• aktuelno
Dnevne novine
SRBIJA

Autor: Informer

02.12.2020

16:17

DIGITALNA SRBIJA: Ulaganje u startape od ove krize pravi istorijsku šansu

Društvo

DIGITALNA SRBIJA: Ulaganje u startape od ove krize pravi istorijsku šansu

Podeli vest

Ukoliko ih država i tradicionalna privreda podrže, tehnološki startapi mogu da budu rešenje ne samo za oporavak celokupne domaće ekonomije, već i za njen eksponencijalni rast, zaključak je danas održanog razgovora na temu „COVID-19 kao šansa za ubrzani rast“ na konferenciji CEO Summit

 

U fokusu ovog dela konferencijskog programa bio je Zoran Vasiljev, tehnološki preduzetnik i generalni direktor grupe kompanije Centili, jednog od svetskih lidera u oblasti mobilnog plaćanja, a od nedavno i člana nevladine organizacije Inicijativa „Digitalna Srbija“. Tokom razgovora, publika je imala prilike da se upozna sa bogatom karijerom ovog izuzetno uspešnog serijskog preduzetnika sa 25 godina međunarodnog iskustva u internet poslovanju, digitalnim medijima, telekomunikacijama i menadžment konsaltingu. Govoreći o aktuelnoj krizi kao ekonomskoj šansi, Vasiljev je dao primere globalno uspešnih tehnoloških startapa koji su nastali baš u vreme ili odmah nakon ekonomske krize 2008. godine — kao što su Uber, Spotify, Airbnb, Groupon ili Whatsapp.

- Ovi startapi nisu dospeli u sam vrh zahvaljujući tehnologiji koju su ponudili. Mnogo bitnije, oni su na svetsko tržište doneli potpuno nove poslovne modele — koje je tehnologija omogućila. Setite se da su pre 12 godina Budimpeštu ili Barselonu mogli da posete samo oni koji su platili smeštaj u hotelu, za uslugu prevoza automobilom je postojao isključivo taksi, a oni koji su plaćali muziku su kupovinom postajali njeni vlasnici — zauvek - rekao je Vasiljev.

- Deceniju kasnije, ekonomija deljenja, ali i ekonomija pretplate, počinju da se smatraju sasvim redovnom pojavom u mnogim privrednim sektorima. Siguran sam da će, u godinama pred nama, ovo postati „nova normalnost“ u skoro svakoj industriji. Da bismo bili barjaktari, a ne žrtve takvih promena, mislim da treba da prestanemo da razmišljamo o unapređenju tehnologije koju koristimo i okrenemo se promeni poslovnih modela kroz upotrebu tehnologije,“ istakao je. Zoran Vasiljev iza sebe ima tri uspešno prodata startapa, iskustvo u procesu izlaska na berzu i stotine miliona dolara prikupljenih investicija — kako od pojedinaca, tako i od fondova rizičnog kapitala. Upravljao je portfolijem od 32 digitalne investicije i digitalnim fondom od 300 miliona dolara, te kreirao tri spin-off biznisa procenjena na 550 miliona dolara. „Fokus čitave srpske privrede na tehnološke startape može biti presudan u borbi za njen izlazak iz aktuelne krize. U celom svetu, godinama unazad, startapi su najveći generator novih poslova. Podjednako važno, inovacije koje nastaju u saradnji tradicionalnih kompanija sa startapima mogu biti recept za njihov ubrzani oporavak, ali i dramatični rast i širenje na globalno tržište,“ naglasio je Vasiljev, ističući primere iz svog iskustva suosnivanja, izgradnje i investiranja u startape u zemljama Evropske unije, Bliskog istoka i Azijsko-pacifičkog regiona.

Foto: A. Dimitrijević

Razgovor sa Zoranom Vasiljevim vodio je Rastko Petaković, Senior Partner u advokatskoj kancelariji „Karanović & Partners“ i član Upravnog odbora Inicijative „Digitalna Srbija“ koja je i pokrenula diskusiju o startapima na konferenciji. Tokom razgovora, Petaković je ukazao da ova nevladina organizacija svakodnevno radi na tome da motiviše državu da aktivno podrži razvoj startap ekosistema, kako kroz različite mehanizme finansiranja startapa u ranoj fazi, tako i kroz akceleratorske programe koji će ih učiniti konkurentnijim na globalnom tržištu.

- Ova podrška postaje još važnija tokom aktuelne krize kada, na osnovu istraživanja koje smo sproveli, znamo da je 60 odsto domaćih startapa zabeležilo pad prodaje usled pandemije. Podrškom startapima da prebrode krizu, zaista možemo da pomognemo sebi - zaključio je Petaković.

Posebnu pažnju publike skrenula je činjenica da je Vasiljev, nakon 20 godina provedenih u Aziji, odlučio da se početkom ove godine vrati u Beograd. Vrlo brzo po njegovom dolasku na čelo kompanije, upoznaje se sa situacijom u domaćem digitalnom ekosistemu i pridružuje se Inicijativi „Digitalna Srbija“ u nameri da svoje iskustvo upotrebi za dobrobit čitavog društva. Analiza lokalnih startapa izazvala je i određena iznenađenja.

- Ako četiri od pet domaćih startapa radi isključivo sa klijentima van granica bivše Jugoslavije među kojima su i Apple, Cisco, Nike ili NASA, zaista treba da se zapitamo kako je moguće da domaće kompanije skoro uopšte ne prepoznaju vrednost saradnje ili ulaganja u takve timove — čak i pored nedavno uvedenog poreskog kredita u vrednosti od 30 odsto od ukupnog ulaganja. Otvaranje vrata inovacijama kroz partnerstvo sa startapom može da pomogne svakoj kompaniji koja želi da unapredi poslovanje, ali i da omogući startapu poligon za testiranje, učenje i razvoj uspešnog proizvoda - naglasio je Vasiljev.

Foto: A. Dimitrijević

Na kraju razgovora, Rastko Petaković je objasnio koliko je za ranu fazu razvoja u kojoj se nalazi naš startap ekosistem važno da se fokusiramo i na ulaganja fizičkih lica, tzv. anđela investitora. Upravo zbog toga, Inicijativa „Digitalna Srbija“ je organizovala neformalnu mrežu koja povezuje ovakve pojedince među kojima se našao i Zoran Vasiljev.

- Želeo bih da pozovem predstavnike poslovne zajednice koji raspolažu određenim kapitalom i razmišljaju o tome kako da ga ulože — da odstupe od tradicionalnog razmišljanja o nekretninama ili štednji. Umesto toga, naš predlog je da svoj kapital i bogato poslovno iskustvo udruže sa inovativnim timovima koji imaju ideju kako da tehnologijom promene svet, te postanu deo poslovne priče na koji će biti ponosno čitavo društvo — kao što je to danas slučaj sa startapima 3Lateral, Nordeus ili Seven Bridges - zaključio je Petaković.


Ostavite komentar

Pravila komentarisanja:

Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.

Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.

Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.

Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.

Izbori 2024

FLAŠA KOALICIJA! I ovo smo vam rešili, bar recite hvala: Evo imena za izbornu listu "hik" opozicije!
Izbori 2024

FLAŠA KOALICIJA! I ovo smo vam rešili, bar recite hvala: Evo imena za izbornu listu "hik" opozicije!

Otpadnici od tajkuna Dragana Đilasa, lažni ekolozi Aleksandar Jovanović Ćuta, Dobrica Veselinović i Radomir Zanzibarićanin Lazović, nedavno su obelodanili da izlaze na izbore u prestonici i otkrili da će nastupati pod sloganom "Biram borbu", ali je - s obzirom na njihove koloritne biografije i nastupe u javnosti - slogan "Biram flašu" svakako mnogo prikladniji.

24.04.2024

12:13

TV

JOŠ TV VESTI

Hronika

Sport

Planeta

Šta se to dešava u Kini, tonu Peking, Šangaj i još druga 82 milionska grada! Ako naučnici ne nađu ređšenje biće potopljeni!
Kataklizma u najavi!

Šta se to dešava u Kini, tonu Peking, Šangaj i još druga 82 milionska grada! Ako naučnici ne nađu ređšenje biće potopljeni!

Nova studija objavljena u časopisu Science otkriva da skoro polovina velikih kineskih gradova tone, stavljajući milione stanovnika u opasnost od poplava. Istraživači su analizirali 82 kineska grada sa populacijom većom od dva miliona koristeći satelitske podatke kako bi pratili promene nadmorske visine između 2015. i 2022. godine.

24.04.2024

22:11

Zabava

JOŠ Zabava VESTI

Magazin

Džet set

Srbija