KAKO JE SRBIJA IZBEGLA POGUBNI EFEKAT "CRNOG LABUDA" KOJI VLADA SVETOM Imamo najbolju "sigurnu luku" vrednu 1,58 milijardi evra (VIDEO)
Podeli vest
Srbija je zahvaljujući kupovini zlata proteklih godina uspela da obezbedi 31, 26 tona ovog plemenitog metala i time osigura domaće tržište od prevelikog štetnog uticaja aktuelne pandemije korona virusa na ekonomiju naše zemlje.
Profesor Beogradske bankarske akademije Zoran Grubišić dodaje da se zlato uvek pokazivalo kao dobar čuvar vrednosti u "nemirnim" vremenima, pogotovo kada traje ekonomska kriza i kada je nepredvidivo koliko duboke posledice će ostaviti na jednu zemlju.
Cena zlata porasla je jutros za više od jednog procenta, na najviši nivo u više od sedam godina, jer su sumorni ekonomski podaci iz SAD otkrili razmere štete koju trpi najveća svetska privreda od pandemije Covid-19, ali i zbog novog zaoštravanja američko-kineskih odnosa
18.05.2020
12:44
Srbija raspolaže sa 31,26 tona zlata što je u odnosu na isti period prošle uvećanje za 50 odsto dok ukupna vrednost zlata u deviznim rezervama Narodne banke Srbije trenutno iznosi 1,58 milijardi evra, kažu za Tanjug u Narodnoj banci Srbije (NBS).
"Zlato je najbolja sigurna luka ili ako ništa drugo, ''hedžing'' instrument, koji štiti od brojnih rizika i doprinosi značajnoj diversifikaciji portfolija, odnosno ukupnoj vrednosti aktive", objašnjava Grubišić za Tanjug.
Tokom ove godine cena zlata je u proseku iznosila oko 1.627 dolara po finoj unci, a kretala se u rasponu od oko 1.450 dolara (sredinom marta) do 1.765 dolara po unci (sredinom maja), što ukazuje da je za samo dva meseca cena zlata povećana za preko 20 odsto.
Narodna banka Srbije je početkom oktobra 2019. na međunarodnom tržištu kupila devet tona zlata najvišeg kvaliteta, dok od 2005. godine, zlato nije prodavala.
Prosečna cena po kojoj je u oktobru prošle godine kupljeno zlato u inostranstvu iznosila je 1.503,16 dolara po finoj unci.
Prema poslednjim podacima, zlato učestvuje sa oko 11 odsto u ukupnim deviznim rezervama države.
Dodatnim povećanjem količine zlata izbegao se značajniji štetan uticaj aktelne pandemije korona virusa na finansijski sistem i privredu naše zemlje, tzv. efekat "crnog labuda", kaže Grubišić.
Proteklih dana cena zlata je bila oko 1.712 dolara po unci, pa računica pokazuje da je rast cene "žutog metala" od oko 14 odsto doprineo i rastu vrednosti deviznih rezervi naše zemlje.
"Time smo još jednom pokazali da razmišljamo i delujemo proaktivno, odnosno da se na vreme, u povoljnim i relativno mirnim periodima pripremamo za moguću nadolazeću neizvesnost, koja se nažalost dogodila ove godine", kažu u NBS.
Od ukupne količine zlata, u trezoru NBS se nalazi oko 68 odsto, dok se oko 32 procenata nalazi na računima NBS u inostranstvu.
Pored kupovine na međunarodnom tržištu, NBS redovno kupuje poluge zlata iz domaće proizvodnje od kompanije Serbia Zijin Bor Copper.
NBS je u istom periodu prethodne godine raspolagala sa ukupno 20,81 tonom zlata dok su od tada rezerve uvećane za 10,45 tona zlata, ili za oko 50 odsto.
Grubišić kaže da je Srbija pratila međunarodne trendove proteklih godina i kupovala zlato kao što su to uglavnom radile pojedine centralne banke sveta, u Rusiji i Americi, na primer.
Zlatne rezerve su prema njegovoj oceni važne za svakog potencijalnog investitora jer ulagači po pravili prvo gledaju makroekonomsku sliku zemlje, stabilnost, održivost, i dugoročno vođenje ekonomske politike.
Pokazatelj stabilnosti je, mimo deviznih rezervi, niske inflacije, stabilnog kursa, i ukupna količina domaće valute u opticaju, i broj meseci uvoza koji se pokriva deviznim rezervama, a kod nas je reč o sedam meseci, navodi Grubišić.
Zlata ima, kaže Grubišić, i "umirujuće" dejstvo, a u slučaju da se unutar finansijskih institucija pojavi nepoverenje ili dođe do panike zbog nestabilnosti na domaćim i međunarodnim tržištima jer, služi kao "municija" za intervenciju.
Na pitanje Tanjuga, kada bi prema njegovom mišljenju moglo da dođe do potpunog oporavka domaćeg i međunarodnog tržišta, Grubišić objašnjava da kada se posmatra aktuelna situacija na berzama i ponašanje velikih igrača u svetu, deluje da je oporavak tržišta u svetu krenuo.
Međutim, dodaje, pitanje "za milion dolara" je da li je taj oporavak privremenog karaktera, ili će se eventualno u nekom drugom talasu kriza produbiti.
"Može da krene u jedan dugotrajan oporavak, a može da dođe i do drugog talasa krize. U ovom trenutku sve je to igra neizvesnosti", smatra Grubišić.
Da li će se i kada situacija u svetu vratiti na nivo pre početka pandemije, pokazaće vreme ali ističe da je jedan od ključnih "recepata" za oporavak - izazvati optimizam na tržištu.
"To je ključna mera ekonomske politike svih centralnih banaka", kaže on.
Trenutno se usporila cirkulacija novca na svetskom tržištu pa zato centralne banke u svetu preduzimaju do sada nezabeležene mere, i čak popuštaju stroge regulative koje inače služe za čuvanje stabilnosti finansijskog sistema.
Da bi se oporavile sve ekonomije i obezbedio stabilan izlazak iz krize, neophodno je, smatra Grubišić, povećati potrošnju građana i obezbediti investicije kompanija.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Cena zlata porasla je jutros za više od jednog procenta, na najviši nivo u više od sedam godina, jer su sumorni ekonomski podaci iz SAD otkrili razmere štete koju trpi najveća svetska privreda od pandemije Covid-19, ali i zbog novog zaoštravanja američko-kineskih odnosa
Predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski imenovao je bivšeg vrhovnog komandanta Oružanih snaga Ukrajine Valerija Zalužnog za ambasadora Ukrajine u Velikoj Britaniji.
U Moskvi je održana Parada pobede na Crvenom trgu kojim je obeležena 79. godišnjica pobede nad fašizmom u Drugom svetskom ratu. U nekim delovima zemlje takođe su održane vojne parade.
Do samo pre manje od mesec dana Miroslav Aleksić, lider Narodnog pokreta, bio je jedan od najbližih saradnika Dragana Đilasa i uz Mariniku Tepić njegova glavna uzdanica.
Lider Narodnog pokreta Srbije (NPS) i poslanik Miroslav Aleksić, do skoro član koalicije Dragana Đilasa, napao je tajkuna zbog bojkota izbora u Beogradu, optužujući ga da na taj način podržava vlast!
Kandidat Zeleno-levog fronta za gradonačelnika Beograda Dobrica Veselinović priznao je da koalicija "Srbija protiv nasilja" ne bojkotuje lokalne izbore. U intervjuu za nedeljnik NIN, Veselinović je potvrdio da koalicija "Srbija protiv nasilja" izlazi na sve izbore zajedno, osim na one u Beogradu.
Politikolog Dušan Milenković istakao je da cela opozicija izlazi na izbore 2. juna, samo što Dragan Đilas, Zdravko Ponoš, DSS i SSP ne izlaze u Beogradu.
Paradu pobede u Moskve i sve otvoreniju diplomatsku saradnju Kine i Rusije, komentarisali su gosti Info dana, Sreten Egerić iz Srpsko-ruskog centra Majak i pisac i publicista Radojka Tmušić.
Satanistički nastup Irske na Evroviziji i pritajenu nameru pojedinih nevladinih organizacija da preko obrazovanje uvedu normalizaciju pedofilije, komentarisao je gost Info dana, analitičar Saša Borojević
Profesor dr Jelica Stefanović Štambuk sa Fakulteta političkih nauka gostovala je u "Info jutru" na Informer TV gde je govorila o formiranju Zajednice srpskih opština na Kosovu.
Suđenje kriminalnoj grupi koju su, prema navodima optužnice Javnog tužilaštva za organizovani kriminal, formirali odbegli vođa "kavačkog klana" Radoje Zvicer i Nikola Vušović, zvani Džoni sa Vračara, a kojom je obuhvaćeno još 43 optuženih, nastavljeno je danas u Specijalnom sudu u Beogradu izvođenjem pisanih dokaza koji su prikupljeni protiv optuženih članova posle izvršenja krivičnih dela.
Advokati bivšeg načelnika novosadske policije Slobodana Malešića i još četvorice optuženih za zloupotrebu službenog položaja i trgovinu uticajem, u nastavku suđenja pred Specijalnim sudom dostavili su danas dokaze da su nelegalno prisluškivani i da im je praćena interenet komunikacija.
Nakon saslušanja u Osnovnom tužilaštvu u Kuršumliji, sudiji za prethodni postupak Osnovnog suda u Kuršumliji predložilo da se osumnjičenima Z.Lj i J.N. odredi pritvor.
Kondicioni trener Real Madrida Antonio Pintus (61) je u karijeri bio učesnik devet finala Lige šampiona, dok je šest puta bio na pobedničkoj strani. Reč je o čoveku koji je omiljen u taboru "kraljevskog kluba", a po glasniama igrači ga obožavaju, ali ga se u isto vreme i plaše.
Fudbaleri Al Hilala, Aleksandar Mitrović i Sergej Milinković Savić blistaju u Saudijskoj Arabiji, a fotkama na kojima uživaju sa naslednicima pokazali su da nisu dobri samo na terenu.
Britanska policija uhapsila je trojicu muškaraca zbog sumnje da su izvršili, pripremali i podsticali spremali teroristička dela u širem delu Mančestera, saopštila je danas policija.
Ministarka spoljnih poslova Slovenije Tanja Fajon je danas, 9. maja, potvrdila da će ova zemlja pokrenuti proces priznavanja Palestine kao nezavisne države.
Zbog pojačanog pritiska antiruskih vlasti u Estoniji, stanovnici ove pribaltičke države nameravaju da ovogodišnji Dan pobede obeležavaju u krugu porodice, kako ne bi sebe izlagali nimalo naivnim novčanim kaznama.
Lideri Rusije i Jermenije, Vladimir Putin i Nikol Pašinjan, dogovorili su se da se iz nekoliko oblasti Jermenije povuče ruska vojska i pogranična straža, izjavio je portparol Kremlja Dmitrij Peskov.
Predstava "Knjiga o Milutinu" Danka Popovića u kojoj Nenad Jezdić oživljava lik Milutina Ostojića biće izvedena 200. put 11. maja u Zvezdara teatru, saopštili su iz ovog pozorišta.
Devojka je za 95 evra kupila preko interneta nečiji davno izgubljeni kofer koje avio kompanije posle izvesnog perioda prodaju ukoliko se vlasnik ne javi.
Stanovnici Novog Sada, posebno zaljubljenici u prirodu koji uživaju u sređivanju svojih bašta i balkona, imaju priliku da se svima pohvale i prijave svoje "male oaze" na tradiciionalni konkurs "Najlepša bašta Novog Sada".
Članovi udruženja "Pokret srce heroja" zajedno sa predstavnicima Ruskog doma u Beogradu, udruženjem “Besmrtni puk”, moto klubom “Noćni vukovi” i kragujevačkim klubom ljubitelja "fića", obeležili su danas Dan pobede nad fašizmom.
Osnovna škola "Velimir Markićević" u Majdanpeku ili "stara škola", kako je u gradu svi zovu obeležila je svoj dan na kreativan način tako što su đaci, nastavnici i osobolje zamenili uloge.
U kultnoj kragujevačkoj kafani "Biblioteka kod Milutina" organizovana je tradicionalna, majska akcija dobrovoljnog davanja krvi. Vlasnici restorana, porodica Rašković započeli su ovu humanitarnu akciju pre deset godina, a zahvaljujući dobroj organizaciji i podršci ljudi i institucija i ova je bila uspešna.
Jedna od najstarijih kuća u Novom Sadu je zdanje koje se nalazi na uglu Pašićeve i Ulice Grozde Gajšin. Na tom mestu nekada se nalazila kafana neobičnog imena.
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.