18.01.2018.
OJ SVIJETLA SVIBANJSKA ZORO: Crnogorsku Vikipediju kao da je PISAO ANTE PAVELIĆ LIČNO! Shutterstock
sputniknews.com | 29.12.2017. | 14:28

OJ SVIJETLA SVIBANJSKA ZORO: Crnogorsku Vikipediju kao da je PISAO ANTE PAVELIĆ LIČNO!

Balkan         1

Prorežimski mediji u Podgorici su pre dva dana sa egzaltacijom objavili da je za Crnu Goru konačno odobren probni test za lansiranje Vikipedije na crnogorskom jeziku, nakon što je navodno godinama vodila pravu bitku za to

Objašnjava se da crnogorski jezik u "etnolingvističkom" smislu ima zapravo "duboke crvenohrvatske korijene", da je njegov ijekavski izgovor "prije hrvatski nego srpski"

Konačni zahtev za stvaranje crnogorske Vikipedije biće odobren onog trenutka kada na na njoj bude dovoljno napisanih članaka. Međutim, argumenti koji se navode u prilog potrebe za Vikipedijom na crnogorskom jeziku mnoge će naterati da stave prst na čelo.

Kao jedan od glavnih razloga zašto Crna Gora nije mogla da dobije zvaničnu Vikipedija stranicu navođena je činjenica da crnogorski jezik do sada nije imao međunarodno priznati kod, ali nedavnom odlukom Kongresne biblioteke u Vašingtonu i ta formalna prepreka je u potpunosti otklonjena.

Ipak, i pored odobrenog koda kojim je Vašington praktično političkim dekretom priznao osobenost crnogorskom jeziku, pravila Vikipedije su takva da se moraju navesti i drugi argumenti zašto na stranicama Vikipedije ima smisla dozvoliti pisanje na još jednom jeziku.

Upravo na toj tački veoma je zanimljivo osvrnuti se na argumente koji su inicijatori crnogorske Vikipedija stranice istakli kao ključne za odobravanje posebne stranice na tom multimedijalnom enciklopedijskom sadržaju.

Tako, pored činjenice da crnogorskim jezikom prema popisu iz 2011. godine ukupno govori 229.251 građana, navedena je prava lavina "argumenata" koji jasno objašnjavaju kakva je zaista prava ideološka i politička pozadina propagatora ovog projekta.

S tim u vezi objašnjava se da crnogorski jezik u "etnolingvističkom" smislu ima zapravo "duboke crvenohrvatske korijene", da je njegov ijekavski izgovor "prije hrvatski nego srpski", koji je u stvari "ekavski", i da crnogorski jezik takođe "ne koristi srpsko ćirilično pismo, već se, kao u hrvatskom, piše na latinici".

Šlag na tortu
Navodi se da su pripadnici dinastije "Petrović Njegoš bili izvanjci" i da je "njihovo pravo porijeklo iz Bosne i Hercegovine", pri čemu su, kako se dodaje, "nažalost bili izabrani da vladaju" u Crnoj Gori bez "ikakvog valjanog razloga" i na "štetu" crnogorskog naroda.

Kako se dalje "argumentuje", upravo zbog "srpskog imperijalizma" i da bi zadobila "više slobode", Crna Gora se razišla sa Srbijom 2006. godine, da ne bi bila pod "represijom" srpskog jezika, koji je, kako se tvrdi, i sam "nastao krađom hrvatske literature".

Takođe, jedan od glavnih "argumenata" promotera Vikipedije na crnogorskom jeste da "Crna Gora treba konačno da bude slobodna - Crvena Hrvatska".

Podsećanja radi, sam pojam Crvena Hrvatska prema nekim starijim istorijskim "izvorima" povezan je sa područjem od reke Cetine do Valone, kao i sa područjem oko sliva reka Pive, Morače, Zete i Tare u unutrašnjosti, tako da se za središte tog područja smatrala teritorija nekadašnje Duklje, Travunije i Zahumlja, kao i neki delovi Raške i današnje severne Albanije.

Uprošćeno govoreći, na Duvanjskom saboru koji se navodno zbio 753. godine, obala Jadrana je podeljena na dve hrvatske samoupravne jedinice i to na Bijelu (zapadnu) Hrvatsku, od reke Raše u Istri do reke Cetine u Dalmaciji, i Crvenu (južnu) Hrvatsku, od Cetine do Valone u Albaniji.

Ipak ni tu nije kraj, pa se kao argumenat u korist ideje da se napravi verzija Vikipedije na crnogorskom jeziku navodi i "činjenica" da je "srpski jezik uvezen u Crnu Goru 1918. godine", pa čak i ranije, od strane "posrbljene dinastije Petrović Njegoš, koja je vladala Crnom Gorom 200 godina".

Kao šlag na tortu, navodi se da su pripadnici dinastije "Petrović Njegoš bili izvanjci" i da je "njihovo pravo porijeklo iz Bosne i Hercegovine", pri čemu su, kako se dodaje, "nažalost bili izabrani da vladaju" u Crnoj Gori bez "ikakvog valjanog razloga" i na "štetu" crnogorskog naroda.

Na koncu se zaključuje da danas, opet "nažalost", u Crnoj Gori živi skoro 30 odsto "posrbljene" populacije, koja, kako se navodi, "veliča dinastiju Petrović Njegoš kao da su bili nekakvi bogovi", ali da je, prema inicijatorima crnogorske Vikipedije, prava istina da su Petrovići u stvari bili "najveća greška" u istoriji Crne Gore.

Imajući u vidu kojim su se argumentima i ideologijom koristile osobe koje su inicirale projekat stvaranja crnogorske stranice Vikipedije, verovatno nije teško zaključiti da i mnogi Crnogorci, koji su se možda u prvi mah radovali ovoj vesti, nisu do kraja bili upoznati sa pravom pozadinom ove priče.

KOMENTARI (1)

Avatar placeholder

Zorans

30.12.2017. | 02:54

Jadni ste vi koji sada proglašavate Njegoša za okupatora, fasifikujete istoriju... zbog jezičkok koda i Vikipedije! Neka vam je sa srećom,!

OSTAVI KOMENTAR

Ime*

Komentar
Koliko je tri plus pet?
Pravila komentarisanja:

Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.

Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.

Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.

Sugestije ili primedbe možete da šaljete na [email protected]

 Vreme
Beograd 7°  
clear sky
7°C
Beograd
  • Beograd
    clear sky
  • Novi Sad
    clear sky
  • Niš
    scattered clouds
  • Subotica
    broken clouds
  • Zrenjanin
    clear sky
  • Klek
    clear sky
  • Kula
    clear sky
  • Sombor
    clear sky
  • Vrbas
    clear sky
  • Vranje
    scattered clouds
  • Prokuplje
    scattered clouds
  • Leskovac
    scattered clouds
  • Arilje
    few clouds
  • Kraljevo
    few clouds
  • Apatin
    clear sky
  • Vlasotince
    scattered clouds
  • Pirot
    scattered clouds
  • Inđija
    clear sky
  • Loznica
    clear sky
  • Grocka
    clear sky
  • Kovin
    scattered clouds
  • Ruma
    clear sky
  • Kladovo
    clear sky
  • Novi Pazar
    -1°
    clear sky
  • Jagodina
    few clouds
  • Ivanjica
    few clouds
  • Titel
    clear sky
  • Ub
    clear sky
  • Bor
    clear sky
  • Nikinci
    clear sky
  • Batajnica
    clear sky
  • Surdulica
    -2°
    clear sky
  • Ralja
    clear sky
  • Zlatibor
    few clouds
  • Popinci
    clear sky
  • Kosjeric
    few clouds

Štampano izdanje