KRALJICA MEĐU PIJACAMA! Da li znate kako je Zeleni venac dobio ime?! Otkrijte u novoj epizodi serijala "Beograd - naj od naj"!
Podeli vest
Da li ste se ikada pitali gde se u prestonici kupovalo voće, povrće, svakojaka hrana i piće, zanatlijski proizvodi pre nego što su osnovane prve pijace?
Kada bi mogla da govori, Ulica Kralja Petra bi nam svašta otkrila. Ovu, jednu od najstarijih beogradskih ulica, krasile su razne zanatske radnje. U njoj se iznedrila i prva zvanična beogradska apoteka, kao i prvi gradski hotel "Kod jelena"
29.10.2021
10:00 >> 09:34
Priča o beogradskim pijacama počinje davne 1824. godine, kada je na mestu nekadašnjeg turskog groblja, a današnjeg Studentskog parka, podignuta Velika pijaca.
Pre toga srpski seljaci bili su prinuđeni da svoje proizvode prodaju na putevima kojima se prilazilo gradu. Obično su njihovu robu kupovali turski vojnici, a potom preprodavali u centru grada po mnogo višim cenama.
Beogradskom veziru stalno su stizale pritužbe ugnjetavanih seljaka te je on doneo odluku da u blizini puta za Stambol nikne prva pijaca na kojoj su i Srbi i Turci mogli izneti svoje proizvode. Pijaca je tako bila mesto susreta dve vere, ali i mesto na kome se seosko stanovništvo susretalo sa žiteljima grada.
Nakon odlaska Turaka, naš čuveni arhitekta i profesor Velike škole, Emilijan Josimović, bio je zadužen za novi urbanistički plan grada, koji je obuhvatao i prostore za nove pijace. Smatrao je da prostor na kome će nići nova pijaca mora imati dobru saobraćajnu povezanost i predlažio izmeštanje Velike pijace.
- To je bio jedan veliki trg koji je bio opasan zgradama. E u prizemlju tih zgrada nalazili su se razni lokali, nalazile su se razne mehane, lebarnice, kako su se onda nazivale pekare razne gostionice, prodavnice i tu su se stanovnici snabdevali raznim namirnicama - kaže Jelena Nikolić iz JP "Gradske pijace".
1. oktobra 1926. godine osveštana je najmodernija pijaca, pijaca Zeleni venac, koja je zbog svog izgleda, dobre organizacije, modernih tezgi i široke ponude robe prozvana kraljicom pijaca, a taj epitet nosi do danas.
Zeleni venac je sve više postajao saobraćajno čvorište Beograda kroz koje su prolazili svi oni koji su dolazili u Beograd i iz njega odlazili. Pijaca je zahvatala i prostor današnje autobuske stanice koja vodi za Zemun i Novi Beograd.
Roba je na pijacu dopremana zaprežnim kolima ,dok su imućniji prodavci mlečne proizvode i robu dovozili kamionima. Tezge su bile drvene i pravili su ih sami prodavci.
Pijačna taksa naplaćivala se od prodate robe, a pijaca je imala za to vreme modernu kontrolnu vagu. Sama zgrada imala je arhitektonsko rešenje u stilu kineske pagode.
Krajem prve decenije ovog veka pijaca je rekonstruisana uz očuvanje originalnog arhitektonskog rešenja sa kupolama, pa je sa novim ruhom, dobivši mlečnu halu i javni parking, Zeleni venac ponovo postao najmodernija tržnica na Balkanu.
Osim pijace Zeleni venac, Beograd ima još tržnica sa dugom tradicijom koje predstavljaju svojvrsne simbole našeg grada. Bilo da ste stanovnik glavnog grada ili posetilac, trebalo bi da posetite svaku od njih jer je to najbolji način da upoznate stari duh prestnice i zavirite u istoriju koja čuva slavna imena i tradicionalne brendove kao zaštitni znak.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Kada bi mogla da govori, Ulica Kralja Petra bi nam svašta otkrila. Ovu, jednu od najstarijih beogradskih ulica, krasile su razne zanatske radnje. U njoj se iznedrila i prva zvanična beogradska apoteka, kao i prvi gradski hotel "Kod jelena"
Američke specijalne dalekometne GLSDB bombe, prebačene u Oružane snage Ukrajine, pokazale su svoju neefikasnost zbog ruskih sistema za elektronsko ratovanje koji ih potiskuju, piše poljsko izdanje Interia.
Američki državni sekretar Entoni Blinken praktično je zapretio Kini sankcijama SAD tokom sastanka ministara inostranih poslova G7 na italijanskom ostrvu Kapri 20. aprila. Najviši diplomata Sjedinjenih Američkih Država opisao je Kinu kao "glavnog davaoca" tehnologije, pomagaču u naoružavanju Rusije, rekavši da Peking podstiče "najveću pretnju evropskoj bezbednosti od kraja Hladnog rata", a na to je doboi odgovor od profesora ekonomije na univerzitetu u Notingemu, Či Meng Taun, u autorskom tekstu za "Konversejšn".
Odluka pokreta "Kreni-Promeni" koji predvodi Savo Manojlović da učestvuje na izborima u Beogradu raspisanim za 2. jun podigla je dosta prašine na političkoj sceni Srbije a reakcije i komentari tim povodom ređaju se kao na traci.
Programski direktor Demostata, novinar Zoran Panović ocenio je da između Sava Manojlovića i tajkuna Dragana Đilasa bukti otvoreni rat za lidera opozicije.
Ministar bezbednosti BiH, Nenad Nešić, oglasio se na društvenoj mreži "X" i tom prilikom prokomentarisao izjavu tajkuna i predstavnika opozicije, Dragana Đilasa.
Potpredsednica Vlade Srbije, ministarka zaštite životne sredine i potpredsednica Glavnog odbora Srpske napredne stranke Irena Vujović izjavila je danas da paušalne kvalifikacije zlonamernih i nestručnih ljudi, nikada neće predstavljati kočnicu u uspešnom radu Ministarstva zaštite životne sredine.
Predsednik Vlade Miloš Vučević izjavio je danas da mu je drago što je svoj prvi zvanični sastanak na novoj funkciji obavio sa Njegovom Svetosti, Patrijarhom srpskim gospodinom Porfirijem i to uoči najvećeg hrišćanskog praznika Vaskrsa.
Taj 4. maj 2023. godine svima će ostati zakovan kao mač u srcu, nakon što je počinjen stravični masakr u selima Malo Orašje i Dubona, koje dan nakon krvavog pira o Osnovnoj školi "Vladislav Ribnikar" počinio pomahnitali mladić - Uroš Blažić.
Javno preduzeće "Putevi Srbije" saopštilo je danas da se tokom vikenda zbog povratka građana sa odmora očekuje pojačan intenzitet saobraćaja na svim putnim pravcima.
U Malom Orašju, kod spomenika gde su kobne večeri 4. maja prošle godine ubijena šestorica mladića, prikazane su fotografije mladića dok su njihovi braća i sestre i prijatelji recitovali pesme u njihovu čast.
Policija u Beogradu u četvrtak je uhapsila D.Š. (34) i odredila mu zadržavanje do 48 sati, zbog toga što je, kako se sumnja, verbalno, a potom i fizički nasrnuo na suprugu.
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova, Policijske uprave Novi Pazar tragaju za nepoznatim počiniocima koji su jutros oko 8 sati u novopazarskom naselju Selakovac iz jednog kazina oteli oko 300.000 dinara.
Ja nemam nikakav lični motiv, već govorim o onome što vidim i zbog toga bih jedva dočekao emisiju sa Aleksandrom Pešićem (31) i Draganom Stojkovićem Piksijem (59), rekao je Rade Bogdanović (53)!
Nemački gigant Bajern iz Minhena nalazi se u praktično bezizlaznoj situaciji zbog koje postoji velika verovatnoća da zadrže trenera kojem su već najavili otkaz na kraju sezone!
Organizatori mastersa u Rimu po svemu sudeći čine sve kako bi otežali Novaku Đokoviću (36) put do trofeja na tom turniru! Prema najavama sa Apenina, italijanski teniser Janik Siner (22) imaće dan više da se odmori u odnosu na srpskog tenisera, pa će takmičenje krenuti nešto kasnije u odnosu na prvog reketa sveta.
Fudbaleri Crvene zvezde sa četiri kola do kraja, matematički su obezbedili titulu Superlige Srbije, a golman Omri Glazer priznaje da jedva čeka proslavu sa navijačima.
Vojska Ukrajine je "armija bolesnika", napisao je na Telegramu predsednik Dume Rusije Vjačeslav Volodin, komentarišući jučešrašnju odluku Ministarstva odbrane Ukrajine da se na front od sada mogu slati i zaraženi HIV-om, hepatitisom, oni koji boluju od raka kože, ali i oni koji boluju od psihičkih rastrojstava.
Ima li kraja uspešnim мodernizacijama sovjetskih i ruskih PVO raketnih sistema? Kada je počeo razvoj ”Buka (bukve)”, koji je trajao od 1972. do 1977. godine, s tim da su borbena ispitivanja počela 1977. godine, malo njih je slutilo da će ovaj naslednik ”Kuba”, na čijoj osnovi je i urađen, dočekati da bude veoma velika, gotovo neotklonjiva opasnost za sve što leti.
Poslednjih decenija zec je kako u svetu, tako i u Srbiji postao najprepoznatljiviji simbol Vaskrsa, pa se tako u mnogim domovima mogu videti raznorazne vaskršnje dekoracije koje podrazumevaju sve što ima veze sa ovom životinjom.
Postoji mnogo lepih običaja i verovanja koja se vezuju za Vaskrs, najradosniji hrišćanski praznik i dan Hristovog vaskrsnuća, a zajedničko svim krajevima Srbije je što se ovaj praznik proslavlja u krugu porodice, prijatelja, svečano i radosno.
Kragujevac će ove godine za svoj praznik, Dan grada, 6. 7. i 8. maja tokom tri koncertne večeri ugostiti značajna i velika imena srpske rok i pop scene, ali dolazi i svetska muzička zvezda.
U većini pravoslavnih domova širom Srbije tradicija je da se jaja pred Vaskrs farbaju na Veliki petak, ali se u Prizrenu i okolini to činilo na Veliki četvrtak.
Manastir Tronoša, sa hramom posvećenom Vavedenju Presvete Bogorodice, kroz svoju 700 godina dugu burnu istoriju delio je sudbinu sa svojim narodom, pa isto tako deli i viševekovni običaj prinošenja ratarskih sveća na Veliki četvrtak.
Bilo da za praznike putujete od severa ka jugu Srbije ili obrnuto, selo Stopanja, smešteno između Trstenika i Kruševca, vam je usput, a i ako nije, više je razloga da vas put ovuda nanese.
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.