Više od pola miliona ljudi već je primilo vakcinu protiv korona virusa u Srbiji. Za sve njih već u danu nakon vakcinacije veoma važno pitanje je - šta dalje? Kako i kada mogu da znaju da su bezbedni? Kako da provere antitela i najvažnije - koji je prvi korak?
11.02.2021
18:13
Da li vakcinacija utiče na plodnost kod muškaraca i da li se preporučuje vakcinacija žena koje planiraju trudnoću?
- Ovo je jedno od najčešćih pitanja. Pitanje bi moglo da bude drugačije formulisano, odnosno kako kovid utiče na mušku plodnost. Naime, znamo da može da ima i te kako negativne efekte. To sa vakcinom nije pitanje. Savetuje se vakcinacija svih ljudi koji ispunjavaju kriterijume što se godina tiče, naravno, ljudi u reproduktivnom periodu to ispunjavaju. Moj savet je da se vakcinišu oba partnera, a da žene sačekaju dva do tri meseca posle vakcinacije i da se onda uđe u proces humane reprodukcije. Nezavisno da li će se to odvijati prirodnim putem ili vantelesnom oplodnjom. Na taj način, zaštićena je buduća trudnica. Smatra se da se kovid ne prenosi na dete tokom same trudnoće, ali prisan kontakt majke i deteta koji je neminovan i neophodan nakon trudnoće nosi rizik da se beba inficira. Druga dobra stvar, kada se žena vakciniše, antitela IgG klase koje će ta žena stvoriti, prolaze placentarnu barijeru i beba će se roditi sa tim antitelima. Dakle, beba će prvih šest meseci biti zaštićena.
Kako vakcinacija utiče generalno na imuni sistem? Odnosno, ukoliko neko nije generalno podložan virusnim infekcijama, na primer nije imao grip, može li ubacivanje virusa u organizam i stvaranje antitela uticati na način na koji imuni sistem generalno reaguje na viruse i da li može telo da se zbuni kao kod autoimune bolesti?
- Ta formulacija da neko nije podložan virusnim infekcijama ne postoji. Mi smo u situaciji da sada imamo sasvim novi virus. To što neko misli da nije imao grip ne znači da se sa virusom gripa nije susreo. Drugo, naš organizam se apsolutno neće zbuniti zbog vakcine, naprotiv, napraviće adekvatan imunski odgovor da mi ne možemo da dobijemo kovid, a ako dobijemo sigurno nećemo imati tešku formu. Što se tiče autoimunih bolesti, tu vlada velika fama. Apsolutno treba da se vakcinišu i osobe koje imaju autoimune bolesti i postoji samo jedna bojazan. Ukoliko su te osobe na imunosupresivnoj terapiji postoji rizik da imunski odgovor na vakcinu bude umanjen.
Ako ne računamo kratkotrajne reakcije poput otoka, temperature ili ozbiljne alergijske reakcije, šta je najgore što može da se desi kao posledica kineske vakcine dugoročno posmatrano?
- Pa ne očekuju se nikakve posledice. Kineska vakcina je proizvedena tehnologijom koja je nama najbliže poznata i najviše je primenjivana kod ljudi. Znači, to je ceo umrtvljen virus. I ona ima svoje prednosti, zato što će se stvoriti antitela na različite virusne antigene. Činjenica je da posle primene vakcine može doći do lokalnih ili sistemskih neželjenih dejstava. Od ljudi koji su je primili, "najteži" slučajevi su bili febrilnost i osećaj malaksalosti. Čak ako se i to desi, provešće se nekoliko dana u krevetu. Neće se razviti čitava klinička slika, ni ne može. Ne očekujemo neke dugoročne, a posebno ne ozbiljne posledice.
Ako bismo imali sve vakcine na raspolaganju, za koju bi vakcinu trebalo da se opredelimo i zašto?
- U ovom trentku najbitnije je da se vakcinišemo bilo kojom vakcinom, i to što pre. Ako bismo mogli da biramo, kao što je situacija, svaka ima neke svoje prednosti. Recimo za "fajzerovu" vakcinu I "sputnjik V" vezuje se viši stepen uspeha vakcinacije nego za kinesku vakcinu. Nije to toliko puno, kaže se da je za kinesku vakcinu 79 odsto. Iskustva iz UAE su pokazala da je to čak 86 odsto. Dok recimo kod "fajzera" i "sputnjika V" je taj procenat i više od 90. Zato ako bismo to gledali ja bih rekla, uzmite "sputnjik V" ili "fajzer". Ali sa druge strane, kada se koristi kineska vakcina, stvaraju se antitela na različite antigene i tu dobijamo malo širi imunski odgovor. Tako da svaka ima prednost, čim su prošle ALIMS znači da su bezbedne i to treba da bude ključno pitanje. Ono gde bismo mogli da biramo koju treba primeniti vakcinu jeste na osnovu bolesti koju neko ima. Moram da kažem da su za rusku vakcinu proizvođači najšire napisali gde treba da se obrati pažnja. Recimo, treba obratiti pažnju kada postoje hronične bolesti. To ne znači da vakcina nije bezbedna nego te grupe ljudi ciljano nisu u startu uključene u ispitivanje vakcine.
Da li vakcinu mogu da prime osobe koje imaju jake alergijske reakcije na prašinu, ambroziju, životinjsku dlaku, asmatičari, osobe koje su imale blažu prehladu u skorijem periodu i dojilje?
- Iako trudnice I dojilje nisu bile uključene u ispitivanje bezbednosti I sigurnosti vakcine, naknadna isustva su pokazala da vakcine bezbedne za dojilje. Što se tiče astme, astma je jedan od rizika za težu formu bolesti. Apsolutno treba da se vakcinišu ljudi koji imaju astmu jer to su ljudi čija su pluća hronično oštećena. Što se tiče alergija, zabeležene su reakcije na "fajzerovu" vakcinu i mi smo ih videli, čak sam i ja imala nekoliko u svom okruženju I to kod osoba koje nemaju prethodne alergije. Nijedna nije bila teška, ali to je nešto čega se uvek plašimo. Ono gde treba da se vodi računa su osobe koje imaju u svojoj anamnezi podatak o anafilaktičkom šoku, u takvim situacijama ne bih savetovala fajzerovu vakcinu, ali savetovala bih kinesku ili "sputnjik V". Što se tiče alergije na polen i gljivice, one nemaju efekta. Bitno je da nema alergija na komponente vakcine. Alergija na penicilin nije nikakva kontraindikacija za vakcinaciju.
Da li vakcina štiti i od mutiranih kovid virusa?
- Za sada se pokazalo da štiti. To je ono što je veliki problem sa virusima. Na primer, za hepatits C nemamo vakcinu, jer taj virus ima visok stepen replikacije, a nema mehanizme koji ispravljaju greške pri replikaciji. Tako nastaju mutacije virusa. Sto se tice COVID-a, za sada se pokazalo da vakcine štite od novih mutacija kovida, kako će da bude u perspektivi, još se je rano da dajemo neke garancije. Za sada smo bezbedni.
Koliko traje zaštita i kako se ona proverava?
- Zaštita se proverava tako što se proveravaju antitela. Test može da se uradi dve nedlje posel druge doze, a koliko dugo traje imunitet teško je reći. Imamo iskustva sa gripom gde vidimo da treba da se vakcinišemo svake godine jer se virus menja. Za koronu to još ne znamo, ali vakcinalni imunitet će uvek duže trajati nego imunitet posle preležane bolesti. I ko god je preležao bolest, treba da se vakciniše. Potrebno je da prođe minimum mesec dana da može vakcina da se primi. Zaludno je proveravati svakih mesec dana nivo antitela pa reći "ja sam zaštićen ili nisam". Mnogo je konfornije primiti vakcinu.
Da li vakcina štiti od posledica korone ko šti su zgrušavanje krvi i u kom procentu?
- Apsolutno štit! Zato što do korone neće ni da dođe, ako se i desi, ono što i svaki proizvođač garantuje, to neće biti teški oblik kovida. A teška slika kovida znači i visok rizik od sklonosti ka patološkom zgrušavanju krvi.
Koje su ključne razlike između "fajzer" i tradicionalnih vakcina?
- Razlika je u samoj metodologiji proizvodnje. "Fajzer" vakcina sadrži mRNK. To je mala RNK koja diktira kada dođe u naš organizam ekspresiju S antigena virusa, a potom se indukuje stvaranje antitela na taj antigen. Nije to toliko nova tehnologija, koristilo se to već u nekim oblastima medicine, ali sada je nova na polju vakcine. Mnogi se pitaju da li će se ta RNK ugraditi u moj genom - to ne neće desiti ni u kom slučaju I uopšte ne postoji kao mogućnost!
Koliko vremenski razmak treba da prođe između vakcine protiv kovida i tetanusa?
- Mi možemo da primimo više vakcina u isto vreme. Vakcine su fabrički napravljene tako. To nije kontraindikacija da se prime druge vakcine.
Da li posle isteka jedne vakcine možemo da se vakcinišemo vakcinom drugog proizvođača?
- Apsolutno. Ne savetuje se samo da prva doza bude od jednog proizvođača, a druga od drugog.
Šta znači treća faza kliničkog ispitivanja i zašto nije završena kod kineskog proizvođača i da li je onda isinta da Srbija učestvuje u toj fazi ispitivanja?
- Gledajući situaciju u svetu jasno je da upotreba jedne ili druge vakcine pitanje geopolitike koja ne može nažalost da se eliminiše. Farmaindustrija je mesto obrta velikog novca, a kada je u pitanju pandemija možete samo zamisliti o kom se novcu radi. Da li će neko da prihvati vakcinu ili ne, zavisi od regulatornih tela u toj zemlji. Sve vakcine koje su ušle u našu zemlju su prošle ALIMS i ja to ne bih dovodila u pitanje, prema tome dileme sa stanovišta medicine nema.
Da li sme da se primi vakcina ako se piju antibiotici?
- Recimo da ste imali urinarnu infekciju i da ste je lečiči antibioticima. Sačekajte posle te terapije nekoliko dana, ako nema povišene temeperature - vakcinišite se.
Kako se ponašamo između vakcine i revakcine?
- Ni za jednu od ovih vakcina koje mi posedujemo nije dovoljna samo prva doza. Mi smo bezbedni tek nedelju do dve nakon što primimo drugu dozu. Moramo da se ponašamo do tada kao da je nismo ni primili, jer nismo zaštićeni.
Da li vakcinisana osoba koja ima antitela može da širi virus?
- Ne. Osoba koja je vakcinisana i razboli se, može da bude izvor zaraze, ali osoba koja je samo vakcinisana i ima antitela nije zarazna.
Biografija dr Ivane Milošević
Od 2000. godine je u radnom odnosu u Klinici za infektivne i tropske bolesti Kliničkog centra Srbije. Završila je poslediplomske studije iz Gastroenterologije i odbranila je magistarsku tezu pod nazivom "Oboljenja jednjaka kod pacijenata inficiranih virusom humane imunodeficijencije (HIV-om)” 2005. godine na Medicinskom fakultetu u Univerziteta u Beogradu.
Specijalistički ispit iz Infektologije položila je 2006. godine sa odličnim uspehom na Medicinskom fakultetu u Univerziteta u Beogradu. Doktorsku tezu pod nazivom "Uticaj genotipa virusa hepatitisa B na klinički tok i ishod hronične infekcije“ odbranila je 2014. godine na Medicinskom fakultetu Univerziteta u Beogradu. Subspecijalizaciju iz Gastroenterohepatologije završila je 2015. godine na Medicinskom fakultetu Univerziteta u Beogradu, odbranivši rad "Ultrasonografski sindrom masne jetre – Bright liver syndrome“.
Od 2002. godine dr Milošević radi na Stomatološkom fakultetu Univerziteta u Beogradu, najpre kao asistent-pripravnik za predmet Infektivne bolesti, potom od 2011. kao asistent, a sada drži nastavu na predmetu Infektivne bolesti u zvanju docenta.
Od 2011. godine radila je kao klinički asistent na Katedri za infektivne bolesti Medicniskog fakultetu Univerzitetu u Beogradu, a 2015. godine izabrana je u zvanje docenta.
Od 2015. je zamenik direktora Klinike za infektivne i tropske bolesti. Načenik je odeljenja Hepatitis I u ovoj ustanovi.
U dva mandata bila je član radne grupe Ministarstva zdravlja Srbije za izradu Nacionalog pravilnika za kontrolu intrahospitalnih infekcija i Republičke stručne komisije za kontrolu intrahospitalnih infekcija.
Član je posebne radne grupe Ministarstva zdravlja za kontrolu virusnih hepatitisa. Autor je i koautor više stručnih radova i publikacija, od kojih je 31 objavljeno u časopisima indeksiranim u CC/SCI bazi podataka.
Dr Milošević je autor dva poglavlja u udžbeniku iz Infektivnih bolesti za studente Stomatološkog fakulteta Univerziteta u Beogradu i četiri poglavlja u Priručniku za dijagnostiku i terapiju infektivnih bolesti.
Član je Lekarske komore Srbije, Srpskog lekarskog društva (Hepatološke i Infektološke sekcije) i Srpskog udruženja za antimikrobnu terapiju.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Više od pola miliona ljudi već je primilo vakcinu protiv korona virusa u Srbiji. Za sve njih već u danu nakon vakcinacije veoma važno pitanje je - šta dalje? Kako i kada mogu da znaju da su bezbedni? Kako da provere antitela i najvažnije - koji je prvi korak?
Rusija pažljivo prati sve manevre NATO, jer su retorika alijanse i obuka trupa deo njenog hibridnog rata protiv Rusije, izjavila je danas portparolka Ministarstva spoljnih poslova Rusije Marija Zaharova.
Prošle nedelje je Ministarstvo odbrane Rusije objavilo formiranje nove grupe trupa pod nazivom Sever, koju će činiti jedinice čiji je glavni cilj zaštita ruske granice u regionima Belgorod, Kursk i Brjansk.
Srpska napredna stranka danas prikuplja potpise u Novom Sadu u Master centru Novosadskog sajma kao i u mesnim zajednicama u Futogu i Kaću, a velike gužve na lokaciji gde se glasovi prikupljaju govore da je izlaznost velika.
Ministar građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Goran Vesić potpisao je podršku izbornoj listi SNS "Aleksandar Vučić - Vračar sutra" za izbore za Skupštinu gradske opštine Vračar.
Ministar odbrane i mandatar za sastav nove vlade Srbije Miloš Vučević potpisao je danas podršku gradskoj listi Srpske narodne stranke u Novom Sadu i tom prilikom rekao da će u tom gradu pobediti volja naroda.
U prostorijama Opštinskog odbora Srpske napredne stranke na Starom gradu,bpočelo je prikupljanje potpisa podrške listi ALEKSANDAR VUČIĆ - STARI GRAD SUTRA.
Geopolitički svet je sve uzburkaniji. Verovatno Srbija treba da bude veličine Gaze da bi bila dovoljno mala. U svetu ima mnogo prekombinovanja. Dešava se nešto što će prave rezultate dati tek za pet godina. O domaćoj politici, ali i o poseti Blinkena Bliskom Istoku govorili su u "Info večeri" Nebojša Obrknežev iz Ruske stranke i Jovana Stojković iz pokreta Živim za Srbiju.
O uazvrelom sukobu na Bliskom istoku govorio je Aleksandar Gajić iz Centra za društvenu stabilnost Vladimir Dobrosavljević, politički konsultant i ratni izveštač Igor Damnjanović.
O izborima u Indiji, ali i uticaju te zemlje na celu planetu, kao i o tome šta je ključ za savršeno svetsko društvo, govorio je u Info danu prof. dr Velimir Abramović, filozof.
Treće osnovno javno tužilaštvo u Beogradu je u četvrtak podnelo optužni predlog protiv Z. R. (51) zbog opravdane sumnje da je izvršio krivično delo neovlašćena proizvodnja, držanje, nošenje i promet oružja i eksplozivnih materij.
Dvojica Srba koji su uhapšeni u Atini zbog sumnje da su opljačkali najmanje dve juvelirnice u tom gradu i odneli plen vredan 315.000 evra filmskim planom koji su osmislili, pokazali su da razbojnička grupa Pink Panteri i dalje operiše po svetu.
Šestogodišnja devojčica povređena je danas u saobraćajnoj nesreći u ulici Milojka Lešjanina u Nišu, kada ju je oko 15 časova na pešačkom prelazu udario "opel" niških tablica. Ona je odmah transportovana u niški Univerzitetski klinički centar, radi dijagnostike i daljeg zbrinjavanja.
Nezapamćeni skandal trese fudbal u Crnoj Gori! Fudbaleri Budućnosti iz Podgorice večeras su na svom terenu odigrali 2:2 protiv Sutjeske u meču 32. kola crnogorskog šampionata, a po završetku meča viđene su nemile scene u kojima su akteri bili igrači domaćeg tima.
Čelnici Evrolige putem svojih zvaničnih naloga na društvenim mrežama iskazali su pravo oduševljenje činjenicom da će Željko Obradović (64) i ubuduće sedeti na klupi košarkaškog kluba Partizan!
Ukrajinski vojnik koji se predao kod Rabotina u Zaporoškoj oblasti rekao je za RIA Novosti da samo mali broj mladih vojnih lica Oružanih snaga Ukrajine učestvuje u izvršavanju zadataka na liniji fronta, ostatak vojnika je stariji od 50 godina, a ti stari vojnici često odbijaju da prate naređenja na liniji fronta.
Rusija i Ukrajina bile su blizu postizanja mirovnog sporazuma u proleće 2022. godine, prema kojem je Kijev bio spreman da se obaveže na neutralnost, prenosi "Velt", pozivajući se na nacrt sporazuma.
NATO je počeo da raspoređuje borbene trupe na ukrajinsko ratište. Vojnici su u uniformama i uglavnom koncentrisani u zapadnom delu zemlje, ima ih i na istoku, tik uz borbe na frontu. Vojska iz Poljske, Francuske, Velike Britanije, Finske i drugih članica NATO od 25. aprila pristiže u Ukrajinu. Ove trupe nisu plaćenici. Na uniformama nose zastave svojih zemalja. Ove tvrdnje Stefana Brajena, koji je obavljao posao visokog izvršnog direktora u američkoj proizvodnji naoružanja, a bio je angažovan i u izvršnim i zakonodavnim nivoima američke vlade, objavljuje „Vepons end stratedži“.
Ukrajina mora da prestane da se žali na nedostatak pomoći sa Zapada i da regrutuje više ljudi u vojsku, inače Kijev mora da prekine neprijateljstva i pređe na pregovore, rekao je francuski general Dominik Trenkan na TV kanalu LCI .
Ruski padobranci spasili su i izveli iz opasne zone ženu sa decom koja je pokušavala da samostalno ode u LNR iz Časovog Jara, saopštilo je Ministarstvo odbrane Rusije uz priložen snimak spasavanja.
Sara Regan je počela redovno da vežba jogu i vrlo brzo uočila pozitivne zdravstvene promene - osećala se snažnije i pokretljivije, a imala je i bolje držanje.
Mnogi Beograđani su juče još oko podneva započeli svoje praznične odmore, sudeći po kolonama na ulicama kojima smo svedočili. Gužva na pojedinim tačkama Beograda i dalje ne jenjava.
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.