Besprizorno poigravanje osećajima ljudi: U Sarajevu nisu “prekopani srpski grobovi” - niti bilo čiji drugi (ISPRAVKA)

Vest iz jula 2017. godine, o postavljanju naljepnica na grobljima Vlakovo i Bare, par mjeseci kasnije predstavljena je kao vijest o “prekopavanju srpskih grobova u Sarajevu”.

U julu 2017. godine, portal “Faktor” objavio je članak naslovljen “Naljepnice s upozorenjem u Vlakovu i na Barama: Šta su iz Pokopa poručili Sarajlijama”. U tekstu se navodi da su grobna mjesta za koja godinama nije plaćena naknada označena naljepnicama, sa namjerom da upozore srodnike na neizmirene obaveze:

Na groblju Bare na brojne nišane i spomenike postavljene su naljepnice na kojima se upozorava da srodnici već godinama ne plaćaju naknadu za grobno mjesto i da bi trebali što prije izmiriti dugove.
(...)
Iako ovo javno komunalno preduzeće po zakonu ima pravo da se za grobno mjesto za koje se ne plaća naknada za održavanje uklone ostaci umrlog, to nikada nisu učinili.
- Plaćanje naknade je zakonska obaveza srodnika umrlog i u skladu sa odlukom o uređivanju i održavanju gradskih grobalja. Zahvaljujući ovoj naknadi, trudimo se da groblja ostanu čista i uredna, i ovim putem molimo građane da se jave u neki od naših grobnih ureda, kako bi u bazi podataka umrle osobe ili rezervacije izvršili provjeru o plaćenoj naknadi – izjavila je za Faktor Najda Beširević-Vranić, glasnogovorinica Pokopa.

Mjesec dana kasnije, o istoj temi pisalo je i “Oslobođenje”, u članku pod naslovom “Građani dužni preduzeću Pokop milione KM”. Sagovornica “Oslobođenja” ponovo je bila Najda Beširević-Vranić, koja je i ovog puta navela da “Pokop” želi izbjeći prekopavanje grobnih mjesta koja nisu plaćena, iako neke naknade nisu plaćene još od šezdesetih godina prošlog vijeka. Beširević je i ovog puta pozvala građane/ke da izmire dugove za održavanje grobnih mjesta:

Prema analizama, 50 do 60 posto građana plaća taksu. U Pokopu su zabilježeni slučajevi da se niko od srodnika nije pojavio kako bi je uplatio još od samih početaka, od 1967. godine. Najveća dugovanja su zabilježena 70-ih i 80-tih godina.
- Koristimo svaku priliku da pozovemo građane da shvate značaj plaćanja takse i da nam na taj način pomognu. Zakonsku osnovu za prekopavanje grobnih mjesta nakon 10 godina neplaćanja imamo. To je praksa u svijetu već odavno. No, mi to do sada nismo nikada učinili. Voljeli bismo da do toga nikada ne dođe. Stoga, još jednom pozivamo građane da svoja dugovanja za održavanje grobalja izmire, zaključila je Vranić-Beširević.

Iako u izvornim tekstovima nije bilo riječi ni o čemu sličnom, vijest o naljepnicama postavljenim na sarajevska groblja mjesec dana kasnije predstavljena je kao - nacionalno pitanje.  

U septembru je na RTRS emitovan prilog o postavljenim naljepnicama, koji je na stranici ove televizije objavljen pod naslovom “Sarajevo- Nema mjesta na groblju Bare, ali za koga!?”. Na pitanje iz naslova u tekstu je odgovoreno na sljedeći način:

Ni riječi, niti alternative međutim, za ratno i poratno srpsko sarajevsko "beskuće", za postradale cijele porodice ili širom svijeta protjerane srodnike davno upokojenih! Pa iako uprava "Pokopa" o nacionalnoj strukturi "napuštenih" grobnica ne želi da govori, uvjerili smo se mnogo ih je na pravoslavnoj parceli.
(...)
Buldožeri nad srpskim grobovima, slika je već viđena u Hrvatskoj ili u dijelovima Kosmeta! Hoće li njihovim stopama i grad na obalama Miljacke?
Dušan Šehovac, iz DIS-a, smatra da je to potreba da se Sarajevo "očisti" od svih znakova drugih naroda koji su živjeli na ovim prostorima.
(...)
Sarajevo je ekshumaciju žrtava posljednjeg rata sa svoje kaldrme, odavno zaustavilo! A da li će buldožere umjesto Kazana, deponije, Alipašinog mosta... preusmjeriti na groblje Bare!? I hoće li davno upokojeni postati "bezgrobna" braća u ratu ubijenih? Odgovor zna samo Sarajevo.

RTRS je u prilogu prenio i izjavu Asmira Hodžića, v.d. izvršnog direktora “Pokopa”, koja glasi:

Najvjerovatnije da će se desiti onaj jedan dio koji se ne javi, da će se ekshumirati. To nećemo reći da će se desiti ni 2018. ni 2020. već, eventualno, ako se ukaže nekad neka potreba da se ekshumira, a nama to zakon dozvoljava, odnosno odluka grada Sarajeva.

Novinarka RTRS-a dalje navodi da se radi o “spornoj odluci koju je donijela kantonalna vlada Besima Mehmedića 2010. godine". U prilogu je uz ovu tvrdnju prikazan i dokument - Uredba o upravljanju i održavanju grobalja i obavljanju pogrebnih djelatnosti, te članovi uredbe kojima se propisuje vremenski rok za ekshumaciju.

Navedena uredba, međutim, nikada nije stupila na snagu. Ista je izrađena samo u prednacrtu, a kantonalna vlada je do danas nije usvojila.

Koja uredba je trenutno na snazi?

“Odluka grada Sarajeva” koja je spomenuta u izjavi zapravo se odnosi na Odluku o uređivanju i održavanju gradskih grobalja, koja je prvi put usvojena 1984. godine, a dopunjena 1985. i 1990. godine (Službene novne grada Sarajevo 27/84, 14/85, 13/90).

Kako nam je rečeno iz “Pokopa”, odluka se primjenjuje kao kantonalni propis, a u toku je “izrada novog propisa koji će se prilagoditi današnjem vremenu”. Iz “Pokopa” su takođe naglasili da ovaj član navedenog propisa nikada nije u primjenjen u praksi, to jest da prekopavanje nikada nije vršeno.

Priča se, međutim, nije zaustavila na sugestivnim pitanjima i interpretacijama.

U novembru 2017. godine, ponovo se pojavila u “Glasu Srpske”, ovog puta sa naslovom “Prekopavaju grobove Srba u Sarajevu”. U tekstu se tvrdi da je već izdat “nalog za prekopavanje”, pa čak i da su zabilježene prve takve aktivnosti. I u ovom tekstu se spominje fantomska “odluka” - no, sada je ista predstavljena kao odluka gradske skupštine.

Sarajevo - Radnici sarajevskih grobalja dobili su nalog da prekopavaju grobove davno umrlih, među kojima je najveći broj Srba, jer njihova rodbina rasijana po svijetu poslije progona iz Sarajeva ne plaća naknadu za održavanje groblja.
Malobrojni Srbi u Sarajevu ističu da u tome prednjače u gradskom i najvećem groblju "Bare". Ti postupci zasnovani su na odluci o uređenju i održavanju gradskih grobalja, koju je donijela Skupština grada Sarajeva. Odlukom je definisano da se grobno mjesto ili grobnica mogu prekopati deset godina poslije sahrane u slučaju da nisu održavani i da se za njih ne plaća naknada.
Odluka najviše pogađa srpsku populaciju, jer je iz Sarajeva tokom rata i poslije njega protjerano oko 150.000 Srba. Oni su danas raseljeni po svijetu i mnogi od njih rijetko svraćaju u Sarajevo i ne znaju za odluku koju je donijela sarajevska Skupština.

Za početak, uvidom u odluke Gradskog vijeća Grada Sarajevo koje su usvojene u aktuelnom sazivu, vidi se da skupština grada nije usvojila nikakvu odluku koja bi odgovarala onome što je u članku navedeno. Štaviše, pregledom usvojenih odluka uspjeli smo pronaći samo jednu koja se na bilo koji način odnosi na obavljanje komunalnih djelatnosti (Odluka o davanju saglasnosti na Statut javnog preduzeća za upravljanje, zaštitu i održavanje objekata grada Sarajeva i obavljanje komunalnih i drugih djelatnosti od javnog interesa grada Sarajeva (JP „Sarajevo" d.o.o.)). Odluka je usvojena u martu 2017. godine, ali se ne bavi održavanjem grobalja, niti reguliše takva pitanja.

Odluka o prekopavanju grobnih mjesta nije, dakle, donesena u skupštini grada. Pitanje je, doduše, ko bi mogao donijeti takvu odluku, s obzirom na pravnu nedorečenost koja je prisutna u ovoj oblasti otkada je Ustavni sud Federacije BiH 2015. godine presudio da je tada važeći Zakon o komunalnim djelatnostima Kantona Sarajevo bio u neskladu sa ovlaštenjima lokalne samouprave, te da bi upravljanje grobljima trebalo prepustiti opštinama i gradu. Novi zakon usvojen je 2016, a skupština kantona je 2017. godine odlučila da produži njegovu primjenu još dvije godine, dok se ne usvoji kantonalni Zakon o lokalnoj samoupravi.

Dakle, preduzeće “Pokop” je i dalje jedino koje se bavi održavanjem grobalja u Sarajevu. Kako se radi o kantonalnom javnom preduzeću, isto nije u nadležnosti grada, već u nadležnosti Kantona Sarajevo. Kako je već rečeno, ni Vlada KS ni skupština kantona nisu donijele nikakve “odluke o prekopavanju grobova” - štaviše, još uvijek nisu uredile samu oblast komunalnih djelatnosti, koja čeka usvajanje zakona o lokalnoj samoupravi.

Članak koji je objavljen u “Glasu Srpske” sadrži i izjavu neimenovanog izvora, koji je predstavljen samo kao “bivši Sarajlija”, a koja govori o tome da je prekopavanje grobova već započelo:

“Bivši Sarajlija koji danas živi u Srbiji kaže za "Glas Srpske" da je prekopan grob njegovog oca u groblju "Bare".
- Za tu strašnu vijest sam saznao od poznanika. Kada mi je javio da je grob prekopan otišao sam i jedva došao do posmrtnih ostataka oca koji su bili sklonjeni. Otac je tu sahranjen osamdesetih godina prošlog vijeka, a moja porodica i ja smo tokom rata i etničkog čišćenja istjerani iz tog grada. Zbog daljine nisam mogao redovno da idem na grob ocu, a valjda bi trebalo da bude razumijevanja za situaciju u kojoj su se našli sarajevski Srbi, a ne da oni budu najčešće na meti odluke za koju mnogi i ne znaju. Šta će biti sa posmrtnim ostacima preminulih čije su porodice rasute širom svijeta - kaže naš sagovornik, koji zbog straha od novih neprijatnosti u Sarajevu nije želio da mu otkrivamo identitet.”

Izjava je dva dana kasnije prenijeta i na portalu “Informer”, u članku koji je objavljen na temelju teksta iz “Glasa Srpske”.
"Informer" je anonimnom izvoru dodijelio i ime, te izjavi dodao nekoliko detalja kojih u originalnom članku nije bilo. U verziji koju je objavio “Informer”, izjava glasi ovako:

“Naš čitalac, rođeni Sarajlija Nenad K, koji je devedesetih godina proteran iz svog grada, kaže da se lično uverio da su posmrtni ostaci njegovog oca iskopani sa groblja Bare.
- Ovu užasnu vest mi je javio jedan moj stari drug iz Sarajeva. Nisam mogao da verujem šta slušam, pa sam brže-bolje otišao u Sarajevo. Kada sam došao na groblje Bare, rekli su mi da su kosti mog oca u kosturnici. Da sam stigao nedelju dana kasnije, bile bi spaljene. Oni tvrde da je to po zakonu jer nisam plaćao grobno mesto, ali meni niko nije ni javio šta i koliko treba da platim, jer bih to sigurno učinio. Još uvek sam u šoku, pošto mi je otac sahranjen osamdesetih godina, a moja porodica i ja smo oterani iz Sarajeva - ispričao nam je Nenad.”

Povodom izvora ovih tvrdnji kontaktirali smo “Glas Srpske” sa upitom o preciznijim podacima o prekopanoj grobnici, kako bismo provjerili da li se i kada ovakav događaj odigrao. Autor članka nam je u telefonskom razgovoru rekao da ne može otkriti anonimni izvor i da informaciju "možemo sami provjeriti jer se nalazimo u Sarajevu”. Budući da nismo dobili nikakav iole konkretan podatak o tome kako bismo mogli identifikovati grobno mjesto koje je navodno prekopano na groblju “Bare”, izjava koja je objavljena ipak ostaje neprovjerena - i neprovjerljiva.

Sa druge strane, iz preduzeća “Pokop” su nam rekli da nikada do sada nije vršeno prekopavanje grobova ni na jednom sarajevskom groblju. U vezi sa izjavom v.d. izvršnog direktora koja je emitovana u prilogu RTRS-a, rečeno nam je da je ista izvučena iz konteksta i tendenciozno odabrana iz razgovora koji je trajao 15 minuta, te da ne postoji nikakav plan da se “prekopavaju grobovi” - ni pravoslavni, ni bilo čiji drugi.

Odgovor "Pokopa"

Kantonalno Javno Komunalno Preduzeće „Pokop“ d.o.o. Sarajevo, održava, upravlja i gazduje sa devet komunalnih grobalja. Nažalost, tokom ratnih godina, dio naše dokumentacije je uništen, pogotovo kada je riječ o gradskom groblju „Bare“. Evidentirano je izmedju 12.000 i 13.000 pretežno muslimanskih grobnih mjesta, za koje ne znamo ko su vlasnici ili najbliži srodnici i ko se za njih brine, ili nam je dokumentacija nepotpuna. Većina tih grobnih mjesta je zapuštena i devastirana, te u velikoj mjeri narušava i izgled i bezbjednost groblja.

Iz tog razloga, KJKP „Pokop“ poziva građane da se jave, kako bi u skladu sa evropskim standardima, obnovili i modernizirali našu arhivu, odnosnu bazu podataka. Stoga su priče o prekopavanju grobova potpuno neutemeljene i netačne.

Dakle, ne rade se nikakva prekopavanja grobova, već se, još jednom ponavljamo, pozivaju građani da nam pomognu obnoviti uništenu dokumentaciju, obzirom da se uvodi geografska informaciona evidencija grobnih mjesta (GIS).

Istina je da imamo zakonsku osnovu za prekopavanje grobnih mjesta nakon deset godina neplaćanja i to je praksa svuda u svijetu. No, mi to nikada nismo učinili. Samim tim, jasno je da ni na koji način ne želimo oštetiti niti povrijediti građane, i voljeli bi smo da do toga nikada i ne dođe.

Pored toga što je proširio i promijenio navedenu izjavu, “Informer” je intervenisao i u prenošenju izjave Najde Beširević-Vranić, portarolke preduzeća “Pokop”. Njena izjava u “Glasu Srpske” objavljena je kako slijedi:

Portparol kantonalnog javnog komunalnog preduzeća "Pokop" Najda Vranić-Beširević je kazala da je evidentirano između 12.000 i 13.000 grobnih mjesta kojima se ne znaju vlasnici ili najbliži srodnici, ko se za njih brine ili je za njih nepotpuna dokumentacija. "Pokop" upravlja s devet grobalja na području Kantona Sarajevo - "Bare", "Lav", "Stadion", "Sveti Josip", "Sveti Marko", "Sveti arhangeli Georgije i Gavrilo", "Sveti Mihovil", "Obad" i "Vlakovo".
- Nažalost tokom ratnih godina dio naše dokumentacije je uništen, pogotovo kada je riječ o gradskom groblju "Bare". Većina tih grobnih mjesta je zapuštena i devastirana i u velikoj mjeri narušava i izgled i bezbjednost groblja. Imamo zakonsku osnovu za prekopavanje grobnih mjesta nakon deset godina neplaćanja naknade, ali ni na koji način ne želimo da oštetimo niti povrijedimo građane. Pozivamo građane da se jave u neku od grobnih kancelarija da bi upotpunili dokumentaciju, jer uvodimo geografsku informacionu evidenciju grobnih mjesta - navela je Vranić-Beširević i dodala da godišnja taksa za održavanje grobnih mjesta iznosi 8,5 KM i da dugovanja zbog njenog neplaćanja iznose nekoliko miliona maraka.

U “Informerovoj” verziji, izjava je skraćena i objavljena uz sljedeću intervenciju:

Portparolka Javnog komunalnog preduzeća "Pokop", koje upravlja s devet grobalja na području Kantona Sarajevo, Najda Vranić Beširević rekla je da će biti uništeno oko 13.000 gotovo isključivo pravoslavnih grobova o čijem se održavanju niko ne brine.

Glasnogovornica "Pokopa" nam je potvrdila da nikada nije izjavila da će biti prekopani “isključivo pravoslavni grobovi”, niti je tako nešto učinio bilo ko iz ovog preduzeća. 

Najda Vranić Beširević:

Na račun preduzeća, koje izaziva poštovanje od samog svog osnivanja, iznesen je čitav niz neistina.

U spornim tekstovima, također se navodi da je „portparolka Javnog komunalnog preduzeca „Pokop“ koje upravlja s devet grobalja na području Kantona Sarajevo, Najda Vranić Beširević rekla, da će biti unisteno oko 13.000 gotovo isključivo pravoslavnih grobova o čijem održavanju niko ne brine“.

Ovo su apsolutno netačni navodi, jer nikakve izjave o „prekopavanju 13.000 srpskih grobova“, predstavnici KJKP „Pokop“ nisu dali.

Respektabilno preduzeće kakvo je KJKP „Pokop“, sa svojim profesionalnim odnosom prema poslu, ima visoke standarde i kodekse koji krase svaku profesiju i teško nam je shvatiti ovakav odnos. Etičke vrijednosti su zapravo osnovna pravila kojima se rukovodimo, i koje jesu načelo naše firme.

“Informer” je, dalje, na osnovu potpuno netačnih tvrdnji članak “opremio” ovakvim naslovom i uvodom:

SKANDAL: U SARAJEVU PREKOPAVAJU 13.000 srpskih grobova! Federalnim vlastima u prestonici BiH SMETAJU ČAK I MRTVI SRBI!

Vlasti u Sarajevu počele su da prekopavaju čak 13.000 srpskih grobova u ovom gradu, a posmrtne ostatke smeštaju u kosturnicu i potom spaljuju! Kao jedan od razloga za ovako skandalozan potez navodi se tvrdnja da "srpski nadgrobni spomenici narušavaju izgled groblja"?!
Takođe, povod za uništavanje srpskih grobova jeste i činjenica da deset godina nije plaćana naknada za njihovo održavanje. Pritom, nigde se ne navodi da je reč o posmrtnim ostacima rodbine proteranih Srba, koji sve i da su hteli, nisu mogli da se vrate u Sarajevo i reše problem sa spomenicima svojih predaka.
Stručnjaci i analitičari tvrde da je ovo samo još jedan u nizu gestova mržnje prema Srbima i da vlasti u Bosni i Hercegovini spaljivanjem pokojnika žele da izbrišu svaki dokaz o postojanju našeg naroda na tim prostorima.

Ove huškačke tvrdnje dodatno su “potkrijepljene” izjavama sagovornika - Anđelka Kozomare, koji je rekao da “vlasti u Sarajevu žele da zatru svaki trag postojanja Srba u tom gradu”; te Ivana Kostića, poslanika "Dveri" i predsjednika Odbora za dijasporu i Srbe u regionu u Skupštini Srbije, koji ih je interpretirao kao “politiku vlasti u Bosni i Hercegovini koja neminovno vodi u nove sukobe“.

Ni “Glas Srpske” nije bio mnogo objektivniji u svom odabiru sagovornika i prenošenju njihovih izjava.

Tako je, recimo, izjava koju je Vranić-Beširević više puta ponovila - da “Pokop” ima zakonski osnov za prekopavanja grobnih mjesta, ali to nije činio, niti to planira raditi u budućnosti - u originalnom članku osporena opštim tonom teksta i tvrdnjama, iznesenim već u naslovu, da se već "prekopavaju grobovi Srba u Sarajevu".

Nasuprot tome, skoro identična izjava koju je autor dobio iz banjalučkog gradskog groblja, prenesena je u cjelosti i bez bilo kakvog osporavanja - iako ovo preduzeće radi po identičnom zakonskom propisu i o njemu je iznijelo identičan stav kao i glasnogovornica “Pokopa”:

U Gradskom groblju Banjaluka kažu da ne posežu za prekopavanjem grobnih mjesta, iako ima mnogo grobnica za koje više od deset godina nije plaćena naknada.
- Takvih radnji do sada nismo imali - rekli su u tom preduzeću.
Prekopavanje grobnih mjesta reguliše Zakon o grobljima i pogrebnoj djelatnosti RS. U tom zakonu je navedeno da se grobno mjesto, odnosno grob koji nije održavan i za koji nisu plaćani troškovi održavanja groblja najmanje deset godina smatra napuštenim, ali pogrebna preduzeća zbog osjetljivosti tih slučajeva izbjegavaju da ga primjenjuju.

Pored “Informera”, tekst objavljen na stranici “Glasa Srpske” preuzela je i agencija “Tanjug”, koja ga je istog dana objavila je u skraćenoj verziji, bez ikakve provjere istinitosti navedenih tvrdnji:

GS: U Sarajevu prekopavaju grobove Srba
BANJALUKA - Vlasti federalnog Sarajeva naložile su radnicima grobalja u tom gradu da prekopavaju grobove davno umrlih, među kojima je najveći broj Srba, jer njihova rodbina rasejana po svetu posle prgona tokom proteklog rata ne plaćaju redovno naknadu za održavanje grobova, piše banjalučki Glas Srpske.
Malobrojni Srbi u Sarajevu ističu da u tome prednjače u gradskom i najvećem groblju "Bare".

“Tanjugovu” verziju je zatim preuzeo niz medija iz Srbije, uključujući “Politiku”, "RTS", "B92", "Pink", “Sputnik” i druge.  

Tako je vijest o postavljanju naljepnica na gradska groblja u roku od par mjeseci prešla put od priče o neplaćenim naknadama i uspostavljanju geografske informacione evidencije grobnih mjesta, do tvrdnji da je već u toku “prekopavanje 13.000 srpskih grobova u Sarajevu", uz podnaslove poput "Strašna mržnja" i "Ovo vodi u nove sukobe".