1. MAJ U DOBA PANDEMIJE! Nema okupljanja i protesta, ali zato ima straha od gubitka posla!
Podeli vest
U svetu se danas obeležava 1. maj - Međunarodni praznik rada, a usled pandemije korona virusa, ove godine izostaće tradicionalna okupljanja i protesti širom sveta
Zbog restriktivnih mera radi suzbijanja epidemije koje uključuju zabranu okupljanja i socijalno distanciranje u mnogim zemljama, neće biti masovnih skupova ni protesta na kojima radnici traže bolje uslove rada i života, već će njegovo obeležavanje preći na virtuelni nivo.
Anketa sprovedena u šest zemalja pokazuje da ispitanici očekuju da će pandemija korona virusa u svetu trajati još četiri meseca.
13.04.2020
08:25
Kako je najavljeno, "virtuelna" okupljanja za Praznik rada preko interneta biće širom sveta. Sindikati su najavili da će moto ovogodišnjih onlajn skupova biti poziv na solidarnost.
Zbog posledica pandemije na privredu globalno, milioni radnika širom sveta, kako u razvijenim tako i slabije razvijenim zemljama, ostali su bez posla u svim granama, počev od tekstilne do avioindustrije, a sa ekonomskim problemima, suočavaju se i poslodavci.
Praznik rada obeležava se u znak sećanja na dan kada su 1885. godine radnici u Čikagu štrajkom i protestima počeli da se bore za bolje uslove rada i osmočasovno radno vreme, tri puta osam - osam sati rada, osam sata odmora i osam sati za obrazovanje i razonodu. Kao odgovor, usledila je represija, a u sukobima s policijom bilo je žrtava na obe strane.
Drugi kongres Radničke internacionale je odlučio da se od 1890. godine 1. maja širom sveta održavaju masovne manifestacije, demonstracije i štrajkovi. Od tada se kao državni praznik pobeležava u više od 80 zemalja raznih uređenja. U Srbiji je Prvi maj obeležen prvi put 1893. godine protestnim skupovima u Beogradu.
Međunarodni praznik rada ove godine obeležava se u jeku pandemije korona virusa, koja je dodatno potvrdila već postojeće manjkavosti u oblasti prava radnika, ali i pokazala koliko su radnici, naročito pojedini sektori, bitni za svakodnevno funkcinisanje i celokupan sistem u državi, poručuju predstavnici sindikata u Srbiji.
Ističu da je važno da se poslodavci zato uzdrže od rigoroznih mera, prevashodno otkaza, kao i da se unapredi položaj i povećaju plate u mnogim sektorima, naročito zdravstvenim radnicima.
Prvi put u novijoj istoriji, radnici će Međunarodni dan rada obeležiti u vanrednim okolnostima, u svojim domovima, bez mogućnosti da se tradicionalno okupe i sa javnih skupova upute poruku vladi i poslodavcima.
Savez samostalnih sindikata Srbije apelovao je povodom Međunarodnog praznika rada na poslodavce da ne smanjuju plate, da ne otpuštaju radnike u novonastaloj situciji i da vode računa o radnom vremenu i o bezbednosti na radnim mestima.
Taj sindikat poručuje da je kriza nastala usled pojave korona virusa još jednom pokazala vrednost svih radnika za funkcionisanje društva i svakodnevni život, odnosno da od njih zavisi profit preduzeća i budžet zemlje.
- Osim zdravstvenih radnika, koji se nadljudskim naporima bore na prvoj liniji odbrane od virusa, i trgovci, komunalci, apotekari, pekari, građevinari i mnogi drugi, koji su retko u fokusu javnosti, potvrđuju da se bez njihovog rada ne može odvijati normalan život - kažu u SSSS.
Njima su, kako ističu, potrebne veće plate, bolji uslovi rada, uključujući i bolju zaštitu zdravlja i sigurnost na radu.
Predsednik UGS Nezavisnost Zoran Stoiljković rekao je u prvomajskom proglasu da posle pandemije ništa više neće biti isto, ali da je sasvim sigurno kraj "mlakoj, prigodnoj retorici i rutinski postavljenim zahtevima na prvomajskim šetnjama".
Upozorava da u krizama poput ove stvari po radnike i sindikate lako mogu biti još gore.
"Pandemija je odličan izgovor za već prisutnu recesiju, trgovinske ratove, decenijsku stagnaciju plata zaposlenih... Protiv nje ne možete ni štrajkovati ni glasati. Geslo "ćuti i budi zadovoljan što imaš kakav-takav posao i što te preterano ne maltretiraju, sa ponovo raširenim strahom od gubitka posla - ima sve širu primenu", navodi se u proglasu UGS Nezavisnost.
Taj sindikat, kaže Stojiljković, neće pristati na ugrožavanje zdravlja zaposlenih u kompanijama i otpuštanja i ističe da bi na stud srama trebalo staviti svakog poslodavca koji otpušta radnike a da nije ucinio sve, uz pomoc države, da ih zadrži.
UGS nezavisnost posebno apeluje na solidarnost unutar i izmedu sindikata.
Predsednica ASNS Ranka Savić kaže za Tanjug da je ova kriza pokazala da se moramo više okrenuti domaćoj industriji.
Ona je navela da je skoro 1000 privrednih subjekata usled posledica krize u blokadi, a da je 1.500 privrednih subjekata smanjilo ili zaustavilo proizvodnju, i oko 150.000 radnika poslalo na prinudne odmore.
Ističe da sve to pokazuje da će privredi biti teško da se opravi.
Takođe navodi da radnici i ovaj 1. maj dočekuju u strahu od gubitka posla.
Savić podseća i da da je u našu zemlju u proteklom perodu ušlo 400.000 naših građana iz zemalja EU i da će ta "armija ljudi takođe napraviti pritisak na tržištu rada".
- Vidljivo je da je položaj radnika je daleko od dobrog, i da nije bio dobar ni pre pandemije budući da smo među zemljama koje imaju najniže zarade, zbog fleksiblinih oblika zapošlavanja, relaksiranja davanja otkaza ... Ova situacija takođe pokazala je da mnogi poslodavci ne poštuju ni epidemiološke mere - kaže Savić.
Navodi i da smo društvo koje nije sklono socijalnom dijalogu i da je ova stuaicja pokazala koliko su nam značajni sektori poput zdravstva te da je važno da se u njih ulaže.
Sociolog, naucni saradnik u Institutu društvenih nauka dr Nada Novaković ističe da su se u vreme pandemije samo u jačem svetlu pokazale sistemske nepravde i kršenje radničkih i ljudskih prava.
Navodi da zabrinjava to što nadležni ništa ne čine ni protiv ociglednih drastičnih ugrožavanja bezbednosti i zdravlja radnika ili otkaza i to u preduzecima koja su za pokretanje proizvodnje dobila subvencije države.
Navodi da se pokazalo da je najvažniji profit i da je on iznad svakog interesa radnika.
Takođe je dodala da postoji i veliki disbalans, odnosno da su u proteklom periodu mnogi sektori radili, poput građevine, trgovine i radnici tako više bili izloženi rizicima oboljevanja, a da su zaposleni u drugim sektorima bolje prošli jer su mogli da rade od kuće (prosvetari, zaposleni u državnim službama i javnim preduzećima...) zaštićeni od opasnosti da se zaraze i uz sigurne plate.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Ćuta je javno istakao da je, po njegovom uvek skromnom mišljenju, predsednik Srbije Aleksandar Vučić prihvatio zahtev opozicije za spojenim izborima 2.juna da bi ih, kako kaže Ćuta, pocepao!
Aktuelni sukob Irana i Izraela i lobiranje Zapada na Bliskom istoku komentarisali su gosti Info večeri, advokat Nebojša V. Petrović, ekonomista Bojan Dimitrijević i ivši protivterorista i dobrovoljac u Donbasu Radomir Bata Počuča
Specijalni gost Glavnog dnevnika Informera bio je Marjan Rističević, SNS. On je komentarisao mnoge zahteve opozicije vezane za izbore, ali i način na koji posluju Šolakovi mediji.
Aktuelne teme poput, raketnog napada Irana na Izrael i vojne vežbe Vojske Srbije "Vihor", komentarisali su gosti emisije "Rat uživo", general Mitar Kovač, novinar Darko Zlojutro i počasni konzul u Izraelu Aleksandar Nikolić.
Gost "Info dana" bio je analitičar Saša Borojević. On je govorio o tome na koji način su povezani svi ratovi koji se trenutno rasplamsavaju po celom svetu. Evo kakve veze ima Balkan i Srbija sa projektima velikih sila. Uživo u program, putem vajber linka, uključio se i Dževad Galijašević, stručnjak za terorizam koji je komentarisao kompleksne odnose između Amerike i Izraela.
U kruševačkom naselju Bagdala, u kasnim popodnevnim satima, dogodio se pokušaj ubistva. Prema još uvek nezvaničnim informacijama, od posledica napada nožem, jedan muškarac je zadobio teške povrede i životno je ugrožen.
Nakon navoda pojedinih medija da je Dalibor Dragijević (40), koji je bio osumnjičen da je pomogao bratu Dejanu Dragijeviću (50) da sakriju telo ubijene Danke Ilić (2) iz Bora, preminuo nasilnom smrću, glavni javni tužilac Višeg javnog tužilaštva u Zaječaru rekao je da te navode ne može da potvrdi.
Kolaps Sjedinjenih Država na pozadini pogoršanja kontradikcija između federalnog centra i država – Teksasa, Floride, Alabame – izgleda kao strašno, ali više ne tako nemoguće proročanstvo.
Dugoočekivani blokbaster “Građanski rat: Svakom carstvu dođe kraj”, najskuplji akcioni film reditelja Aleksa Garlanda, koji se posle samo nekoliko dana prikazivanja u Americi našao na prvom mestu američke box office liste, premijerno je prikazan u Beogradu.
Tim princa Harija pobedio je na jednom polo turniru na Floridi, ali ukus pobede pokvarila mu je supruga Megan Markl i njen poljubac sa drugim muškarcem.
Iako su se Anđelina Džoli i Bred Pit razveli još 2019. godine, to nije bio kraj nesuglasica i sudskih sporova oko starateljstva nad decom i vlasništva nad vinarijom u Francuskoj.
Šumadija sajam u Kragujevcu sve do nedelje biće najlepše mesto u ovom gradu. Na najvećem Sajmu hortikulture u regionu već prvog dana na platou ali i pod krovom velike hale, okupilo se stotinu izlagača i nekoliko puta više posetilaca.
Manastir Prepodobnog Prohora Pčinjskog kod Bujanovca dobio je na poklon 1, 7 hektara zemlje. Ljiljana Antić Ranđelović iz Paraćina odlučila je da svoje nasledstvo daruje ovoj svetoj kući.
Članovi Udruženja veterana Posebne jedinice policije u Kuršumliji obišli su spomenik tragično stradalog Duška Ilića, njihovog kolege i prijatelja, koji je ubijen u selu Budakovo kod Suve reke na Kosovu i Metohiji, tačno pre 25 godina, 19. aprila 1999. godine.
U dvorištu Tehničke škole "15.maj "pas lutalica napao je i ujeo srednjoškolku za butinu, ali joj je ukazana pomoć i posle primljene terapije puštena je kući.
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.