SVE O VAKCINAMA ZA KOJE SE MOŽETE OPREDELITI U SRBIJI! Šta rade u našim ćelijama i po čemu se razlikuju!
Podeli vest
Dok građani odlučuju da li da prime vakcinu protiv koronavirusa, stručnjaci kažu da nema mesta strahu. Od šest vakcina različitih proizvođača koje su upotrebi u svetu, u Srbiju su stigle tri
Prve količina vakcina stigle su krajem prošle godine, a od 11. januara građani mogu preko portala E-uprave da se prijave na vakcinaciju, moguća je prijava i preko kol-centra.
Ministar zdravlja Zlatibor Lončar izjavio je da je danas u Srbiju stigao prvi kontignet ruske vakcine protiv korona virusa Sputnjik V od 2.400 doza i da bi vakcinacija sa njom mogla da počne kada bude prošla neophodnu proceduru u Agenciji za lekove i na Institutu Torlak, kao i da očekuje da to bude od 2, 3. ili 4. januara
30.12.2020
12:57
Počela je i vakcinacija građana starijih od 75 godina, a prethodno su vakcinisani stanari i osoblje geronotoloških centara, deo zdravstvenih radnika i državnog vrha.
U Srbiji su do sada odobrene tri vakcine iako se na portalu E-uprave građani biraju između vakcina pet proizvođača koje se upotrebljavaju u svetu.
To su američke "Fajzer-Biontek" i "Moderna", ruska "Sputnjik", kineska "Sinofarm" i britanska "Astra-Zeneka". Pojedine zemlje nanjavile su nabavku i vakcina kompanije "Sinovak" koja se ne nalazi u ponudi na portalu E-uprave.
Fajzer-Biontek i Moderna
"Fajzerova" vakcina, prva je stigla u Srbiju, zahteva posebne uslove ne samo transporta nego i skladištenja od čak minus 80 stepeni.
I kod "Fajzerove" i "Modernine" vakcine reč je o samo jednoj informaciji koja se predaje ćeliji kako bi sama sintetisala protein koji treba da stimuliše imunski odgovor domaćina što će organizmu dati već pripremljen odgovor ukoliko dođe u kontakt sa virusom.
Tokom kliničkog ispitivanja delotvornost "Fajzerove" vakcine dostigla je 95 odsto, a slično se pokazala i "Modernina".
Ipak, trudnicama se ne savetuje da prime "Fajzerovu" vakcinu, jer nisu bile uključene u završnu, treću fazu tesiranja. Takođe, nije preporučljiva za osobe sklone jakim alergijskim reakcijama.
Prednost "Modernine" vakcine, koja još nije dostupna u Srbiji, u odnosu na "Fajzerovu" je što se čuva na minus 20 stepeni Celzijusovih.
Sputnjik
Za razliku od "Fajzer-Biontekove" i Modernine vakcine, ruski "sputnjik" se dobija rekombinacijom genetičkog materijala adenovirusa i gena koji kodira najpovršniju strukturu sars koronavirusa 2 koji je značajan u uspostavljanju virusne infekcije.
Ovakva vakcina dalje stimuliše imunski odgovor da već unapred pripremi i antitela i ćelijski imunski odgovor za susret sa virusom.
Kako tvrde stručnjaci, delotvornost se kreće između 85 i 91,5 odsto slučajeva.
Iako je ova vakcina u upotrebi u Rusiji, i pored Srbije u još nekim zemljama, još je nije odobrila Evropska agencija za lekove.
Predsednik Aleksandar Vučić najavio je da će u utorak stići 250.000 doza ruskih vakcina.
Sinofarm
Mada se poslednjih dana u svetskim medijima mnogo više izveštavalo o vakcini kineskog "Sinovaka" zbog različitih procenta efiksanosti dobijenih u istraživanjima u Brazilu i Turskoj, u Srbiju je stigla vakcina "Sinofarma".
Reč je o klasičnoj vakcini, koja je napravljena po starom principu, odnosno od umrtvljenog virusa.
Vakcina "Sinovaka" u ranim istraživanjima u Turskoj pokaza je efikasnost od 91,25 odsto, uz mogućnost da poraste na osnovu podataka ispitivanja u kasnoj fazi.
Istraživanje Instituta Butantan u Brazilu dalo je efikasnost od 50,38 odsto što je skoro 30 manje u odnosu na prvobitna istraživanja.
Ista ispitivanja su, međutim potvrdila da je "Sinovakova" vakcina i dalje 100 odsto efikasna u blokiranju teških slučajeva.
Šta rade vakcine u našim ćelijama
Doktorka Banko kaže da je poenta imunizacije da stovrimo antitela na ključne proteine virusa, kako bismo pri sledećem kontaku sa virusom zaustavili vezovaljnje za naše ćelije ili ga i uništili.
Ističe da inovativne vakcine poput Sputnjika i Fajzera, odnosno Moderne ali i Astra-Zeneke jesu nešto što se razvijalo poslednjih 20 godina, bez obzira na inovativnost, one su dugo vremena u razvoju.
"Praktično po modelu Sputnjikove vakcine postoji registrovana vakcina za ebolu iz 2019. godine, a po principu Moderne, odnosno Fajzera su bile vakcine koje su ispitivane na onkoliškim pacijentima", rekla je dr Banko.
Ukazuje da iz 2009. godine postoji studija ispitivanja ove vakcine na karcinomu pankreasa, a između 2013. i 2016. vršeno je kliničko ispitivanje na pacijentima za vakcinu protiv besnila.
Koncept inaktivisane vakcine je da unesete mrtav virus, zbog toga je ograničena količina virusnih kompenenti koje vi u sebi sadržite tom vakcinom i tim vakcinama je potrebno dodavati adjuvanse da bi se imunogenost povećala.
Unošenje SMS poruke kod Fajzera i Moderne
"Kod adenovirusne vakcine kakav je Sputnjik, i Fajzerova suština je da se unosi informacija, nema kontakata sa našim genetičkim materijalom, to je kao unošenje SMS poruke, kod Fajzera i Moderne", rekla je Banko.
Kako kaže, ta poruka nije trajna već našim mehanizmima u ćeliji šalje samo informaciju da sami napravimo virusni protein kako bismo na njega odreagovali i stvorili antitela i to je kratkotrajno, protein nam ostaje jedno vreme kako bi pospešio imunski odgovor.
Objašnjava da svaki sledeći put kada dođemo u kontakt sa virusom, desiće se to da će naša antitela prepopznati virus po tim komponentama koje smo sami stovrili i odgovoriti na pravi način.
"Kod Sputnjik vakcine taj mehanizam je vrlo sličan, ali je informacija upakovana u adenovirus koji je umrtvljen, a suština je da adenovirs omogući ulazak te informacije u našu ćeliju i da mi po istom principu stvaramo antitela", istakla je ona.
Efikasnost vakcina
Doktorka Banko kaže da je efikasnost kineskih vakcina Simofarm i Sinovak nešto niža od drugih jer su inaktivisane ali je do sada vakcinisamo oko 40 miliona stanovnika, sve su prošle kliničke faze ispitivanja i taj broj govori mnogo više o bezbednosti.
"Alergije se tolerišu na hranu i penicilin, samo predostrožnost teba imati prema osobama koje su imale teške anafilaktičke reakcije prema nekim medikamentima, injkecijama, ali i za njih postoji dobra istorija, u smislu ovih 40 miliona doza koje su primenjene", rekla je Banko.
Kaže da postoji postotak 11 prema milion doza da se javlja alergijska reakcija, ali da niko nije završio letalno.
"Svaki pacijent će kod lekara uraditi procenu kliničkog stanja i lekar će na osnovu kliničkog stanja proceniti da li pacijent može da primi vakcinu, ali prema godinama kontraindikacija ne postoji", zaključila je Ana Banko.
Astra-Zeneka
Građanima Srbije na potalu E-uprava omogućeno je i da izaberu vakcinu britanske "Astra-Zeneke", mada još nije poznato kada će stići u zemlju.
Takozvana, oksfordska vakcina sadrži genetski modifikovan virus koji sadrži deo koronavirusa – šiljasti protein.
Kada se to ubrizga u ljudski organizam, on počinje da stvara šiljasti protein koronavirusa, koji imuni sistem prepoznaje kao pretnju i pokušava da ga uništi.
Posle toga, kada imuni sistem dođe u dodir sa pravim koronavirusom, već zna kako da se ponaša i da deluje.
Tokom kliničkog ispitivanja pokazala je delotvornost između 62 i 90 odsto, a niko od dobrovoljaca nije zahtevao bolničko lečenje niti se zarazio koronavirusom.
Prednost "Astra-Zeneke" i "Sputnjika" u odnosu na američke vakcine je što mogu da se čuvaju na temepraturi na kojoj se drže namirnice u frižideru.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Ministar zdravlja Zlatibor Lončar izjavio je da je danas u Srbiju stigao prvi kontignet ruske vakcine protiv korona virusa Sputnjik V od 2.400 doza i da bi vakcinacija sa njom mogla da počne kada bude prošla neophodnu proceduru u Agenciji za lekove i na Institutu Torlak, kao i da očekuje da to bude od 2, 3. ili 4. januara
Nestala devojčica Danka Ilić (2) kojoj se trag gubi od utorka 26. marta oko 13 časova u Banjskom polju kod Bora, još nije pronađena. Policija je juče popodne nakon 27 sati prekinula terensku pretragu jer ne veruje da se devojčica nalazi na pretraživanom području površine od oko 10 kvadratnih kilometara.
Potpredsednik Srpske napredne stranke Vladimir Orlić oglasio se na društvenoj mreži Iks i zanimljivom objavom opisao politiku opozicije okupljene oko Dragana Đilasa.
Šef poslaničke grupe "Aleksandar Vučić - Srbija ne sme da stane" Milenko Jovanov izjavio je danas da su konsultacije o izboru zamenika predsednika radnih tela prošle efikasno i da više nema prepreka da skupštinski odbori budu konstituisani već naredne sedmice.
Lider Nove DSS Miloš Jovanović izjavio je da će predstavnici koalicije NADA i "Srbije protiv nasilja" imati sastanak vrlo brzo, ali da ako vlast ne prihvati fer, demokratske i poštene izbore, opozicija na njih neće izaći i takvih izbora neće biti.
Srpska opozicija koja se navodno zalaže za dijalog, opet je uskočila sebi u usta, ne došavši u Skupštinu Srbije na konsultacije o zamenicima predsednika radnih tela!
Marinika Tepić, potpredsednica Stranke slobode i pravde (SSP) i desna ruka tajkuna Dragana Đilasa, izjavila je da nije došlo do pomaka u primeni preporuka ODIHR-a u vezi sa izbornim uslovima i navela da je "nemoguće učestvovati na izborima koji nisu izbori".
Pred beogradske izbore članovi opozicije pokušavaju da izmanipulišu građane Beograda. Malo, malo dižu paniku netačnim informacijama: tvrde da će pešački prelazi nestati sa mesta na kojima su neophodni, spinuju da je država dozvolila građenje stambenog objekta na mestu dečijeg parka, dižu paniku gde je nema. Sa druge strane, kada zađete među građane i kada popričate sa njima uglavnom komentarišu da Beograd nikada lepše nije izgledao. Gost "Info jutra" bio je glavni gradski urbanista Marko Stojčić sa kojim smo razgovarali o EXPU koji će se održati u Beogradu 2027. godine, ali i drugim važnim temama vezanim za naš glavni grad.
Predsenik Srbije Aleksandar Vučić kaže da su vitalni nacionalni interesi naše zemlje ugroženi. "U ovom trenutku, nije lako da kažem kakve smo vesti dobili u poslednjih 48 sati. Direktno nam ugrožavaju vitalne nacionalne interese i Srbije i Srpske. Narednih dana upoznaću narod Srbije sa svim izazovima koji su pred nama. Biće teško, najteže do sad. Borićemo se. Pobediće Srbija", napisao je Vučić na svom Instagram profilu.
Na ovu temu u "Info jutru" govorio je novinar Tomislav Lovreković.
U novom Info danu o nestanku male Danke Ilić juče u Boru, ali i o odnosima Zapada i Rusije nakon terorističkog napada, govorili su Petar Popović, sa portala "PEPO politika", Aleksandar M. Gajić iz Centra za društvenu stabilnost, novinar Slobodan Samardžija.
Na današnji dan pre 25 godine, četvrte noći NATO agresije na našu zemlju, Vojska Jugoslavije oborila je američki bombarder F-117A. Do tada se smatralo da ovaj tip aviona, koji je zbog smanjenog radarskog odraza zvan „nevidljivi”, nije moguće locirati na nebu. Ipak, to je uspelo Trećem raketnom divizionu 250. raketne brigade Vojske Jugoslavije, 27. marta 1999. u 20.42 časa. Dva projektila tipa „neva” ispaljena su iz atara Šimanovaca, a jedan je pogodio F-117A, koji se posle bombardovanja podzemnog komandnog centra u brdu Straževica u Beogradu zaputio ka vazdušnom prostoru Mađarske. Letelica u plamenu sunovratila se na njive u ataru sremskog sela Buđanovci. Pilot se katapultirao i prizemljio pomoću padobrana. Ostaci oborenog F-117A „noćni soko”, što je pun naziv aviona, danas se čuvaju u Muzeju vazduhoplovstva, kao trofej kojim nijedna vojska na svetu ne može da se podiči. O ovom poduhvatu Vojske Jugoslavije za Informer TV govorio je Đorđe Aničić, potpukovnik protivvazdušne odbrane, u emisiji "Info jutro".
Više javno tužilaštvo u Beogradu podiglo je optužnicu protiv trojice okrivljenih zbog sumnje da su 8. oktobra 2023. godine ubili radnika obezbeđenja Stevana Stevanovića Japanca (36) iz Obrenovca ispred jedne diskoteke.
U medijima se pojavila vest da se u užičkom naselju Krčagovo, u ulici Pavla Vujovića, crveni kombi zaustavio i tražio od deteta da uđe u taj kombi da bi ga odvezli kući i da su mu roditelji navodno na nekom sastanku.
U Višem sudu u Podgorici juče je nastavljeno suđenje kriminalnoj grupi na čijem čelu su vođe kavačkog klana, odbegli Radoje Zvicer i Slobodan Kašćelan, kao i njihovi saradnici iz beogrdaske ispostave klana Veljko Belivuk i Marko Miljković.
Novak Đoković i Goran Ivanišević su okončali saradnju, a srpski teniser još jednom je ponovio da će ostati prijatelji, jer je za njega hrvatski trener deo porodice.
Američki košarkaš jutros je odradio šuterski trening, tako da ipak postoji mogućnost da se večeras nađe na terenu protiv Olimpijakosa u 32. kolu Evrolige (Sport klub 1, 20.30).
Košarkaši Partizana žele da ponove podvig iz prošle sezone! Aktuelni šampion ABA lige večeras (20.30, Sport klub 1) u krcatoj Beogradskoj areni dočekuju grčki Olimpijakos u jednom od najvažnijih mečeva ove sezone u Evroligi.
Košarkaši Partizana večeras (20.30, Sport klub 1) će u Beogradskoj areni protiv Olimpijakosa voditi jednu od najvažnijih bitaka za plasman u plej-in Evrolige, a istovremeno navijači crno-belih osluškivaće i rezultate drugih mečeva u elitnom takmičenju, koji bi u velikoj meri mogli da odrede dalju sudbinu tima Željka Obradovića.
Sastanak Jermenije, Evropske unije i Sjedinjenih Američkih Država izaziva zabrinutost u Rusiji, jer Brisel i Vašington direktno govore o antiruskoj prirodi takvih događaja, rekla je portparolka ruskog Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova na svom Telegram kanalu.
Nemački kancelar Olaf Šolc izjavio je danas da je mir u Ukrajini moguć u svakom trenutku ukoliko predsednik Rusije Vladimir Putin prekine svoju, kako je naveo, "varvarsku" kampanju i povuče trupe.
Oni koji su izvršili teroristički napad u Krokus siti holu možda su bili pod dejstvom psihotropnih supstanci, vrše se neophodna ispitivanja, rekao je za RIA Novosti izvor iz policije.
Ukrajinski vojni planeri veruju da je Kijev u ovom trenutku sposoban da napadne i uništi Kerčki most koji povezuje Krim pod ruskom okupacijom sa Ruskom Federacijom i od strateške je važnosti.
Oružane snage Ukrajine prebacuju rezerve komande kopnenih snaga u Časov Jar u DNR radi stabilizacije linije borbenog kontakta, rekao je za RIA Novosti vojni ekspert, potpukovnik LNR u penziji Andrej Maročko.
Jedna indijanska glumica ušla je u istoriju nakon što su saopštene nominacije za dodelu Oskara, pola veka nakon što je Marlon Brando dobio da primi prestižnu nagradu Američke akademije nauka i umetnosti zbog načina na koji su se u filmovima prikazivali Indijanci. Govor je na ceremoniji u njegovo ime pročitala pripadnica plemana Apači Sačin Litlfeder.
Goca Tržan se svojevremeno oprobala i u glumačkim vodama, a sada je tokom jednog intervjua otkrila kakvo je iskustvo bilo stajati ispred kamere sa glumačkim legendama, Mandom i Draganom Nikolićem.
Prijatelj Stanislava Krofaka se oglasio za domaće medije, te tom prilikom otkrio šta bi to moglo da se desi, ukoliko bi se Mionin bivši skroz opustio pred kamerama.
Ivana i Milivoj Putić Puta, bračni i umetnički par koji poznaje ceo Zrenjanin po mini koncertima koje izvode u centru grada, doživeli su nedavno neprijatnost...
Žrtvovanje ljudi ili životinja tako što su bili uzidani u temelje ili zidove neke građevine, poznato je od antičkih vremena, a kod nas se najviše pamti po pesmi "Zidanje Skadra".
Dečak na krilu oborenog NATO aviona F117 A usred njive u Buđanovcima, čija je fotografija pre 25 godina obišla ceo svet danas ima 29! Zoran Jovanović i dalje čuva naslovne strane novina i kao kroz maglu seća se tih dana svog detinjstva.
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.