ZUBIMA ZAKLAO NEMCA DA BI POBEGAO IZ LOGORA! Priča o Srbinu koji je preživeo Aušvic! Umro je 1988. sa tragovima batinjanja na leđima i BROJEM NA RUCI!
Podeli vest
Samo nekoliko ljudi u Srbiji još uvek može da posvedoči o strahotama i užasu koji se krije iza reči – Aušvic. Ipak, njihove priče i svedočenja o godinama strave još uvek žive u sećanjima njihovih porodica i najmilijih
Priču Svetislava Vorkapića, čoveka koji je preživeo Aušvic ispričao je 2015. godine njegov sin Stanislav.
Danas se obeležava Međunarodi dan sećanja na žrtve Holokausta. Ustanovljen je 2005. godine, a podseća na dan kada je oslobođen koncentracioni logor Aušvic gde je umrlo više od milion zatvorenika, uglavnom u gasnim komorama tokom Drugog svetskog rata.
27.01.2021
08:23 >> 08:28
Otac Stanislava Vokrapića . Svetislav, više od dve godine bio je zatočen u logoru smrti.
– Moj otac nije voleo da priča o logoru jer mu je to vraćalo strašna sećanja. Kada je govorio, pričao je o gladi, prebijanju i strašnim zverstvima – počinje priču Stanislav koji živi u Pančevu.
Svetislava Vorkapića, sa nadimkom Cveja već odavno više nema. Umro je 1988. godine sa tragovima batinjanja na leđima i brojem na ruci. Pa ipak, on je bio jedan od srećnijih – dočekao je da vidi kraj rata i dobio priliku da još jednom počne svoj život ispočetka.
- Moj otac je dopao Aušvica kao jedan od organizatora kopanja partizanskih baza u Bojčinskoj šumi u Sremu. Bio je prvo u logorima na Banjici i Sajmištu. Pričao je kako je jednom prilikom u logoru na Sajmištu jedan Nemac rekao da mu udare 25 batina, a Srbin, kvisling je rekao: 50 majku mu j***m partizansku! Odatle je depotovan u Aušvic - priča Stanislav.
Niko od Srba, Jevreja i Roma koji su sa ovih prostora deportovani u nemački nacistički koncentracioni logor na područiju okupirane Poljske nije znao šta Aušvic zapravo znači. Priče o strahotama ovog mesta nisu doprle do Balkana, a i onima koji su ih načuli delovale su toliko strašno i neverovatno da nisu želeli da poveruju u njih.
Natpis na ulazu u logor: Rad oslobađa mnogi su protumačili kao znak da su dopali nekakvog radnog logora.
A prošli su kroz vrata pakla…
Aušvic je postao najveći logor u kojem je nacizam ostvarivao stravičnu zamisao o masovnom uništavanju ljudi. Najveći broj onih koji su stigli na ovo mesto odmah je odvođen u gasne komore. Oni za koje bi se procenilo da mogu da se splate smeštani su u barake i korišćeni kao robovska snaga i ljudski amorčići za eksperimente anđela smrti – doktora Jozefa Mengelea.
Tamo je Svetislav Vorkapić prestao da postoji i rođen je bezimeni, čovek – broj 146 406.
– Kada je otišao u logor moj otac je imao blizu 100 kila samih mišića. Kada je trebalo da se vrati u selo, njegovoj majci su javili da dolazi i ona ga je čekala na kapiji. Kada je on sišao sa konjskih kola moja baba je gledala mimo njega pokušavajući da ga uoči. Nije ga prepoznala iako je stajao pored nje – govori Stanislav priču koja najbolje ilustruje uslove života i strahote kroz koje su prošli zatvorenici logora smrti.
Tačan broj žrtava Aušvica nikada nije tačno utvrđen. Procene kažu da je u periodu od 1940. do 1945. ovde u gasnim komorama, od gladi, bolesti, prinudnog rada i eksperimenata poginulo oko 1,1 miliona ljudi, a ima i onih koji navode cifru od preko 2 miliona.
Najviše je ubijeno Jevreja, Poljaka, Roma… Tačan broj Srba koji su boravili na ovom užasnom mestu nikada nije utvrđen. Svetislav Vokrapić je bio jedan od onih koji su i posle svih mučenja uspeli da prežive. U Aušvicu je proveo dve godne!
U novembru 1944. godine Himler je naredio uništenje krematorijuma u Aušvicu. Gasne komore u Birkenauu SS je digao u vazduh januara 1945. u pokušaju da sakrije zločine pred sovjetskim trupama koje su se približavale. Nacisti su tada oko 60.000 ljudi poterali u marš smrti – usiljeni hod koji je trajao nedeljama. Nešto manje od 6.000 ljudi je preživelo.
Međutim, ovo je bio trenutak koji je Svetislav iskoristio.
- Moj otac je uspeo da tokom tog zadnjeg marša pobegne u šumu. Ubio je jednog nemačkog vojnika – iznemogao od gladi mogao je samo da mu skočI na leđa I zakolje ga zubima. Tako je neko kraće vreme hajdukovao po šumama I naoružan sačekao Ruse. Sa njima je došao do Beograda - objašnjava Stanislav.
Sovjetska armija pronašla je 27. januara 1945. godine kada je Aušvic oslobođen oko 1.000 ljudi koji su se krili u samom logoru i 600 u Monovic kampu za robove. Od tog sudbonosnog dana prošlo je tačno 76 godne.
Posle svega, spasao život Nemcu
Još jedna priča iz života ovog neverovatnog čoveka ostala je da svedoči o dobroti i praštanju koje za mnoge danas prevazilazi granice mogućeg. Posle svega što je prošao u Aušvicu, Svetislav je u svom srcu našao mesta i dobrote i spasao život – jednom Nemcu!
– Kada se vratio iz logora, kao partijac, a po profesiji kasapin, moj otac je postao šef topionice masti u beogradskoj klanici. U to vreme zarobljeni Nemci su korišćeni za prinudni rad, pa je jedan Nemac – Rihard, radio i u klanici – pripoveda Svetislavljev sin ovu neverovatnu priču.
Neko je tog Nemca prijavio UDBI da je pojeo jednu kobasicu. Udbaši su hitno došli i prislonili Riharda uza zid da ga streljaju po hitnom postupku. Čak su Stanislavljevom ocu, znajući da je logoraš, nudili da lično ubije Nemca. U tom trenutku Svetislav je stao ispred zarobljenika i rekao da će morati prvo njega da ubiju pa tek onda Riharda!
– Moj otac je tada rekao da zna šta je glad i da je dve godine bio sretan ako nađe šaku trave i da je taj Nemac jadni zarobljenik u položaju bednog roba i da on ne da da ga ubiju! Bilo je povuci-potegni, ali otac je bio lik ovenčan slavom, partijac i tako je Rihard ostao živ – priča Stanislav.
Nekoliko meseci kasnije, Rihard je zajedno sa ostalim zarobljenicima poslat kući. Ipak, ovo nije kraj ove neverovatne priče.
– Kasnije, kada su Nemci počeli kao turisti da posećuju Jadran, Rihard je godinama sa porodicom svraćao kod nas. Uvek bi grlio i ljubio mog oca sećajući se kako mu je ovaj tih teških posleratnih dana spasao život – seća se Stanislav.
Nijednom se nije vratio u Aušvic
Oko 300 ljudi koji su preživeli Aušvic i koji su još uvek među nama, okupili su se kao i svake godine, na istom mestu gde su bili izloženi stravičnim stradanjima i patnji, a koje je danas muzej, da odaju počast mrtvima i svom spasenju.
Za života, Svetislav Vorkapić, odlikovan ordenom za zasluge sa srebrnom zvezdom, nijednom se nije vratio u Aušvic, a to je bila njegova odluka.
– Više puta su ga zvali da ode tamo u toku nekih manifestacija, ali on nije hteo. Govorio je da oni koji odlaze u Aušvic i to još obučeni u ona prugasta logoraška odela zapravo nikada nisu izašli iz žice! – zaključuje Stanislav neverovatnu životnu priču svog oca – logoraša broj 146 406 i čoveka koji je svoj život 1945. počeo ispočetka– Svetislava Vorkapića.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
komentari
Vladislav
pre 3 godine
Ljudi takvog kova vise nema! Taj soj je izumro.
Ostali su samo nabildovani tovni pilici prepuni steroida.
Danas se obeležava Međunarodi dan sećanja na žrtve Holokausta. Ustanovljen je 2005. godine, a podseća na dan kada je oslobođen koncentracioni logor Aušvic gde je umrlo više od milion zatvorenika, uglavnom u gasnim komorama tokom Drugog svetskog rata.
Oružane snage Ruske Federacije izvršile su napad na položaj ukrajinske vojske u Odesi, u blizini mosta Gorbatovo, saopštio je Sergej Lebedev, koordinator organizacije koja deluje u interesu ruskih vlasti na teritoriji pod kontrolom Ukrajine, za "RIA Novosti".
Od ranih jutarnji sati u vazdušnom prostoru nad međunarodnim vodama Crnog mora izvedeno je više letova aviona i bespilotnih letelica Pomorskog vazduhoplovstva i Mornarice SAD.
Otpadnici od tajkuna Dragana Đilasa, lažni ekolozi Aleksandar Jovanović Ćuta, Dobrica Veselinović i Radomir Zanzibarićanin Lazović, nedavno su obelodanili da izlaze na izbore u prestonici i otkrili da će nastupati pod sloganom "Biram borbu", ali je - s obzirom na njihove koloritne biografije i nastupe u javnosti - slogan "Biram flašu" svakako mnogo prikladniji.
Lider Demokratske stranke Zoran Lutovac, partije koja je najavila da će učestvovati na izborima 2. juna, poručio je sada da će njihov izlazak na izbore biti uslovljen "revizijom, odnosno sređivanjem biračkog spiska".
Predsednica Narodne skupštine Ana Brnabić rekla je danas da će beogradski i lokalni izbori biti održani 2. juna i da je i taj zahtev opozicije usvojen zahvaljujući apelu predsednika Srbije Aleksandra Vučića koji je inicirao da se pokaže konstruktivnost i da se nakon izbora nastavi da se radi dalje.
U Info večeri gosti su bili Vjerica Radeta potpredsenica SRS i Stefan Srbljanović iz Centra za društvenu stabilnost. Oni su govorili o potpunom rasulu opozicije, ali i o predstojećim izborima.
U Glavnom dnevniku, saznali smo aktuelna dešavanja u Srbiji i svetu, ali smo pričali i sa marketinškim stričnjakom Nebojšom Krstićem o opoziciji i raznim pritiscima sa Zapada na našu zemlju.
U novom izdanju emisije Rat uživo, o aktuelnom žarištu u Ukrajini, napredovanju ruske vojske, ali i o uticaju Zapada na Evropu, govorili su gosti dr. Prvoslav Davinić, Danijel Simić, novinar i ratni reporter i diplomata Zoran Milivojević.
O planovima Zapada za uništavanje i dezintegraciju pravoslavnog sveta govorili su Goran Šarić, istoričar, novinar Slobodan Samardžija i ekonomista Nebojša Berak.
Milorad Ulemek Legija, koji je ponovo došao u žižu javnosti pošto su britanski mediji objavili da čoveka koji je osumnjičen za ubistvo novinarke Džil Dando, zapanjujuće podseća na bivšeg komandanta Jedinice za specijalne operacije, već skoro 20 godina boravi u najčuvanijem delu požarevačkog zatvora Zabela, takozvanom Alkatrazu čiji je prvi stanovnik bio.
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova uhapsili su 17 osoba pripadnike dve organizovane kriminalne grupe, zbog sumnje da su izvršile krivična dela udruživanje radi vršenja krivičnih dela i falsifikovanje isprave u produženom trajanju, dok se četiri uhapšena lica iz ovih OKG, terete i za krivično delo zloupotreba službenog položaja.
Večeras se dogodila nesreća na pruzi, kada je voz "Soko", koji je saobraćao iz Novog Sada za Beograd, na levom novosadskom koloseku deonice Stara Pazova - Inđija, udario i usmrtio nepooznatu osobu.
Glavni pretres u postupku protiv bivšeg novosadskog političara Srđana Egića (43), okrivljenog za silovanje, odložen je za 24. jun zbog nedolaska oštećene devojke N. Š. (21) iz Kule koja je svoj izostanak opravdala medicinskom dokumentacijom.
Mogao sam da dobijem novi ugovor pre dva meseca, ali tada nije bilo vreme, kaže trener fudbalera Partizana Igor Duljaj. Njegov tim je poražen u polufinalu Kupa na "Marakani" (2:0), tako da će i ovu sezonu završiti bez trofeja.
Na Zapadu će pre ili kasnije početi građanski rat, uveren je američki preduzetnik i milijarder Ilon Mask. I nemački Bild upozorava da je situacija kritična i da bi svakog časa moglo doći do eksplozije!
Kongres SAD usvojio je paket pomoći čiji deo podrazumeva i zahtev kompaniji BajtDens (ByteDance), koja ima sedište u Kini, da proda svoju aplikaciju TikTok ili će se suočiti sa zabranom na američkom tržištu, usled zabrinutosti za bezbednost podataka o američkim korisnicima.
Zamenik ministra odbrane Timur Ivanov praćen je najmanje pet godina zbog sumnji da je "ogrezao" u korupciji, pre nego što je uhapšen u utorak! Da sve bude još intrigantnije, Ivanov je priveden samo nekoliko sati nakon što je učestvovao na sastanku na najvišem nivou kojim je predsedavao ministar odbrane Sergej Šojgu.
Nova studija objavljena u časopisu Science otkriva da skoro polovina velikih kineskih gradova tone, stavljajući milione stanovnika u opasnost od poplava. Istraživači su analizirali 82 kineska grada sa populacijom većom od dva miliona koristeći satelitske podatke kako bi pratili promene nadmorske visine između 2015. i 2022. godine.
Američki glumac Alek Boldvin istragao je telefon iz ruke antiizraelske agitatorke koja je od njega više puta tražila da izgovori "Slobodna Palestina" u kafiću Maman u Njujorku.
Nega kose predstavlja važan aspekt svakodnevne rutine mnogih ljudi. Zdrava i sjajna kosa ne samo da doprinosi estetskom izgledu, već je i odraz opšteg zdravlja i dobrobiti pojedinca.
Jedna od najpopularnijih voditeljki na našim prostorima, Jovana Jeremić, već neko vreme uživa u ljubavi sa biznismenom Draganom Stankovićem, a u nekoliko navrata je spomenula kako bi želela da rodi još jedno dete.
Kako se bliže prvomajski praznici, Vasrks ali i jedna od najvećih srpskih slava Đurđevdan, obori u okolini Čačka su sve prazniji, a kilogram najboljeg pečenja sve je teže naći.
Bosiljka Dević i Siniša Veličković venčali su se danas u Domskom odeljenju Centra za socijalni rad u Novom Kneževcu! Jedno drugom zavetovali su se na večnu ljubav, i to u devetoj deceniji!
Prodavci u poljoprivrednim apotekama u Jagodini ne pamte kada su poslednji put prodali motiku! Poljoprivrednici su prestali da ih traže pre dve decenije, jer se, kažu trgovci, gotovo više ništa ne okopava!
"Užički strip susreti" u Užicu okupili su predstavnike domaće i međunarodne strip scene, a što je još važnije i mladi Užićani imali su prilike da pokažu svoju kreativnost.
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.