DOBRA VEST ZA SRBE, NEMAČKA DONELA ODLUKU! Ovo smo čekali mesecima, Berlin je prelomio!
Podeli vest
I u naredne dve godine i dalje će se, samo u nešto manjem broju nego ranije, u Nemačkoj zapošljavati radnici sa Zapadnog Balkana. Nemačka je prelomila, uprkos pandemiji koronavirusa koja je "pozatvarala" značajan broj radnih mesta, jer ovdašnje radnike pre svega traži građevinska industrija, kaže za Sputnjik dopisnik RTS iz Nemačke Nenad Radičević
On podseća da odluka koja se isključivo odnosi na zapošljavanje ljudi sa Zapadnog Balkana, pa tako i iz Srbije, za koje su predviđene olakšice, ističe sa završetkom ove godine i da se već duže raspravljalo da li je ona neophodna u situaciji kada i mnogobrojni migranti u Nemačkoj čekaju na azil i posao.
Sporenja oko morske zone oko ostrva Megisti (na grčkom Kastelorizo) su sinoć (22.7.) dostigla tačku eskalacije. Nemačka štampa piše da je "Angeli Merkel pošlo za rukom da u poslednjem momentu spreči oružani sukob"
23.07.2020
14:40
Nemački građevinci bi i dalje radnike sa Balkana
Odluka podrazumeva olakšano zapošljavanje radnika sa ovih prostora jer nisu u obavezi da imaju kvalifikacije koje priznaje Nemačka, niti da znaju nemački jezik.
Mada formalno još nije doneta nova odluka, jer je ona još u formi predloga nemačkog Ministarstva rada, po oceni Radičevića, sasvim je izvesno da će ona biti izglasana s obzirom na to da je ona rezultat pregovora unutar vladajuće koalicije, demohrišćana i socijaldemokrata.
Predlog demohrišćana Angele Merkel bio je da se smanji broj radnika sa Zapadnog Balkana na 15.000 radnika, ali su i socijaldemokrate i opozicija mislili drugačije.
- Pretpostavljam da su došli do nekog kompromisa budući da su socijaldemokarte bile da se broj ne ograničava i sad je kvota 25.000, što je ne toliko manje nego što je inače dolazilo. U prošloj godini je po osnovu još važeće odluke u Nemačku došlo 27.000 ljudi sa Zapadnog Balkana - kaže sagovornik Sputnjika.
To je, kako napominje, malo smanjenje, manje od 10 odsto i odluka će početi da važi po isteku sadašnje, odnosno od 1. januara iduće godine pa do do 2023, a viza će biti vezana za ugovor, što je najčešće na godinu, ili dve.
Radičević ističe da su za produženje odluke bili i opozicioni Zeleni i levica, ali i građevinska industrija kojoj trebaju radnici sa Balkana koji su se do sada pokazali kao dobri.
Ispostavilo se, kako kaže, da iako je udar korone na nemačku privredu doveo do otkaza, za ljude sa ovdašnjih prostora posla ima. Izuzetak je, dodaje on, ugostiteljstvo, kao i svuda u svetu i tu će se sigurno teško dobijati poslovi.
U građevini potražnja je itekako velika, pa čak i u nekim drugim delatnostima koje nisu direktno pogođene posledicama pandemije, poput zdarvstvenog sektora, ističe naš sagovornik.
On je ukazao na podatak koji potvrđuje da u Nemačkoj postoji potreba i za kvalifikovanom radnom snagom.
Prošle godine je po osnovu te posebne odluke sa Zapadnog Balkana došlo 27.000 nekvalifikovanih radnika, a ukupno i po drugim osnovama u Nemačku je sa ovih prostora došlo 65.500 ljudi.
- Postoji podatak da je skoro 60 odsto radne snage sa Zapadnog Balkana koja radi u Nemačkoj kvalifikovana radna snaga, sa konkretnim kvalifikacijama koje su priznate u Nemačkoj, pa se može reći da se podjednako traže i pojedine specijalnosti kao i obični fizički radnici - ističe dopisnik iz Nemačke.
On, međutim, ukazuje da je već nekoliko godina problem sa dobijanjem vize. Iako je nemačko ministarstvo spoljnih poslova povećalo broj osoblja u konzulatima, veliki je zastoj u njima svuda na Balkanu, zbog čega se uprkos dobijenom poslu na ulazak u Nemačku čeka više od godinu dana.
A Srbija će da uvozi građevince
Tako je u 2018. Agencija za zapošljavanje izdala 46.000 odobrenja da neko aplicira za vizu, a na kraju je samo 21.000 ljudi po tim specijalnim uslovima i dobila vizu.
Koliko će vest o produžetku odluke verovatno obradovati značajan broj onih koji su u potrazi za poslom, toliko savetnik u granskom sindikatu „Nezavisnost", Zoran Ristić, poziva na oprez.
- Što se tiče te najave da će se produžiti mogućnost ulaska radne snage sa Zapadnog Balkana u Nemačku to je nešto što može negativno da utiče na situaciju u Srbiji s obzirom na to da ti proizvodni radnici koji su potrebni Nemačkoj, sve više nedostaju Srbiji. Svakako treba tražiti mehanizam da radnu snagu zadržimo, što podrazumeva obezbeđivanje adekvatnih uslova rada, adekvatnih zarada i sigurnu perspektivu za one ljude koji ostaju u Srbiji - kaže Ristić za Sputnjik.
Manjak perspektive je ono što su svi koji su odlazili u inostranstvo navodili kao ono što je bilo presudno za napuštanje zemlje.
- Mi ćemo doći u situaciju da ti radnici koji su niskokvalifikovani, ali s druge strane rade posao koji je deficitaran na tržištu, odlaze u Nemačku, a mi ćemo da uvozimo radnu snagu ne samo iz susednih, nego možda i iz nekih dalekih zemalja, ili da zapošljavamo migrante. To će biti logična posledica ukoliko ne budemo našli model da radnike koji nama trebaju zadržimo u Srbiji - upozorio je Ristić.
On podseća da već imamo građevinske firme koje angažuju ljude iz inostranstva, ne samo na privatnim projektima, pa i na crno, nego i onim od državnog značaja.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Sporenja oko morske zone oko ostrva Megisti (na grčkom Kastelorizo) su sinoć (22.7.) dostigla tačku eskalacije. Nemačka štampa piše da je "Angeli Merkel pošlo za rukom da u poslednjem momentu spreči oružani sukob"
Darko Simić, nekadašnji zamenik predsednika OO DS Lazarevac i simpatizer Miroslava Aleskića odavno je poznat javnosti, ne po obavljanju svoje funkcije i pristojnom ponašnju, već po spopadanju žena čemu su svedočile i prepiske koje su ugledale svetlost dana.
Predsednik Narodne stranke Vladimir Gajić oglasio se na društvenim mrežama oko izbora zakazanih za 2. jun i opleo po koaliciji okupljenoj oko tajkuna Dragana Đilasa.
Lider takozvane koalicije "Srbija protiv nasilja" Dragan Đilas još se nije oglasio povodom odluke predsednice Skupštine Srbije Ane Brnabić da se beogradski i lokalni izbori održe 2. juna, ali zato jeste automehaničar iz Berlina.
Predsednik Stranke Srbija centar Zdravko Ponoš izjavio je da ponuda koju je objavila predsednica Skupštine Srbije Ana Brnabić da će lokalni izbori biti istog dana kad i beogradski, odnosno 2. juna, "nije dobra".
Direktor Centra za odgovorne medije Marko Matić istakao je danas da odluka predsednice Skupštine Ane Brnabić da objedini beogradske i druge lokalne izbore za drugi jun odudara od demokratskih standarda, ali da je, zarad mira u kući i smirivanja tenzija u društvu, vlast napravila maksimalan mogući ustupak.
U novom izdanju Info večeri o prijemu tzv. Kosova u Savet Evrope, opoziciji, ali i o sramnoj rezoluciji o navodnom genocidu u Srebrenici, govorili su gosti analitičar Veljko Jovanović, potpredsednica SRS Vjerica Radeta, državni sekretar Đorđe Dabić, Goran Đorđević, advokat, analitičar Slobodan Josipović.
Rezolucija o lažnom genocidu u Srebrenici bila je glavna tema emisije Rat uživo. O toj nepravdi i pritisku Zapada govorili su gosti bivši ministar policije RS Tomo Kovač, prof. Branko Nadoveza, sa Instituta za noviju istoriju, prof. Radomir Milašinović sa Fakluteta bezbednosti u Beogradu i Nebojša Kuzmanović direktor Arhiva Vojvodine.
U Info danu o sramnoj rezoluciji o navodnom genocidu u Srebrenici, govorili su Saša Milovanović, direktor "Srpskog Telegrafa" i novinar Aleksandar Gajović.
Suđenje Zoranu Marjanoviću, koji je optužen za ubistvo supruge Jelene (33) 2. aprila 2016. godine na nasipu Crvenka u Borči, biće nastavljeno sutra u Višem sudu u Beogradu.
Darko Simić, nekadašnji zamenik predsednika OO DS Lazarevac i simpatizer Miroslava Aleskića odavno je poznat javnosti, ne po obavljanju svoje funkcije i pristojnom ponašnju, već po spopadanju žena čemu su svedočile i prepiske koje su ugledale svetlost dana.
Posle gotovo godinu dana, u Prvom osnovnom sudu u Beogradu 13. marta održano je pripremno ročište u slučaju protiv okrivljenog N. Š. za krivično delo nanošenja teških telesnih povreda usled kojih je preminuo Zoran Nedeljković.
Poznati su prvi polufinalisti Lige Evrope! Fudbaleri Atalante, Rome i Bajer Leverkuzena i Marseja igraće u završnici drugog po jačini elitnog takmičenja.
Fudbaleri Aston Vile posle drame i penala pobedili su Lil sa 4:3 i plasirali se u polufinale Lige konferencija, dok je Fiorentine tek u produžetku slomila Viktoriju Plzenj rezultatom 2:0.
Srpski reprezentativac u boksu Stefan Camović danas je ostvario prvu pobedu za nacionalni tim na Evropskom prvenstvu, pošto je u kategoriji do 60 kg savladao Azerbejdžanca Tajfura Alijeva rezultatom 4:1.
Francuski teniser Artur Fis igraće protiv Dušana Lajovića u četvrtfinalu ATP turnira u Barseloni, pošto je u meču osmine finala savladao Aleksa de Minora sa 2:0 (7:5, 6:2).
Ukrajinskim snagama ne ponestaje samo municije. Odlaganje zapadne pomoći znači i ponestajanje onog što je daleko teže nadoknaditi – morala potrebnog da se dobije bitka – a strahuje se čak da bi ukrajinska prva linija fronta mogla da se slomi već ovog leta.
Načelnik kenijske vojske, general Fransis Omondi Ogola, poginuo je nakon što se vojni helikopter srušio na zapadu zemlje, saopštio je predsednik Kenije.
Dugoočekivani blokbaster “Građanski rat: Svakom carstvu dođe kraj”, najskuplji akcioni film reditelja Aleksa Garlanda, koji se posle samo nekoliko dana prikazivanja u Americi našao na prvom mestu američke box office liste, premijerno je prikazan u Beogradu.
Tim princa Harija pobedio je na jednom polo turniru na Floridi, ali ukus pobede pokvarila mu je supruga Megan Markl i njen poljubac sa drugim muškarcem.
Iako su se Anđelina Džoli i Bred Pit razveli još 2019. godine, to nije bio kraj nesuglasica i sudskih sporova oko starateljstva nad decom i vlasništva nad vinarijom u Francuskoj.
Kako dalje je ključno pitanje za mnoge koji pate od slomljenog srca. Uz nekoliko saveta stručnjaka za ljubavne odnose, možete se oporaviti brže nego što mislite.
Folker Era Ojdanić već nekoliko godina ima kuću na crnogorskom primorju gde svake godine letuje, a svojevremeno je doživeo šok kada mu je nekretnina obijena.
U Reljanu kod Preševa, aprila 1999. u toku vazdušnog napada NATO bombardera stradala su sedmorica pripadnika 78. motorizovane brigade Vojske Jugoslavije...
Tim lekara Klinike za kardiologiju Kliničkog centra u Kragujevcu, prvi je - južno od Beograda, ugradio srčanu mini-pumpu impelu najtežim pacijentima. Ta vrsta mehaničke podrške omogućava bezbednije intervencije kod životno ugroženih bolesnika.
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.