pomažu preduzeća koja su zbog lokdauna upala u probleme“, kaže ekspert instituta za evropska ekonomska istraživanja „Lajbnic“ iz Manhajma (ZEW).
Dodaje, međutim, da bi, „pored troškova koji se mere milijardama“, nediferencirani pristup mogao „negativno da se odrazi na srednjoročni privredni rast i razvoj produktivnosti u Nemačkoj“.
Osim što je dao pomoć vrednu milijarde, zvanični Berlin doneo je i odluku o prestanku obaveze podnošenja zahteva za stečaj. Kompanije su obično dužne da prijave stečaj u roku od tri nedelje u slučaju nesolventnosti. Nemačka vlada je to pravilo stavila van snage prošle godine u martu, prvo do kraja septembra, a onda i do kraja 2020. godine.
Međutim, u izmenjenom obliku pravilo važi do kraja aprila ove godine, za kompanije koje su od 1. novembra do 31. decembra predale zahtev za pomoć zbog štete koju trpe zbog pandemije i koje su uz tu pomoć mogle da izbegnu stečaj.
U privrednim granama koje su posebno pogođene krizom, u stečaj je otišlo manje od polovine firmi koliko se očekivalo prošle godine.
„Ta razlika posebno je uočljiva kod malih preduzeća, onih sa manje od deset zaposlenih. A što su kompanije veće, razlika se smanjuje“, objašnjava Georg Liht, rukovodilac Odeljenja za istraživanje inovativne ekonomike i preduzetničke dinamike na institutu ZEW.
Istraživanja Lihta i njegovog tima pokazuju da najveći deo firmi kojima preti bankrot čine upravo mali preduzetnici. Eksperti procenjuju da će 25.000 preduzeća otići u stečaj nakon što prestanu da dobijaju pomoć.
Što se tiče preduzeća koja su pre krize poslovala dobro, teško je proceniti kakva je situacija s njima u vezi sa stečajem. „Zato bi političari trebalo da i u daljem toku korona krize, nakon pažljive provere, pružaju finansijsku pomoć preduzećima“, smatra Liht.
Drugi je problem to što pomoć još uvek nije ni stigla do mnogih kompanija. U centru kritike je ministar privrede Peter Altmajer (CDU).
„Broj preduzetnika koji su nezadovoljni radom ministra Altmajera u konstantnom je porastu“, kaže Markus Jerger, direktor Nemačkog udruženja srednjih preduzeća (BVMW).
Srednji preduzetnici kritikuju to što je prijavljivanje za pomoć koju je obezbedilo ministarstvo previše birokratski organizovano i previše komplikovano. Tako je savezni ministar privrede „od spasioca postao pogrebnik čitave branše“, žali se Jerger.
Alarm su uključila i druga privredna udruženja, jer najveći deo novembarske i decembarske pomoći još uvek nije stigao do kompanija.
Jedno ispitivanje instituta Ifo je pokazalo da bi ekonomska politika u krizi, sveukupno gledano, mogla značajno da bude poboljšana. Pre istraživanju instituta, skoro polovina stručnjaka se o korona politici izjasnila sa „nezadovoljan“ (27%) i „veoma nezadovoljan“ (20%).
Institut Ifo i list „Frankfurter algemajne cajtung“ svaka dva meseca anketiraju profesore ekonomije na nemačkim univerzitetima – a političari reaguju sporo i nefleksibilno. Tako je rezultate ispitivanja od ovog utorka sažeo Niklas Potrafke, direktor Ifo centra za javne finansije i političku ekonomiju.
„Rezultati novog istraživanja pokazuje da još ima prostora da se poboljša ekonomska politika u vreme korone“, istakao je Potrafke, navodi se u tekstu DW-a.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
komentari
Istina
pre 3 godine
Satanisti su strpljivo radili na tome. Merkelova im sluga
Ćuta je javno istakao da je, po njegovom uvek skromnom mišljenju, predsednik Srbije Aleksandar Vučić prihvatio zahtev opozicije za spojenim izborima 2.juna da bi ih, kako kaže Ćuta, pocepao!
Predsednik Republike Srbije Aleksandar Vučić tokom medijskog istupanja govorio je o svim gorućim tematikama koje okupiraju naš narod, a ovim povodom napomenuo je i da ga očekuje veoma važan sastanak sa pomoćnikom državnog sekretara SAD za evropska i evroazijska pitanja, nakon čega putuje u Njujork.
Aktuelni sukob Irana i Izraela i lobiranje Zapada na Bliskom istoku komentarisali su gosti Info večeri, advokat Nebojša V. Petrović, ekonomista Bojan Dimitrijević i ivši protivterorista i dobrovoljac u Donbasu Radomir Bata Počuča
Specijalni gost Glavnog dnevnika Informera bio je Marjan Rističević, SNS. On je komentarisao mnoge zahteve opozicije vezane za izbore, ali i način na koji posluju Šolakovi mediji.
Aktuelne teme poput, raketnog napada Irana na Izrael i vojne vežbe Vojske Srbije "Vihor", komentarisali su gosti emisije "Rat uživo", general Mitar Kovač, novinar Darko Zlojutro i počasni konzul u Izraelu Aleksandar Nikolić.
Gost "Info dana" bio je analitičar Saša Borojević. On je govorio o tome na koji način su povezani svi ratovi koji se trenutno rasplamsavaju po celom svetu. Evo kakve veze ima Balkan i Srbija sa projektima velikih sila. Uživo u program, putem vajber linka, uključio se i Dževad Galijašević, stručnjak za terorizam koji je komentarisao kompleksne odnose između Amerike i Izraela.
U kruševačkom naselju Bagdala, u kasnim popodnevnim satima, dogodio se pokušaj ubistva. Prema još uvek nezvaničnim informacijama, od posledica napada nožem, jedan muškarac je zadobio teške povrede i životno je ugrožen.
Nakon navoda pojedinih medija da je Dalibor Dragijević (40), koji je bio osumnjičen da je pomogao bratu Dejanu Dragijeviću (50) da sakriju telo ubijene Danke Ilić (2) iz Bora, preminuo nasilnom smrću, glavni javni tužilac Višeg javnog tužilaštva u Zaječaru rekao je da te navode ne može da potvrdi.
Dugoočekivani blokbaster “Građanski rat: Svakom carstvu dođe kraj”, najskuplji akcioni film reditelja Aleksa Garlanda, koji se posle samo nekoliko dana prikazivanja u Americi našao na prvom mestu američke box office liste, premijerno je prikazan u Beogradu.
Tim princa Harija pobedio je na jednom polo turniru na Floridi, ali ukus pobede pokvarila mu je supruga Megan Markl i njen poljubac sa drugim muškarcem.
Iako su se Anđelina Džoli i Bred Pit razveli još 2019. godine, to nije bio kraj nesuglasica i sudskih sporova oko starateljstva nad decom i vlasništva nad vinarijom u Francuskoj.
Šumadija sajam u Kragujevcu sve do nedelje biće najlepše mesto u ovom gradu. Na najvećem Sajmu hortikulture u regionu već prvog dana na platou ali i pod krovom velike hale, okupilo se stotinu izlagača i nekoliko puta više posetilaca.
Manastir Prepodobnog Prohora Pčinjskog kod Bujanovca dobio je na poklon 1, 7 hektara zemlje. Ljiljana Antić Ranđelović iz Paraćina odlučila je da svoje nasledstvo daruje ovoj svetoj kući.
Članovi Udruženja veterana Posebne jedinice policije u Kuršumliji obišli su spomenik tragično stradalog Duška Ilića, njihovog kolege i prijatelja, koji je ubijen u selu Budakovo kod Suve reke na Kosovu i Metohiji, tačno pre 25 godina, 19. aprila 1999. godine.
U dvorištu Tehničke škole "15.maj "pas lutalica napao je i ujeo srednjoškolku za butinu, ali joj je ukazana pomoć i posle primljene terapije puštena je kući.
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.