ZELENSKOM STIGLE ŠOKANTNE VESTI SA FRONTA: Vojnici otkazuju poslušnost, odbili naređenje
124. 04. 2024. u 21:35
224. 04. 2024. u 21:35
Društvo
Nakon nekoliko burnih decenija, Republika Srbija gradi svetliju budućnost, uključujući i radikalnu transformaciju svoje infrastrukture geoprostornih podataka. Zapravo, zemlja je dobila priznanje za svoje reforme u procesu digitalizacije i ekonomskog razvoja države. Ovo potvrđuje ulogu geoprostornih podataka kao najbitniji resurs 21. veka sa značajnim potencijalom za ekonomski i društveni razvoj države i društva.
U ovom intervjuu sa Borkom Draškovićem, generalnim direktorom Republičkog geodetskog zavoda (RGZ), GIM International detaljnije posmatra dostignuća u Srbiji, koja mogu da posluže kao primer drugim zemljama na Balkanu a i dalje.
Sistem zemljišne administracije koji dobro funkcioniše predstavlja značajan stub stabilnosti i društvenog blagostanja. Kakva je trenutno situacija sa katastrom u Republici Srbiji i kako se to oslikava u čitavoj zemlji?
- Sistem zemljišne administracije u nekoj državi je i ogledalo stanja u toj državi. Srbija je prethodnih nekoliko decenija prošla kroz veoma težak period koji su obeležile velike ekonomske, političke i socijalne krize što se odrazilo i na sam sistem zemljišne administracije. Do nedavno, sistem zemljišne administracije je bio generator velikih problema, ali i dežurni izgovor za razne malverzacije u Republici Srbiji. Zbog nesređenog stanja bilo je teško realizovati infrastrukturne projekte i razvijati sistem državne uprave. Brojni posrednici za nekretnine, privredni subjekti, čak i državne institucije su nesrazmerno prebacivali krivicu na slabosti unutar Republičkog geodetskog zavoda sa sopstveniih nedoslednosti, neefikasnosti ili povećanja cena. Preopterećen sistem upravljanja zemljištem otežao je čak i garantovanje vlasništva na nepokretnostima, što se i ogleda u činjenici da danas postoji više od 4 miliona neregistrovanih objekata kao i preko 3 miliona stanovnika bez adrese. Uređujući ovo stanje i legalizacijom nepokretnosti omogućava se ekonomski razvoj države, pravna sigurnost i stvaranje privlačne investicione klime. Danas, u skladu sa aktivnostima Vlade Republike Srbije, a uz veliku pomoć Svetske banke i drugih partnera kao što je UNFAO, Republički geodetski zavod krupnim koracima sređuje nasleđene probleme, digitalizuje podatke u poslovne procese i uvodi inovativna rešenja i tehnologije. Iz korena smo promenili ustaljeni sistem registracije nepokretnosti, koji je bio neefikasan, kada je uveden novi Zakon o upisu u katastar nepokretnosti i katastar vodova juna 2018. godine. Poslujemo kao moderna i pragmatična institucija, Republički geodetski zavod više nije tradicionalni registar nepokretnosti, već digitalna platforma javnog sektora koja omogućuje građanima pristup geoprostornim informacijama na jedan transparentan, pouzdan i efikasan način. Naši planovi i aktivnosti su definisani i prezentovani u našoj Strategiji razvoja do 2021. Naša vizija i njena implementacija su izazvale velike, čak i osuđujuće, reakcije, ali svakako motivišu druge delove sistema da budu proaktivni i da učestvuju u reformi čitave države. Potražnja za geoprostornim informacijama se umnožila i geoinformatičari postaju podrazumevani deo radnih timova.
Obzirom na toliko miliona neupisanih objekata i da toliko građana nema zvaničnu adresu, verujem da bi bilo fer reći da se Republika Srbija i dalje suočava sa određenim izazovima u katastru. Koji je Vaš glavni fokus kada je u pitanju njihovo rešavanje?
Tačno, i dalje postoje izazovi u katastru sa kojima se moramo suočiti. Velika promena koju smo uveli u odnosu na prošlost je da pričamo otvoreno o problemima i kako najbolje da ih rešimo. Do sada su se problemi prikrivali, pravdajući postojeće tužno stanje lošim zakonskim rešenjima i neefikasnosti drugih institucija. To je dovelo do toliko velikih problema da smo postali irelevantna i nefunkcionalna institucija koja je držala nepristupačne i neprecizne analogne podatke koji su se teško mogli koristiti. Kao posledicu naše neefikasnosti imali smo i to da su druge institucije kreirale svoje adresne registre i podatke, što je dovelo do novih procedura i opterećenja za privredu i građane. Mi smo definisali svoje izazove i krenuli putem koji je teži, neizvesniji ali koji će nas brže i efikasnije dovesti do našeg cilja. Taj put podrazumeva potpuno nov način razmišljanja (digitalno razmišljanje) kao i uvođenje novih i inovativnih tehnologija i poslovnih procesa. Koristeći geoprostornu platformu Geosrbija, nove metode prikupljanja podataka, kao što je crowdsourcing, mogu biti integrisane u Nacionalnu infrastrukturu geoprostornih podataka. Uspeli smo da za rekordno kratko vreme, odnosno za ukupno dve godine, uradimo kompletan posao ažuriranja adresnog registra i danas zajedno sa lokalnim samoupravama radimo na njihovom obeležavanju. Pored vremenske uštede, usled uvođenja pomenutih tehnologija ostvarena je i desetostruka finansijska ušteda. Takođe, primenom satelitskih snimaka i metodama mašinskog učenja uspeli smo da evidentiramo sve objekte u Republici Srbiji i, u saradnji sa drugim institucijama u zemlji, radimo na njihovom uvođenju u sistem katastra nepokretnosti. Kao što vidite, nove tehnologije i drugačiji način razmišljanja zajedno sa posvećenim i ekspertskim timom kakav ima RGZ, omogućuje nam da rešimo višedecenijske probleme i da pozicioniramo našu instituciju na centralno mesto koje i zaslužuje u 21. veku. Veoma je bitno da svi u sistemu razumeju da digitalizacija ne podrazumeva samo prosto uvođenje IT sistema i konverziju analognih procesa. Naprotiv, ona podrazumeva digitalizaciju poslovnih procesa, digitalizaciju pravnih okvira i digitalni način razmišljanja praćen relevantnim tehničkim rešenjima za uspešnu i operacionalnu digitalizaciju. U suprotnom, otvaraju se vrata za zlouptrebe jednog nefunkcionalnog i neodrživog sistema. Fokusirani smo na ovaj izazov, i najviše se bavimo uvođenjem komplementnih digitalnih procesa, pridavanju posebne pažnje jednostavnim rešenjima koji su jasno i precizno definisani.
U Vašoj zemlji ste prepoznati kao „Reformator godine“. Koja su ključna dostignuća dovela do toga?
Omogućili smo drugim državnim organima da budu vidljivi. Ponudili smo svim institucijama mogućnost na nacionalnoj digitalnoj platformi da prezentuju svoje podatke besplatno i na jednostavan način. Njihovi podaci su prostorno definisani u jedinstvenom sistemu (UTM - Univerzalni transverzalni Merkatorov koordinatni sistem) i međusobno se preklapaju, pružajući na taj način mnoštvo informacija korisnicima. Trenutno imamo 250 različitih setova podataka, a posebno smo ponosni što smo digitalizovali i mapirali istorijski period koji je oblikovao teritoriju Srbije, kao što je Veliki rat. Ovo priznanje je u stvari dostignuće cele struke. Činjenica da je institucija koja se bavi geoprostornim podacima dobila priznanje za reforme u procesu digitalizacije i ekonomskog razvoja države govori u prilog onome što svo vreme i tvrdimo na globalnom nivou – da su geoprostorni podaci resurs 21. veka i da ima ogroman potencijal za ekonomski i socijalni razvoj jedne države i društva. Sređeni registar nepokretnosti podrazumeva sređene vlasničke odnose i zdravu poslovnu klimu. Mi smo u Srbiji to praktično i dokazali. Do sada, priznanja ove vrste su bila ,,rezervisana” za druge struke, ali ne i za geoinformatičku struku. Sguran sam da vreme digitalnih geoprostornih podataka kao i geoinformatičke struke tek dolazi i da će ovakva priznanja biti normalna u vremenu koje je pred nama. Mnogi ključni faktori su doveli do dobijanja ovog priznanja, uključujući novi način funkcionisanja katastra nepokretnosti i katastra vodova, novi informacioni sistem, unapređenje kvaliteta podataka, digitalna geoprostorna platforma Geosrbija, nova i efikasna Nacionalna infrastruktura geoprostornih podataka, kao i transparentan i efikasan rad RGZ-a i efikasna saradnja sa ostalim institucijama na polju digitalizacijie.
Kako RGZ vidi svoju ulogu u dobu digitalne transformacije?
Ako uspemo u realizaciji projekta reforme, sigurno ćemo biti jedna od vodećih i najbitnijih državnih institucija. Ne može ni da se zamisli privredni napredak bez dobre zemljišne administracije - nema uspešne Srbije bez uspešnog RGZ-a. Uloga geoprostornih podataka, a samim tim i naše institucije, je neophodna u procesu donošenja pametnih odluka i stvaranja pravne sigurnosti. Naš cilj je da uspostavimo celovitu platformu geoprostornih podataka javnog sektora. Prostorni georegistar će imati centralnu ulogu u upravljanju tokovima različitih sistema. Takođe, ideja nam je da objedinimo i hostujemo sve servise i podatke na jednom centralnom mestu i da se sa tog mesta procesiraju i učine dostupnim korisniku na najefikasniji način. Razvijamo nove usluge i servise, danas su svi naši podaci dostupni preko API-a te na najefikasniji način mogu da ih koriste institucije javnog sektora, privreda, građani, obrazovne institucije i da u svakom momentu imaju najažurnije podatke. Na taj način možemo da pomognemo ne samo javnom sektoru pri donošenju pravih i kvalitetnih odluka, već i razvoju privrede i ekonomije cele zemlje za naše građane. Naš akcenat je uvek bio na jakoj saradnji, regionalnoj i međunarodnoj. U današnjem vremenu ubrzanog tehnološkog napretka, znanja i iskustva se razmenjuju na brz način i niko nema prava niti luksuz da radi sam i ugrožava održivi razvoj planete. U vremenu koje je pred nama vidimo neophonost nastavka povezivanja sa ostalim institucijama iz okruženja, institucijama Evrope i ostatka sveta. Pored Svetske banke, UN-a i Evropske komisije, naši prijatelji iz institucija Holandije, Švedske, Ujedinjnenog Kraljevstva, Norveške i drugi su aktivno učestvovali u postizanju našeg uspeha. Tako, i mi želimo da pružimo podršku drugim državama zainteresovanih za postizanje sličnih rezultata.
Koji su dominantni stavovi spram ekonomske vrednosti 3D geoinformacija trenutno u Srbiji?
Zahvaljujući aktivnostima i rezultatima koje smo ostvarili u prethodnom periodu Vlada Republike Srbije i javnost sada shvataju važnost prostornih i 3D podataka u ekonomskom razvoju države i društva. Kao dokaz tome govore i činjenice unapređenja Nacionalne infrastrukture geoprostornih podataka, unapređenja geosektora i usvajanja strateških promena na nacionalnom nivou, kao što je Program ekonomskih reformi Vlade Srbije, uspon Srbije na Doing Business listi Svetske banke, Strategija javnog sektora u Srbiji kao i Akcioni plan Vlade Srbije. Na taj način, geoprostorni podaci su ostali ključan faktor u razvoju države i društva, a sve na osnovu rezultata koje smo ostvarili i na tome smo veoma ponosni. Moram da napomenem da je novi način funkcionisanja Republičkog geodetskog zavoda doveo do značajnog napretka privatnog sektora. Kako je RGZ počeo da daje ažurne podatke i podatke visokog kvaliteta na savremen način, velike ali i male privatne firme su krenule da šire svoje poslovanje, da pružaju nove usluge, ali i da zapošljavaju geoinformatičare. Međutim, usled geopolitičkog položaja države i ljudske prirode uopšte, čini se da je dominantan stav i dalje taj da to što se radi je verovatno dobro ali ne u našoj kući.
Koju ulogu predviđate za institucije kao što su Ujedinjene nacije (UN-GGIM) i Svetska banka, ne samo u Srbiji, već širom sveta?
Naša iskustva su takva da je praktično nemoguće imati širu sliku bez podrške UN i Svetske banke. Geosektor i zemljišna administracija su izuzetno veliki i kompleksni sistemi, i upravljanje geoprostornim podacima je nezamislivo bez globalnog okvira. Ciljevi održivog razvoja 2030 Ujedinjenih nacija jesu svetionik za okvir ili pravac razvoja misije, vizije i ciljeva kojima treba stremiti. Po našem mišljenju UN-GGIM i Svetska banka će imati ključnu ulogu u daljem razvoju Geosektora i institucija kao što je RGZ, na globalnom i na lokalnom nivou. Aktivnosti na integrisanom okviru za geoprostorne informacije na kojem zajedno rade UN-GGIM i Svetska banka pružiće osnov za dalji razvoj infrastrukture geoprostornih podataka, uzimajući u obzir činjenicu da nisu sve zemlje na svetu u istoj poziciji i sa istim okruženjem. Preporukama je da je omogućeno državama da prave akcione planove u skladu sa svojim prioritetima i okolnostima. Mislim da je ovaj pristup „od globalnog ka lokalnom“ odličan i jedini mogući pristup.
Kako očekujete da će sistem zemljišne administracije u Srbiji izgledati za pet ili 10 godina?
Očekujem da će biti izuzetno transparentan i pouzdan sistem, sa značajno unapređenoj efikasnosti i pristupačnosti. Za pet godina ostvarićemo sve naše projektovane ciljeve, a to znači da ćemo biti jedna od najuspešnijih administracija na svetu. Sigurno ćemo se naći u prvih 20 na Doing buisness listi, a nadamo se i u prvih 10. Sistem će takođe biti u potpunosti funkcionalan, sa svim nasleđenim problemima koje su rešeni. Za 10 godina, ako upotrebimo nove tehnologije pametno i usmerimo na opšte dobro tako da odgovara novim potrebama korisnika i u skladu sa tehnološkim trendovima, bićemo transformisani i integrisani u jedinstveni tehnološki svetski geoprostorni sistem najvišeg ranga.
Za kraj, gospodine Draškoviću, organizovaćete zajedničku međunarodnu konferenciju u Srbiji, zajedno sa Zajedničkim istraživačkim centrom (JRC) EU, Svetskom bankom, UNECE, UNFAO i UN-GGIM Evropa ovog septembra. Koja će biti tema ovog događaja?
Osnovna tema konferencije je važnost digitalne transformacije države i društva sa osvrtom na digitalne prostorne podatke i uvođenje inovativnih usluga koje se odnose na regionalno i prostorno planiranje, pametne gradove i poljoprivredu sledeće generacije. Cilj konferencije je da se upoznaju različite zainteresovane strane (javni sektor, privatni sektor, akademska zajednica i ostali) o značaju primene IKT tehnologija i promenu trendova poslovanja u regionu istočne Evrope. Republički geodetski zavod je izabran za domaćina i partnera zbog izuzetnih rezultata koje je ostvario u prethodnom periodu na polju digitalizacije svojih usluga, uvođenjem modernih tehničkih i tehnoloških rešenja i inovativnosti u oblasti upravljanja geoprostornim informacijama i katastra nepokretnosti. Ovo je posebna čast za Republiku Srbiju, RGZ i svih zaposlenih u ovoj instituciji koji naporno rade kako bi našim građanima obezbedili kvalitetnije i efikasnije usluge. Zahvaljujući našem radu, RGZ je danas institucija koja organizuje važne internacionalne skupove kao što je ovaj i u koju dolaze kolege i studenti iz inostranstva (npr. Kraljevina Holandija, Republika Slovenija, Gvajana, Severna Makedonija) radi razmene znanja i iskustva. Na ovaj način Republički geodetski zavod pokazuje da je, zajedno sa Vladom Srbije i uz podršku Svetske banke, na dobrom putu da odgovori svim izazovima 21. Veka.
Nakon neslavnog raspada koalicija Srbija protiv nasilja, ne zna se ko koga jače ujeda i proziva od bivših koalicionih partnera
24.04.2024
17:40
I nakon što se raspala koalicija tajkuna Dragana Đilasa, počeli su da ratuju i između sebe.
24.04.2024
15:21
Otpadnici od tajkuna Dragana Đilasa, lažni ekolozi Aleksandar Jovanović Ćuta, Dobrica Veselinović i Radomir Zanzibarićanin Lazović, nedavno su obelodanili da izlaze na izbore u prestonici i otkrili da će nastupati pod sloganom "Biram borbu", ali je - s obzirom na njihove koloritne biografije i nastupe u javnosti - slogan "Biram flašu" svakako mnogo prikladniji.
24.04.2024
12:13
Lider Demokratske stranke Zoran Lutovac, partije koja je najavila da će učestvovati na izborima 2. juna, poručio je sada da će njihov izlazak na izbore biti uslovljen "revizijom, odnosno sređivanjem biračkog spiska".
24.04.2024
11:54
Predsednica Narodne skupštine Ana Brnabić rekla je danas da će beogradski i lokalni izbori biti održani 2. juna i da je i taj zahtev opozicije usvojen zahvaljujući apelu predsednika Srbije Aleksandra Vučića koji je inicirao da se pokaže konstruktivnost i da se nakon izbora nastavi da se radi dalje.
24.04.2024
11:31
U Info večeri gosti su bili Vjerica Radeta potpredsenica SRS i Stefan Srbljanović iz Centra za društvenu stabilnost. Oni su govorili o potpunom rasulu opozicije, ali i o predstojećim izborima.
24.04.2024
22:00
U Glavnom dnevniku, saznali smo aktuelna dešavanja u Srbiji i svetu, ali smo pričali i sa marketinškim stričnjakom Nebojšom Krstićem o opoziciji i raznim pritiscima sa Zapada na našu zemlju.
24.04.2024
20:54
U novom izdanju emisije Rat uživo, o aktuelnom žarištu u Ukrajini, napredovanju ruske vojske, ali i o uticaju Zapada na Evropu, govorili su gosti dr. Prvoslav Davinić, Danijel Simić, novinar i ratni reporter i diplomata Zoran Milivojević.
24.04.2024
19:09
O planovima Zapada za uništavanje i dezintegraciju pravoslavnog sveta govorili su Goran Šarić, istoričar, novinar Slobodan Samardžija i ekonomista Nebojša Berak.
24.04.2024
16:59
Milorad Ulemek Legija, koji je ponovo došao u žižu javnosti pošto su britanski mediji objavili da čoveka koji je osumnjičen za ubistvo novinarke Džil Dando, zapanjujuće podseća na bivšeg komandanta Jedinice za specijalne operacije, već skoro 20 godina boravi u najčuvanijem delu požarevačkog zatvora Zabela, takozvanom Alkatrazu čiji je prvi stanovnik bio.
24.04.2024
20:24
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova uhapsili su 17 osoba pripadnike dve organizovane kriminalne grupe, zbog sumnje da su izvršile krivična dela udruživanje radi vršenja krivičnih dela i falsifikovanje isprave u produženom trajanju, dok se četiri uhapšena lica iz ovih OKG, terete i za krivično delo zloupotreba službenog položaja.
24.04.2024
18:59
U saobraćajnoj nezgodi, koja se dogodila nešto pre 15 časova na putu od kružnog toka iz Apatina prema Prigrevici, poginuo je U.D. (58) iz Prigrevice.
24.04.2024
17:33
Večeras se dogodila nesreća na pruzi, kada je voz "Soko", koji je saobraćao iz Novog Sada za Beograd, na levom novosadskom koloseku deonice Stara Pazova - Inđija, udario i usmrtio nepooznatu osobu.
24.04.2024
21:43
Glavni pretres u postupku protiv bivšeg novosadskog političara Srđana Egića (43), okrivljenog za silovanje, odložen je za 24. jun zbog nedolaska oštećene devojke N. Š. (21) iz Kule koja je svoj izostanak opravdala medicinskom dokumentacijom.
24.04.2024
19:24
Hvang samokritičan nakon sjajne partije u derbiju.
24.04.2024
22:27
Srećan sam što ću igrati finale Kupa Srbije sa Crvenom zvezdom, a cilj je osvajanje duple krune, kaže trener fudbalera crveno-belih Vladan Milojević.
24.04.2024
22:01
Mogao sam da dobijem novi ugovor pre dva meseca, ali tada nije bilo vreme, kaže trener fudbalera Partizana Igor Duljaj. Njegov tim je poražen u polufinalu Kupa na "Marakani" (2:0), tako da će i ovu sezonu završiti bez trofeja.
24.04.2024
21:36
Fudbaleri Crvene zvezde savladali su Partizan sa 2:0 (2:0) u polufinalu Kupa Srbije na "Marakani", pa će tako imati priliku da brane titulu.
24.04.2024
21:01
Strateg crveno-belih pohvalio Partizan i Igora Duljaja.
24.04.2024
21:23
Na Zapadu će pre ili kasnije početi građanski rat, uveren je američki preduzetnik i milijarder Ilon Mask. I nemački Bild upozorava da je situacija kritična i da bi svakog časa moglo doći do eksplozije!
24.04.2024
20:17
Kongres SAD usvojio je paket pomoći čiji deo podrazumeva i zahtev kompaniji BajtDens (ByteDance), koja ima sedište u Kini, da proda svoju aplikaciju TikTok ili će se suočiti sa zabranom na američkom tržištu, usled zabrinutosti za bezbednost podataka o američkim korisnicima.
24.04.2024
18:53
Zamenik ministra odbrane Timur Ivanov praćen je najmanje pet godina zbog sumnji da je "ogrezao" u korupciji, pre nego što je uhapšen u utorak! Da sve bude još intrigantnije, Ivanov je priveden samo nekoliko sati nakon što je učestvovao na sastanku na najvišem nivou kojim je predsedavao ministar odbrane Sergej Šojgu.
24.04.2024
17:04
Nova studija objavljena u časopisu Science otkriva da skoro polovina velikih kineskih gradova tone, stavljajući milione stanovnika u opasnost od poplava. Istraživači su analizirali 82 kineska grada sa populacijom većom od dva miliona koristeći satelitske podatke kako bi pratili promene nadmorske visine između 2015. i 2022. godine.
24.04.2024
22:11
Snimci nadzorne kamere sa privatne kuće potvrđuju da je mali Adrijan (6) koji je nestao u ponedeljak u Nemačkoj, sam nestao iz kuće.
24.04.2024
21:53
Poznati glumac je u razgovoru za Informer, između ostalog, otkrio i koja scena mu je bila najteža za snimanje.
24.04.2024
12:31
U Pozorištu "Atelje 212" premijera predstave Nestajanje, 27. aprila, scena Mira Trailović u 20h, pisca Tomislava Zajeca, u režiji Sanje Mitrović.
24.04.2024
12:12
Američki glumac Alek Boldvin istragao je telefon iz ruke antiizraelske agitatorke koja je od njega više puta tražila da izgovori "Slobodna Palestina" u kafiću Maman u Njujorku.
23.04.2024
16:53
Rođendanska fotografija princa Luisa ipak je osvanula na zvaničnom nalogu njegovih roditelja, princeze i princa od Velsa.
23.04.2024
15:48
Mnogi faktori igraju važnu ulogu u smanjenju libida i kod muškaraca i kod žena.
24.04.2024
23:20
Nega kose predstavlja važan aspekt svakodnevne rutine mnogih ljudi. Zdrava i sjajna kosa ne samo da doprinosi estetskom izgledu, već je i odraz opšteg zdravlja i dobrobiti pojedinca.
24.04.2024
22:00
Ova biljka sa razlogom važi za pravi dar od Boga.
24.04.2024
20:00
Spatifilum je izuzetno lak za održavanje, ali dve stvari mogu brzo da ga "ubiju".
24.04.2024
17:00
Pravoslavnici vernici ulaze u šestu nedelju velikog Vaskršnjeg posta, koja se naziva i Cvetna nedelja.
24.04.2024
16:20
Anastasija ne krije koliko je ponosna na svog brata koji je večeras pobedio u meču.
24.04.2024
23:44
Otkako su ušli u vezu Maja Marinković i Stanislav Krofak, njihov svaki korak se pomno prati.
24.04.2024
23:14
Jedna od najpopularnijih voditeljki na našim prostorima, Jovana Jeremić, već neko vreme uživa u ljubavi sa biznismenom Draganom Stankovićem, a u nekoliko navrata je spomenula kako bi želela da rodi još jedno dete.
24.04.2024
22:44
Dejan je prokomentarisao svog kolegu koji je danima glavna tema u medijima.
24.04.2024
21:51
Oglasio se prvi put Gazda Paja nakon što je došlo do prekida saradnje između njega i Jelene Karleuše.
24.04.2024
21:35
Kako se bliže prvomajski praznici, Vasrks ali i jedna od najvećih srpskih slava Đurđevdan, obori u okolini Čačka su sve prazniji, a kilogram najboljeg pečenja sve je teže naći.
24.04.2024
19:30
Bosiljka Dević i Siniša Veličković venčali su se danas u Domskom odeljenju Centra za socijalni rad u Novom Kneževcu! Jedno drugom zavetovali su se na večnu ljubav, i to u devetoj deceniji!
24.04.2024
14:40
Prodavci u poljoprivrednim apotekama u Jagodini ne pamte kada su poslednji put prodali motiku! Poljoprivrednici su prestali da ih traže pre dve decenije, jer se, kažu trgovci, gotovo više ništa ne okopava!
24.04.2024
12:38
"Užički strip susreti" u Užicu okupili su predstavnike domaće i međunarodne strip scene, a što je još važnije i mladi Užićani imali su prilike da pokažu svoju kreativnost.
24.04.2024
15:49
Jedna od najvećih manifestacija rekreativaca u Srbiji, Fruškogorski maraton, 47. put biće održan ovog vikenda a očekuje se više hiljada učesnika.
24.04.2024
11:50
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.