• aktuelno
Dnevne novine
SRBIJA

Autor: A. Crnomarković/M. Mitrović Duduković

12.12.2020

08:34

(FOTO) KAKO JE PLAN GRADNJE HRAMA SVETOG SAVE PREŽIVEO NEMAČKU OKUPACIJU Neverovatna priča sa početka gradnje svetinje u Beogradu

Društvo

(FOTO) KAKO JE PLAN GRADNJE HRAMA SVETOG SAVE PREŽIVEO NEMAČKU OKUPACIJU Neverovatna priča sa početka gradnje svetinje u Beogradu

Podeli vest

Kada je septembra 1984. godine arhitekta Branko Pešić došao na Vra­­­­čar da obiđe zidine za­po­četog Hrama Sve­tog Save, naišao je na - zazidana vrata. Svi ulazi su bili blokirani, a unu­traš­njost je bila zatvorena za posetioce

Obi­­­­­šao je krug, od­me­­rio zidine, a potom se javio sveš­tenstvu Svetosavske cr­­­kve. Starešina, prota Bran­ko Tatarin dodelio mu je radni sto. Za tim malim astalom u skromnom parohijskom domu tokom narednih nekoliko godina Pešić će osmisliti i sprovesti jedan od najvećih gra­đe­vin­skih projekata u istoriji domaćeg inženjerstva.

Na sva zvona

U kabinetu patrijarha Ger­­mana čekao ga je projekat hrama, koji je posle nemačke okupacije Patrijaršiji pre­­­dao arhitekta Aleksandar Deroko. Ove planove, inače, Deroko je sačuvao tako što je me­talnu tubu sa projektom zakopao u zemljanom podu svo­je kuće.

Foto: Marko Đoković

Prvi Pešićev zadatak bio je da pozove zidare da razbiju zazide i oslobode prilaz unutrašnjosti.

- I dalje nismo mogli da verujemo da najzad počinjemo gradnju Hrama Svetog Save, da je komunistička vlast popustila i da je naš patri­­jarh German napokon uspeo da, posle ukupno 88 molbi, najzad privoli državu da izda dozvolu za izgradnju - napisao je arhitekta Pešić u svojim sećanjima, a u toku narednih nekoliko meseci završeni su veliki poslovi na pripremama za gradnju.
Sredinom aprila 1986, nakon gotovo pet decenija, opet su počeli radovi na iz­grad­nji hrama. Nakon kra­ćeg verskog obreda, kome je prisustvovalo oko 100.000 ljudi, protoneimar arhitekta Branko Pešić je prišao patrijarhu Germanu i rekao:

Foto: Marko Đoković

1989. podignuta kupola Hrama na visinu od 40 metara

- Vaša svetosti, patri­jar­hu srpski gospodine Ger­ma­ne, sve je spremno za nastavak izgradnje Hrama Svetog Save. Molim vas da blagoslovite početak radova.

Foto: Marko Đoković

1985. radovi su nastavljeni pod vođstvom arhitekte Branka Pešića i patrijarha Germana

Na to mu je patrijarh sprem­­­­­no odgovorio i napravio znak krsta u vazduhu.

- U ime Oca i Sina i Svetoga Duha, molitvama Svetog oca našeg Save, neka radovi počnu.
Zavladalo je čudno uzbu­đe­nje. Protoneimar se naj­pre zaledio, a onda se okrenuo upravniku gradili­šta, koji je, stavivši šlem na glavu, otrčao prema radnicima, koji su netremice čekali znak. Za­bru­jao je veliki kran i korpa za beton se pokrenula. Začuo se zvuk slivanja prvih kubika materijala u novu oplatu. Sa male Svetosavske crkve od­jek­nu­la su zvona, a hor je spontano zapevao „Himnu Svetom Savi". Batom zvona i sti­ho­vi­­ma „Uskliknimo s ljubav­lju" svetu je objavljeno da srp­ski narod ponovo gradi hram zahvalnosti svom naj­ve­ćem svetitelju.

Foto: Marko Đoković

1930. Odbor za izgradnju Hrama odlučio je da se izrada projekta poveri arhitektama Nestoroviću i Deroku

 

Sitne popravke

Od 1984. do 1992. godine. Hram je u potpunosti izgrađen, pokriven, a dobio je i impozantne kupole i krstove. Međutim, narednih osam godina zbog ratova na prostoru SFRJ i međunarodnih sankcija rađene su samo sitne popravke na hramu i održavanje objekta.

Stil gradnje

Hram Svetog Save je oduvek bio čudo, od same zamisli, preko konkursa, početka izgradnje, prekida, nastavka i izmene. Ko god je u bilo kom periodu došao da radi na izgradnji hrama bio je u čudu, kaže Pavle Slijepčević, arhitekta.

Foto: Marko Đoković

Deroko

Kojim stilom graditi Hram Svetog Save, bilo je višedecenijsko otvoreno pitanje ne samo zbog njegovog značaja za srpski narod nego i zbog traganja za pravim i najboljim arhitektonskim rešenjem. Dvoumljenja nije bilo jedino oko toga da stil gradnje bude srpskovizantijski.

Foto: Marko Đoković

Nestorović

- Bogdan Nestorović i Aleksandar Deroko pobedili su na konkursu i bili su zamoljeni da u saradnji njih dvojica naprave rešenje. Problem je bio jer su njihove vizije bile u potpunosti različite. Kombinacijom ta dva rešenja dobili smo formu koju mi danas gledamo sagrađenu na platou. U to vreme propozicija je nalagala da crkva treba da bude u vizantijskom stilu i arhitekte su radile po svom osećanju, afinititetima i arhitektonskim stavovima. U vreme kada je rođena ta zamisao, krajem 19. veka, u Evropi se dešavao jedan pokret kojeg karakteriše obnova istorijskih srednjovekovnih stilova. Za srpsku arhitekturu to je to značilo traženje akademskog duha, a sa druge strane bilo je potrebno da Beograd izraste u jednu prestonicu sa palatom u traženju nacionalnog stila - priča Slijepčević.

 

Kad se 2000. kre­nu­­lo u nove radne pobede, tu je bilo puno posla na sanaciji konstrukcije, a najviše su propali krov i kripta:

- Godine 2004. urađena je fasada i započet je i rad na enterijeru, a rađeno je i na svim sferama arhitekture, kao i kanalizaciji i vodovodu. Od tada do danas ideje Deroka su se poštovale u enterijeru, a jedina izmena je promena materijala, pa je arhitektonska plastika zamenjena prirodnim kamenom koji je kle­san. U toku 2013. godine ura­đe­ni su pripremni radovi za mozaik i kasnije dolazi sedam godina kada su dovršavane instalacije, podno grejanje,  likovna rešenja i ikonostasi.


Ostavite komentar

Pravila komentarisanja:

Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.

Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.

Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.

Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.

Izbori 2024

TV

Zapad ne dozvoljava temu NATO agresije na Jugoslaviju! Plaše se da se suoče sa istinom u vezi sa njom!
Live TV

Zapad ne dozvoljava temu NATO agresije na Jugoslaviju! Plaše se da se suoče sa istinom u vezi sa njom!

Savet bezbednosti Ujedinjenih nacija (SB UN) večeras još jednom nije prihvatio da raspravlja o NATO agresiji na Jugoslaviju pošto za predloženi dnevni red nije glasao dovoljan broj članica tog tela. Kao i na sednici SB UN 25. marta, i na večerašnjoj, ponovo zakazanoj na zahtev Rusije, Francuska je zatražila takozvano proceduralno glasanje o dnevnom redu. Za dnevni red, odnosno raspravu o NATO agresiji na Jugoslaviju 1999. godine, večeras je glasalo šest od 15 članica Saveta bezbednosti, dok je ostalih devet bilo uzdržano. Za usvajanje dnevnog reda bilo je potrebno devet glasova. Ovu odluku, u emisiji "Info veče" Informer TV, komentarisali su analitičari Veljko Jovanović i Luka Stajić, kao i Nebojša Obrknežev iz Ruske stranke.

28.03.2024

23:01

Napad u Moskvi je pokušaj državnog udara! Pitanje je dana kad će ukrajinska vojska kapitulirati, zato je potrebno da se Rusija destabilizuje iznutra! (VIDEO)
Live TV

Napad u Moskvi je pokušaj državnog udara! Pitanje je dana kad će ukrajinska vojska kapitulirati, zato je potrebno da se Rusija destabilizuje iznutra! (VIDEO)

Goran Petronijević, advokat, Nikola Jović, politikolog, prof. dr Aleksandar Lukić sa Instituta za političke studije i akademik prof. dr Dragan Radenović govorili su u emisiji "Info dan" na Informer TV o terorističkom napadu u Moskvi i tome šta on zapravo predstavlja i kako će uticati na budućnost Rusije.

28.03.2024

18:01

JOŠ TV VESTI

Hronika

"Laže da ga je Vuk pretukao": Na suđenju Đuri Nikoliću za ubistvo u Jakovu svedočila majka žrtve
Hronika

"Laže da ga je Vuk pretukao": Na suđenju Đuri Nikoliću za ubistvo u Jakovu svedočila majka žrtve

Bila sam u dvorištu Novakovića, u tu kuću je udata moja ćerka i bavila sam se decom. Čula sam da je došao Milan Nikolić i udario mog sina Vuka sa obe šake. Nisam videla, ali sam čula tada šta se desilo. Milan mu je zapretio prstom i rekao, "j....u ti majku", a Vuk mu je odgovorio, "ti da j...š moju Draganu. Milan je mali čovek, ali je poskočio i sa obe šake udario Vuka. To su snimile kamere.

28.03.2024

18:01

Sport

Planeta

Zabava

JOŠ Zabava VESTI

Magazin

Džet set

Srbija