TRI MAKRONOVE GREŠKE: Diplomata ocenjuje - Ovako je francuski predsednik narušio odnose sa Rusijom
118. 04. 2024. u 15:08
218. 04. 2024. u 15:08
Društvo
U proteklim godinama mnogi ugledni svetski ekonomisti trudili su se da uoče rizike i potencijale za nastanak nove svetske ekonomske krize. Na momente se imao utisak kao da postoji neko neobjavljeno svetsko takmičenje na ovu temu, jer su u prošlosti oni koji su u tome uspeli postali slavni i vrlo citirani. Ono što se desilo pojavom virusa korona kao globalne pretnje prevazišlo je gotovo i najgore hipotetičke scenarije, priča za "Blic" profesor Dragan Stojanović, doktor ekonomskih nauka.
- U izuzetno kratkom vremenskom periodu naši životi su se drastično promenili. U situaciji kada su ljudi i njihovo zdravlje postali ozbiljno ugroženi gotovo da nije postojala privredna grana koja nije trpela značajne udarce. Više se nije postavljalo pitanje da li će biti štete, već kolika će ona biti i da li će biti moguće, i na koji način sanirati je. Ono što se odmah moglo primetiti je da bez obzira na ogroman šok koji je epidemija nanela celom našem društvu, ozbiljnih nestašica nije bilo. Tržište je bilo dobro snabdeveno čak i u vreme kada su na snazi bile stroge mere izolacije - priča profesor Stojanović.
Prema njegovim rečima ono što je u ovakvim situacijama važno je prva reakcija i spremnost države da odbrani ekonomiju, radna mesta i sačuva kakav-takav standard.
- Vreme ovakve krize je ono kada treba pokazati solidarnost u svakom smislu i pomoći sektorima koji su posebno ugroženi. Nekoliko meseci nakon paketa mera kreditni rejting naše zemlje čiju procenu daju merodavne svetske agencije nije narušen. Ovo je od velikog značaja jer pokazuje stepen poverenja u našu privredu na osnovu detaljne objektivne analize. Ima svoj praktičan značaj jer utiče i na cenu zaduživanja privrede i građana. Jednostavnim jezikom rečeno, ono što je urađeno prethodnih godina u sferi vođenja naše ekonomije sada je na testu - priča profesor Stojanović.
Kako će se dalje situacija odvijati zavisi od mnogih faktora, a pre svega naše spremnosti, ali i od trajanja epidemije.
- Ekonomisti nisu saglasni u procenama brzine oporavka svetske i pojedinih nacionalnih ekonomija, što je i razumljivo jer na to utiče veliki broj faktora. Jako je važna ta percepcija kod svih privrednih subjekata da država želi i može da pomogne, što očekujem i od bankarskog sektora. S druge strane, privrednici ne mogu da očekuju da im sve probleme reši država i moraju biti svesni da treba da preduzmu mere koje su u njihovoj mogućnosti. Prekvalifikacija radnika u određenim sektorima koji su najviše ugroženi može pomoći. Takođe, siguran sam da bi projekti koji podstiču inovativna rešenja i pospešuju generisanje novih radnih mesta bili vrlo poželjni u ovom trenutku. Ostvarenju ovih ciljeva značajno može doprineti i sektor obrazovanja koji treba podstaći na pisanje i realizaciju takvih projekata sa privredom - smatra profesor Stojanović.
Pandemija je izazvala nesigurnost i zabrinutost i takoreći preko noći, promenila naš koliko-toliko stabilni obrazac životnog funkcionisanja, objašnjava za "Blic" prof. dr Bojana Dimitrijević, specijalista medicinske psihologije.
- Ono za šta smo do juče verovali da je za nas zdravo, i da nas štiti od bolesti, ne samo da se ispostavilo kao zabluda, već se informacije, mesecima po objavljivanju pandemije i dalje menjaju, objašnjava profesorka Dimitrijević.
Kako objašnjava naša sagovornica, poznato je da anksioznost sa sobom nosi intenzivno neprijatno osećanje sa kojim se osoba nekada izuzetno teško nosi, budući da se bazira preteranoj zabrinutosti i iščekivanju da će se nešto loše dogoditi.
- Osobe koje su pre pandemije već bile sklonije da na stresne situacije i u krizi reaguju anksioznošću, u ovoj situaciji su svakako odreagovale još intenzivnije, na svoj način. Osim toga, neki su uz anaksioznost doživljavali napade panike kao još kompleksnije kliničko ispoljavanje, koje prati osećaj da će osoba umreti, da gubi razum, da gubi kontrolu nad svojim postupcima, strah da doživljava srčani udar. Ove pojave predstavljaju očekivano reagovanje u krizi, koje ne mora da predstavlja slabost i neuravnoteženost ličnosti, već može biti situaciona i prolazna, posle čega je većina onih koji su ih iskusila, vraćala balans i sposobnost samokontrole - kaže profesorka Dimitrijević.
Iako o posttraumatskom stresnom sindromu možemo objektivno govoriti tek mesecima i godinama nakon ugrožavajućih događaja, neke zemlje, već su sprovele istraživanja o posttraumatskim efektima Covida-19. Odmah po početku pandemije, i u našoj zemlji je izveden niz istraživanja koja se odnose na mentalno zdravlje stanovništva u vreme pandemije.
- Najveći broj rezultata ukazuje da će između 5% i 25% stanovništva imati dugoročnije posledice od pandemije, koje neki čak nazivaju "Covid sindrom". Praksa nam pokazuje da klijenti koji se javljaju za psihološku pomoć u vreme pandemije samo ponekad kao simptom na koji se žale navode strah baziran na opasnostima pandemije. Većina klijenata dolazi sa mnoštvom drugih, rekli bismo običnih životnih problema, koji kao da su nabujali i intenzivirali se, objašnjava profesorka Dimitrijević.
Funkcionisanje i rad od kuće takođe su okolnosti koje su u mnogim slučajevima dovele do promena u uobičajenim odnosima i relacijama, za neke to je bilo povoljno, a za mnoge pak nepovoljno i disfunkcionalno.
- I u ovim promenama osobe koje su raspolagale primarno boljim adaptivnim kapacitetima, kao i one koje su imale manje izazove i promene, iskusile su manje situacione psihološke smetnje. Kod onih koji su i inače imali teškoće u prilagođavanju, izloženi novim subjektivnim i objektivnim okolnostima, često je dolazilo do velikog pada funkcionalnosti, sniženog samopouzdanja, nemira, nezadovoljstva, doživljaja neefikasnosti, bespomoćnostim neizvesnosti i nespokoja. Održavanje i razvijanje socijalne mreže i doživljaja aktivnog pripadanja doprinosi da se osećamo samopouzdanijim, potrebnim drugima, emocionalno uključenim i umanjuje doživljaj bespomoćnosti, nesvrsisihodnosti i isključenosti. Sve to je u vreme pandemije kompromitovano, pa ne čudi što ljudi na razne načine pokušavaju da zaobiđu pravila socijalne distance ili nastave svoj socijalni život sa izmenjenim modalitetima komunikacije, objašnjava prof. dr Bojana Dimitrijević, specijalista medicinske psihiologije.
Epidemija je pre svega društveni problem, logično je da je promenila društvo, objašnjava za "Blic" sociolog prof. dr Nikola Božilović.
- Sve je drugačije, odnosi među ljudima su drugačiji, ljudi su se tokom epidemije otuđili jedni od drugih, više nemate prisnije kontakte, a ako ih imate, oni nisu više toliko prisni jer su zasnovani na strahu. Ne možete da odete u bisokop, na koncert, porodičnu predstavu, a bez duha, bez kulture, čovek nije više čovek jer on je određen kulturom. Nema socijalnog života, prisiljeni ste da živite u okviru svoje porodice, jer se tu osećate najsigurnije i to su velike promene - objašnjava profesor Božilovič.
U epidemiji se sve menja, od politike, prioriteta, društvenih i ekonomskih odnosa, pa sve do svakodnevnih stvari. U zavisnosti na koji način se prihvata novonastala situacija, gde se nalazite i na kojoj društvenoj lestvici, zavisiće možda i ishod borbe, ne zdrastvene koliko ekonomske, psihološke i društvene.
- Epidemija je za neke majka za neke maćeha, neko će tu izgubiti neko dobiti. Niži društveni slojevi u ovakvim slučajevima prolaze lošije, dok je ovim drugima mnogo lakše da se izbore. Ipak, sve zavisi koji aspekt posmatramo, postoje i pozitivni elementi, ali je više negativnih. Lažne vesti, razne grupe poput antivaksera, tu dolazi do izražaja sloj neobrazovanih ljudi, koji vole da se istaknu i koriste priliku, objašnjava profesor Božilović.
Epidemija nas je promenila definitivno u smislu odgovornosti.
- Postali smo odgovorniji prema svom zdravlju, preispitujemo sebe i svoje postupke, a kakvi ćemo izaći iz svega ovoga i da li ćemo zaboraviti šta nam se desilo i nastaviti po starom, ostaje nam da vidimo, kaže profesor Božilović.
Za razliku od ostalih ljudi, sportisti imaju jedan dodatni problem, a to je da se oni pripremaju da istrpe snažne napore. Zaustavljanje treninga ili pauza u radu može negativno da utiču na formu i zdravlje. I pre svega, povrede. One ne samo da vam ne dozvoljavaju da napravite rezultat već vas i sklanjaju sa terena, priča za "Blic" jedan od naših najbolji odbojkaša svih vremena, Vladimir Vanja Grbić.
- U Svetskoj odbojkaškoj federaciji osnovali smo fond pomoći koji će igračima, pogotovo igračima odbojke na pesku pomoći da prevaziđu ovaj period. Igrači na pesku nisu imali nikakve turnire, primanja, sponzori su im otkazali... U odbojci je situacija takva, da su igrači dobijali 20 do 50 odsto manje, što je značajna cifra. Za to i služe fondovi da se suštinski i ciljano pomogne onima kojima je potrebno, kaže Grbić.
Dok ne stigne vakcina, život je na čekanju, ali da li deca koja se bave sportom imaju vremena da čekaju? Ipak, uz dobru organizaciju, poštovanje mera, treninzi i utakmice su moguće bez zaražavanja, barem kod mladih.
- Imam kamp za decu uzrasta od 8 do 20 godina, pa nadalje. Prethodne godine imao sam u Sokobanji 840 dece, ove godine imali 303, radili smo tri smene, prethodne godine je bilo pet. Naša organizacija je takva da uvek imamo doktorku sa sobom, obavezna dezinfekcija, pranje ruku, obavezan pregled, dezobarijera. Mi smo od tolikog broja dece imali nula zaraženih. Na ovaj način deca nisu imala samo sportsku aktivnost, već su i naučila kako da se štite od korone, sa kojom ćemo morati do daljeg da živimo i radimo, zaključuje Vanja Grbić.
Jedna od upadljivih promena odnosi se na partnerske i bračne i porodične odnose, koji su bili izloženi velikom testu izdržljivosti i kvaliteta od početka pandemije, a naročito u vreme karantina i neposredne upućenosti članova porodica jedne na druge.
- Čak i ako su se ljudi zbili u redove pod opasnošću koju je donela pandemija, ukoliko ti međusobni odnosi nisu imali kvalitet realne posvećenosti, dobre komunikacije, poverenja i podrške, najveći broj njih je došao pred velike izazove. Ipak, nisu sve promene bile na lošije - nekima je bilo dovoljno da se suoče sa ugrožavajućom situacijom, pa da preispitaju svoju hijerarhiju prioriteta i zaključe da im je do osoba iz neposredne okoline stalo više nego što su prethodno osvestile - ističe profesorka Dimitrijević.
Bonus video
SPECIJALNA EMISIJA “ŽENE BEZ TAJNI” SA BRANKOM VESELINOVIĆ!
EKSPLOZIJA SEROTONINA NA TRGU REPUBLIKE! Počeo drugi festival slatkiša u Beogradu!
Ćuta je javno istakao da je, po njegovom uvek skromnom mišljenju, predsednik Srbije Aleksandar Vučić prihvatio zahtev opozicije za spojenim izborima 2.juna da bi ih, kako kaže Ćuta, pocepao!
19.04.2024
07:08
Poslanik pokreta Ekološki ustanak Aleksandar Jovanović Ćuta bez imalo blama na tajkunskoj televiziji N1 javno menja stavove kao čarape!
19.04.2024
06:34
Đilasov potrčko Miloš Jovanović drugog aprila je rekao da ima vremena da se do 18. aprila spoje svi izbori drugog juna.
18.04.2024
16:26
Predsednik Narodne stranke Vladimir Gajić oglasio se na društvenim mrežama oko izbora zakazanih za 2. jun i opleo po koaliciji okupljenoj oko tajkuna Dragana Đilasa.
18.04.2024
15:34
Lider takozvane koalicije "Srbija protiv nasilja" Dragan Đilas još se nije oglasio povodom odluke predsednice Skupštine Srbije Ane Brnabić da se beogradski i lokalni izbori održe 2. juna, ali zato jeste automehaničar iz Berlina.
18.04.2024
15:33
U novom izdanju Info večeri o prijemu tzv. Kosova u Savet Evrope, opoziciji, ali i o sramnoj rezoluciji o navodnom genocidu u Srebrenici, govorili su gosti analitičar Veljko Jovanović, potpredsednica SRS Vjerica Radeta, državni sekretar Đorđe Dabić, Goran Đorđević, advokat, analitičar Slobodan Josipović.
18.04.2024
22:07
Gost Glavnog dnevnika TV Informer bio je urednik "Politike" Bojan Bilbija, a on je govorio o srpskoj opoziciji i predstojećim izborima.
18.04.2024
20:54
Rezolucija o lažnom genocidu u Srebrenici bila je glavna tema emisije Rat uživo. O toj nepravdi i pritisku Zapada govorili su gosti bivši ministar policije RS Tomo Kovač, prof. Branko Nadoveza, sa Instituta za noviju istoriju, prof. Radomir Milašinović sa Fakluteta bezbednosti u Beogradu i Nebojša Kuzmanović direktor Arhiva Vojvodine.
18.04.2024
18:31
U Info danu o sramnoj rezoluciji o navodnom genocidu u Srebrenici, govorili su Saša Milovanović, direktor "Srpskog Telegrafa" i novinar Aleksandar Gajović.
18.04.2024
17:16
U Višem sudu u Beogradu danas u 11 sati nastavlja se suđenje Zoranu Marjanoviću optuženom da je 2. aprila 2016. na nasipu u Crvenki kod Borče ubio suprugu, pevačicu Jelenu Marjanović.
19.04.2024
08:14
Inspektori Četvrtog odeljenja beogradske policije priveli su večeras glumca i političkog aktivistu Sergeja Trifunovića i to nakon što su kod njega našli nekoliko grama opojne droge, nezvanično saznaje Informer!
18.04.2024
21:36
Darko Simić, nekadašnji zamenik predsednika OO DS Lazarevac i simpatizer Miroslava Aleskića odavno je poznat javnosti, ne po obavljanju svoje funkcije i pristojnom ponašnju, već po spopadanju žena čemu su svedočile i prepiske koje su ugledale svetlost dana.
18.04.2024
17:53
Večeras je kod elitnog naselja Beograd na vodi isplivalo telo.
18.04.2024
19:21
Više tužilaštvo u Zaječaru saopštilo je da se ispitivanje svedoka nastavlja sledeće nedelje kada će biti saslušan Dušan Janković, otac osumnjičenog Srđana Jankovića.
18.04.2024
17:56
19. APRILA 1972. godine rođen je legendarni brazilski fudbaler Rivaldo. Afirmisao se u Palmeirasu, pa igrao za Deportivo La Korunju, Barselonu, Milan, Kruzeiro, Olimpijakos, AEK... Sa Brazilom je bio prvak sveta 2002, sa Milanom prvak Evrope 2003, a Zlatnu loptu je dobio 1999. godine.
19.04.2024
06:00
Poznati su prvi polufinalisti Lige Evrope! Fudbaleri Atalante, Rome i Bajer Leverkuzena i Marseja igraće u završnici drugog po jačini elitnog takmičenja.
18.04.2024
23:02
U preostala dva revanš meča četvrtfinala Lige Konferencija, plasman dalje i šansu da se bore za finale obezbedili su Klub Briž, koji je slavio protiv PAOK-a sa 2:0, dok je Fenerbahče ispao nakon izvođenja jedanaestaraca.
18.04.2024
23:58
Danima traju tenzije na relaciji Olimpijakos-Panatinaikos.
18.04.2024
23:53
Evropska fudbalska unija(UEFA) kaznila Barselonu zbog rasističkih ispada njenih pristalica u Parizu, tokom utakmice četvrtfinala Lige šampiona protiv Pariz Sen Žermena, objavljeno je na njihovom sajtu.
18.04.2024
23:30
Ukrajina neće moći odmah da primi ceo iznos zamrznutih ruskih sredstava ako ih Zapad zapleni, prenosi Rojters, pozivajući se na visokog zvaničnika američkog Ministarstva finansija.
19.04.2024
05:30
S obzirom da ruske trupe napreduju i da se efikasno koriste klizne bombe, najkritičniji problemi za ukrajinske oružane snage ostaju nedostatak municije, dobro obučenih trupa i sposobnosti protivvazdušne odbrane, napisao je kolumnista Njujork tajmsa Mark Santora.
19.04.2024
05:00
Predsednik Rusije Vladimir Putin je jasno stavio do znanja da Rusija nikada nije odbila da pregovara o okončanju sukoba u Ukrajini, rekao je bivši analitičar CIA Rej Mekgavern u intervjuu za Jutjub kanal "Dialogue works".
19.04.2024
00:15
Rešenje sukoba u Ukrajini odvijaće se pod uslovima Rusije, izjavio je bivši američki obaveštajac Skot Riter.
19.04.2024
00:00
Svetska zdravstvena organizacija izrazila je zabrinutost zbog širenja ptičjeg gripa H5N1, koji ima "izuzetno visoku" stopu smrtnosti kod ljudi.
18.04.2024
23:00
Svi su ostali u čudu kada su videli Robertovu najstariju ćerku, Kristijanu.
18.04.2024
16:14
Dugoočekivani blokbaster “Građanski rat: Svakom carstvu dođe kraj”, najskuplji akcioni film reditelja Aleksa Garlanda, koji se posle samo nekoliko dana prikazivanja u Americi našao na prvom mestu američke box office liste, premijerno je prikazan u Beogradu.
18.04.2024
11:14
Tim princa Harija pobedio je na jednom polo turniru na Floridi, ali ukus pobede pokvarila mu je supruga Megan Markl i njen poljubac sa drugim muškarcem.
17.04.2024
22:53
Iako su se Anđelina Džoli i Bred Pit razveli još 2019. godine, to nije bio kraj nesuglasica i sudskih sporova oko starateljstva nad decom i vlasništva nad vinarijom u Francuskoj.
17.04.2024
20:25
Dragoljub je još jedan baštenski cvet koji se sadi u proleće i ima prepoznatljive žute, narandžaste ili crvene cvetove.
19.04.2024
06:21
Italijanski grad Viganela nema sunčevu svetlost 3 meseca - od novembra do februara. Zbog toga je iznad grada postavljeno ogromno ogledalo koje reflektuje sunčevu svetlost.
18.04.2024
23:20
Kako dalje je ključno pitanje za mnoge koji pate od slomljenog srca. Uz nekoliko saveta stručnjaka za ljubavne odnose, možete se oporaviti brže nego što mislite.
18.04.2024
22:00
U kratkom i duhovitom videu dve mačke pokušavaju da uđu u kuću.
18.04.2024
21:00
Astronomi su otkrili najmasovniju zvezdanu crnu rupu u Mlečnom putu, koja je 33 puta veća od Sunca i 2.000 svetlosnih godina udaljena od Zemlje.
18.04.2024
20:30
Nakon što je Koraima Tores, svetskoj publici poznata po telenoveli "Kasandra", za Informer izjavila da bi volela da glumi sa Milošem Bikovićem, producenti su rešili da joj ponude ulogu koju neće moći da odbije.
18.04.2024
23:44
Jedna od najvažnijih osoba u životu Aleksandre Prijović danas slavi rođendan, a mlada pevačica javno joj se obratila emotivnim rečima.
18.04.2024
23:31
Folker Era Ojdanić već nekoliko godina ima kuću na crnogorskom primorju gde svake godine letuje, a svojevremeno je doživeo šok kada mu je nekretnina obijena.
18.04.2024
23:16
Sloba Radanović održao je večeras promociju na kojoj je priznao da je ime novog albuma odlučio da promeni, delom i zbog skandala sa koleginicom.
18.04.2024
23:01
Mlada pevačica progovorila je o sukobu sa Jelenom Karleušom i Marijom Šerifović.
18.04.2024
22:47
U Reljanu kod Preševa, aprila 1999. u toku vazdušnog napada NATO bombardera stradala su sedmorica pripadnika 78. motorizovane brigade Vojske Jugoslavije...
18.04.2024
16:35
Tim lekara Klinike za kardiologiju Kliničkog centra u Kragujevcu, prvi je - južno od Beograda, ugradio srčanu mini-pumpu impelu najtežim pacijentima. Ta vrsta mehaničke podrške omogućava bezbednije intervencije kod životno ugroženih bolesnika.
18.04.2024
15:37
Zaposleni za ginekologiju i akušerstvo u Nišu dobili su na dar nove uniforme koji su sašili osuđenici iz niškog zatvora!
18.04.2024
14:58
Oni koji su čitali dela Petra Kočića imaju priliku da ih vide i u novoj formi, i to mnogo zanimljivijoj mlađoj publici.
18.04.2024
12:45
O gradskim grobljima brinu komunalna preduzeća, a ona u selima prepuštena su samim meštanima...
18.04.2024
11:34
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.