• aktuelno
Dnevne novine
SRBIJA

Autor: Informer/bbc.com

04.02.2019

09:10

DIGITALNA AZBUKA! Đaci u srpskim školama će se izučavati emotikone

Društvo

DIGITALNA AZBUKA! Đaci u srpskim školama će se izučavati emotikone

Podeli vest

Kada biste čuli da će se u osnovnim školama na časovima srpskog jezika obrađivati emotikoni - možda biste reagovali jednim LOL

Ovaj savremeni uzvik je dovoljno rasprostranjen, da ne iziskuje poseban prevod. 

Iako je emotikologija daleko od toga da postane posebna grana lingvistike, nekakav podoblik ove oblasti će se ipak izučavati - i to u okviru srpskog jezika. 

Od naredne školske godine, učenike drugog i šestog razreda čeka manje lektire i književnih dela za obradu, a jedna od novina je i da će broj časova biti posvećen razvijanju jezičke i kulture pisanja, u šta spada i obrađivanje emotikona. 

Zamenica direktora Zavoda za unapređivanje obrazovanja i vaspitanja (ZUOV), Dejana Milijić Subić, izjavila je za Tanjug da je "ograničen jezički izraz jasan problem". 

- To nije problem samo kod nas, već svuda u svetu gde internet caruje. Veliki broj časova biće posvećen razvijanju jezičke kulture i kulture pisanja, obrađivanja emotikona pravim rečima -izjavila je Milijić Subić. 

Zamenica direktora Zavoda dodaje da više "nije dovoljno reći da je nešto 'LOL' ili 'haos', već je potrebno rečima objasniti šta je doživljaj koji stoji iza toga". 

Ali Svetlana Medar, nastavnica srpskog jezika u osnovnoj školi Učitelj Tasa u Nišu i predsednica Društva za srpski jezik i književnost grada Niša ima malo drugačiji pogled na razvoj i upotrebu jezika. 

"Komunikacija ne može biti štetna. To što neko ne radi po pravilima na koje smo mi navikli, ne znači da nije u pravu - kaže Medar za BBC. 

Pojašnjava da je bolje da deca u komunikaciji koriste reči, forimiraju rečenice i stil izražavanja, ali da je jednako bitna i "namena poruke". 

Kada pogledate, mi u usmenoj komunikaciji skraćujemo rečenice, formiramo nepotpune, podrazumevamo subjekte - to su drugi uslovi u kojima se komunikacija dešava - kaže Medar.

Emotikoni su ovladali našim tastaturama i čet prozorima. Toliko su popularni da o njima je čak 2017. snimljen dugometražni animirani film, koji je, i uz izuzetno negativne kritike, zaradio 217 miliona dolara. 

Bili u gužvi ili ne - često u komunikaciji svoja mišljenja, stavove, odluke, pa čak i porudžbine hrane izražavamo preko minijaturnih slika. 

- Jezik je živa materija koja teži ekonomiji i ta priroda jezika je jedna činjenica koju ne treba zanemariti - smatra nastavnica Medar. 

Foto: Public

Ali kako radnici u prosveti mogu da pomognu pri razumevanju i korišćenju digitalnih zamenica za emocije? 

- Ideja je da se deca opismene i da koriste emotikone, to jest. da znaju da ih koriste na pravi način. Kultura, kao i način života su se promenili poslednjih decenija - ističe profesorka Medar i dodaje da "jezik mora to da prati": 

"Mi treba da obrazujemo decu koja će biti sposobna da u više oblasti stvaraju i rade. A jezik je sigurno oblast u kojoj se može kreirati i stvarati."

Medar ističe da kod većine dece trenutno postoji problem sa fondom reči. 

Ako napravite jedan presek, videćete kako je to skromno za njihov uzrast - kaže Merdar.

Međutim, iako zanemaruju jezik i takav tradiconalni oblik komunikacije, deca razvijaju i dopunjuju njihova znanja u drugim oblastima. 

- Moramo da napravimo i presek u digitalnoj tehnologiji i kada bismo to uradili, deca bi se našla u nekom vrhu te liste, ukoliko možemo da rangiramo njihova znanja. Pogledajte recimo Jutjub i to kako deca 'troše' svoje vreme, i videćete da oni zapravo kreiraju u multimedijima - kaže Medar. 

Spoj jezika i tehnologije vidi kao gotovo savršenu formulu za uspeh u daljem obrazovanju, ali ističe da nastavni kadar u Srbiji, nažalost, "nije u dovoljnoj meri obučen da prati tehnologije na istom nivou na kom to rade i deca". 

- Ja bih stvarno bila presrećna da u svim školama postoje uslovi i da su nastavnici osposobljeni da tehnologije koriste na pravi način - rekla je Merdar.

Manje lektire za veći učinak

Kako navode u Zavodu za unapređivanje obrazovanja i vaspitanja, drugi deo reforme jeste manji broj književnih dela koje će đaci obrađivati u nastavi. 

Na taj način će, tvrde u Zavodu, "učitelji i nastavnici imati dovoljno vremena da sa učenicima dobro urade književno delo, a ne da ga samo pretrče". 

Tako je za učenike šestog razreda, ukupan broj književnih dela smanjen sa 41 na 31. 

Zamenica direktora ZUOV objašnjava da je bilo izmena u izbornom programu, ali da "nacionalni korpus književnih dela nije menjan". 

Svetlana Medar kaže da je zadovoljna izmenom, ali kao najveći problem ističe "veoma mali broj časova" srpskog jezika. 

- Meni je potrebno 13 časova srpskog jezika, maternjeg, kao što je to u zapadnim sistemima, ali problem je što mi posle petog razreda dobijamo samo četiri. Profesori srpskog jezika već godinama traže povećanje fonda časova. Jezička kultura je nepravedno zanemarena oblast i ovakvim programom se ona delimično poboljšava, ali za nekakav izuzetan rezultat je potrebno mnogo više vremena - kaže Medar.


Tagovi:

Ostavite komentar

Pravila komentarisanja:

Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.

Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.

Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.

Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.

komentari
vojin

pre 5 godina

SASVIM LOGICAN RAZVOJ ZBOG KORISCENJA ENGLESKOG JEZIKA - POPULACIJA KOJA SE NJIME SLUZI KORISTI POSTAPALICU: YOU KNOW WHAT I MEAN JER NIJE U STANJU DA SOPSTVENIM FONDOM RECI ISKAZE STA MISLI, A IMA IH 95%

SS

pre 5 godina

Zastareli ministar sa sadšnjim ministarsvom prosvete je definitivno poludelo,da ne kažem nešto gore.Ovo šta rade sa prosvetom,učenje u školi je nakaradno i strašno,šta li će da ispadne od svega toga,to samo sveti bog zna,jer oni su nesvesni svoje nesvesti.Pogledajte samo gradiva u osnovnim školama,sve će vam biti jasno ako imalo razmislite roditelji.I na kraju deca odoše iz Srbije.Zaustavljajte to zlo od gradiva po školama.

Dragojlo

pre 5 godina

Da budu veci glumci kao i nasi politicari!!!

Izbori 2024

TV

Zelenski postao meta Rusije? Sledi osveta Moskve za teroristički napad! (VIDEO)
Live TV

Zelenski postao meta Rusije? Sledi osveta Moskve za teroristički napad! (VIDEO)

Šefovi Službe bezbednosti, Glavne obaveštajne uprave Ukrajine i predsednik Volodimir Zelenski biće eliminisani raketnim udarima, avionima ili specijalnim snagama Oružanih snaga Rusije. Prema navodima, doneta je odluka da se eliminiše jedan broj vojno-političkih lidera Ukrajine visokopreciznim, bespilotnim sredstvima ili dejstvima specijalnih snaga ruske vojske. Da li je ovakava scenario moguć i šta bi on doneo svetu, u "Info jutru" govorio je reditelj Ljubiša Ristić.

28.03.2024

13:31

JOŠ TV VESTI

Hronika

"Nisam namestio Halabrina, žao mi je njegove majke, ali žao mi je i mene"! Zvicerovi i Džonijevi vojnici negirali tri ubistva!
Hronika

"Nisam namestio Halabrina, žao mi je njegove majke, ali žao mi je i mene"! Zvicerovi i Džonijevi vojnici negirali tri ubistva!

Pripadnici kriminalne grupe Radoja Zvicera i Nikole Vušovića zvanog Džoni sa Vračara, koji su u bekstvu, među kojima je i Vladimir Kovačević zvani Kovač koji je optužen da je 20. marta 2020. namamio na sastanak pokojnog Aleksandra Halabrina, izjavio je danas pred Specijalnim sudom u Beogradu da je pokojnog poznavao, ali da nisu tačni navodi optužnici da je bio član kriminalne grupe koja je optužena za njegovo ubistvo.

28.03.2024

12:54

Sport

Šta čeka "orlove" do juna? Tadić juri trofeje, Gudelj traži formu, a Mitar dominira!
Fudbal

Šta čeka "orlove" do juna? Tadić juri trofeje, Gudelj traži formu, a Mitar dominira!

Fudbalska reprezentacija Srbije odigrala je dve prijateljske utakmice u martu, sa polovičnim uspehom. Poraz od Rusije (4:0) još jednom je pokazao brojne nedostatke u igri "orlova", dok trijumf nad Kiprom (1:0) nikoga nije ubedio da su puleni Dragana Stojkovića kadri za velika dela i uspeh na predstojećem Evropskom prvenstvu. Pre toga, ostalo je da se završi klupska sezona u šampionatima širom Evrope i sveta gde nastupaju naši igrači.

28.03.2024

16:03

Planeta

Zabava

JOŠ Zabava VESTI

Magazin

Džet set

Srbija