DA LI JE SRBIJI POTREBNA NUKLEARKA - Uglja će nam nestati za tri decenije, hidropotencijal nam je ogroman, ali... MNOGO JE RAZLOGA I ZA I PROTIV!
Podeli vest
Termoelektrane u ''Kostolcu'' i ''Kolubari'' mogu da traju najdalje do 2050.godine, a 15.godina pre toga bismo morali da počnemo da obezbeđujemo zamene. Tada bi nuklearna elektrana i obnovljivi izvori koje budemo izgradili pokrili naše potrebe za energijom
Do 2050.godine Srbija bi mogla da iškoluje kadrove i onda bi se lakše ostvario prelaz na niskougljenični razvoj,to jest da nemamo emisiju ugljendioksida, pošto nuklearne elektrane ništa ne emituju. Uz obnovljive izvore koje budemo izgradili, to bi bila dobra kombinacija koja bi pokrivala naše potrebe.
Prikupljena novčana sredstva sa humanitarne prodajne izložbe "Za mamin i Anin osmeh" uplaćen je na račun devojčice Anđele Sazdanović iz Busilovca kojoj je novac potreban za lečenje u Americi
17.03.2022
15:25
- Srbija verovatno ne može tako brzo da izgradi sama celu nuklearnu elektranu i ne treba da požuri sa tim, dok god ima manjak kadrova. Prvo je potrebno da se ukine Zakon o moratorijumu da bi studenti mogli da se školuju. Nakon toga bi se počelo sa zajedničkom gradnjom sa nekim od komšija. Čini mi se da su Mađari pouzdaniji od Bugara- ističe za portal Informer.rs prof Miodrag Mesarović, generalni sekretar Komiteta Srbije u Svetskom savetu za energiju.
On navodi da je Evropska komisija nuklearne elektrane proglasila ''zelenim'', za razliku od nekih u Srbiji koji se plaše nuklearki. Ipak, on ocenjuje da u ovoj situaciji možemo da usporimo taj razvoj da bi oko 2040.godine imali neku svoju malu elektranu, a da u međuvremenu učestvujemo u mađarskoj elektrani sa 10-tak odsto, gde bi naši studenti mogli da idu na praksu.
Naš sagovornik navodi da su pre 15-tak godina imali ideju da Srbija sa Bugarima učestvuje sa 10-tako odsto u nuklearnoj elektrani, kako bi imali svoj kapacitet na nuklearni pogon, koji nije u našim granicama. Poslednji razgovori su bili sa Mađarima, sa kojima bi u njihovom novom projektu od 2.400 megavata koji su kupili od Rusa, Srbija učestvovala sa 15 odsto.
Pošto Srbija dobija 68 odsto struje iz uglja, potrebno je da se radi na pravljenju kapaciteta iz obnovljivih izvora, uključujući i modularne elektrane. Na pitanje šta to znači, prof.dr Mesarović odgovara:
-Ako postoji snaga od 200 i 300 megavata i potrebno je još toliko, onda se doda kao modul. To su male elektrane koje se fabrikuju i dovedu se na lokaciju gde se grade. To predstavlja novinu u odnosu na dosadašnju gradnju. Na elektranu se dovedu komadi čelika, koji se zavaruju na lokaciji gde se pravi elektrana. Dakle, modularna elektrana je sastavljena iz više malih elektrana.
Nova taksa
Sada postoji pretnja da nam se uvede i taksa na ugljendioksid u okviru klimatske strategije. A kada se proizvede svaki kilovat sat ispusti se oko kilo i po ugljen dioksida, a tona sada na tržištu košta oko 60 evra. Na tu emisiju bi se plaćala taksa. Tako da ako izvozimo našu struju u Evropu, onda ćemo morati da platimo taksu. Pritom, taksa se neće primeniti samo na električnu energiju, nego i na sve proizvode koji se dobijaju njenim korišćenjem (čelik, kao i prekogranična taksa na ugljendioksid)
Sledi oporezivanje
Evropska unija će od 1. januara sledeće godine postepeno uvoditi mehanizam za oporezivanje robe izvan Unije, pri čijoj se proizvodnji oslobađa velika količina ugljen-dioksida. Među te proizvode spadaju gvožđe, aluminijum, električna energija i građevinski materijal. EU je predvidela da posle 2030. nijedna tona emitovanog ugljen-dioksida ne može da bude besplatna
Zakon o klimatskim promenama
Prof.dr Mesarović kaže da bi bila sreća da imamo svoju energiju. Ali, srećom za razliku od nafte i gasa koji moramo da uvozimo, imamo uglja i hidropotencijale (uz vetar i sunce), tako da ne bismo imali potrebe da uvozimo električnu energiju. To je jedina vrsta električne energije koju imamo dovoljno, podvlači sagovornik portala Informer.rs
On podseća da je Srbija nedavno donela Zakon o klimatskim promenama, kao i da sada imamo Strategiju nisko ugljeničnog razvoja, što znači da postepeno moramo da se odričemo svega što ''puši'' (sagorevanje uglja, nafte i gasa). U tom smislu, mnogi planiraju da celokupnu energetiku na ugalj zamene obnovljivim izvorima.
-To su varijabilni izvori (sunce i vetar), tako bi naš potrošač bio osuđen na situaciju da energiju korist onda kada je ima (leti i kada duva vetar), a ne onda kada mu treba. Zato treba da postoji neki bazni izvor i to bi bila nuklearna elektrana, koja bi bila jedini pravi stabilni izvor. Ali, mi za njima još uvek nemamo potrebu, jer imamo termoelektrane - kaže zaportal Informer.rs prof. dr Mesarović.
On dodaje da su se u SFRJ školovali kadrovi za nuklearne elektrane na Elektrotehničkom fakultetu 1955.godine.
-Ja sam bio treća generacija. Mi smo bili stručna podrška za gradnju elektrane ''Krško'' u Sloveniji. Otuda je potrebno, najpre da se nastavi sa školovanjem kadrova koji će da odluče šta je najbolje da se izgradi - savetuje naš sagovornik.
Nuklearni otpad
Otpada ima 500 hiljada puta manje, nego otpaci iz termoelektrane. Obično se smatra da je to ozračeno gorivo koje izađe iz reaktora, međutim to je ustvari 95 odsto takozvani niskoaktivni otpad (krpe koje skupite kada počistite pod i to nema veze sa reaktorom).
Velike zamke
Profesor dr Mesarović kaže da je sada u razvoju, takozvana četvrta generacija nuklearnih elektrana, koje mogu da koriste gorivo izbačeno iz sadašnjih elektrana i da ga na neki način recikliraju. Međutim, Srbija ne može tako brzo da gasi sadašnje termoelektrane, niti da brzo izgradi nuklearnu elektranu.
-Cena bi zavisila od mesta gde se kupuje. Zapadne kompanije to proizvode za 6,5 do 7 hiljada evra po kilovatu snage. Ukoliko se, pak kupi na Istoku od Rusa cena bi bila 4,5 do 5 hiljada evra. Na Zapadu su privatne kompanije, a na Istoku su državne koje istovremeno obezbede i povoljan državni kredit, a ne komercijalni - objašnjava prof.dr Mesarović.
Ipak, prema njegovim rečima tu su velike zamke, koje dovode do toga da proizveden kilovat sat iz nuklearnih elektrana, koji grade po komercijalnim kreditima, bude uvećan za 30-40 odsto zbog teškoća oko obezbeđivanja finasiranja i licenciranja. Zato je potrebna neko ko razume tržište, tehnologiju, globalnu politiku i strategiju.
Osim toga, naš sagovornik navodi da kada počnu ozbiljnije da se grade i solarni kolektori po krovovima moraćemo da menjamo brojila, koja više neće biti jednosmerna. Tada će potrošač koji na svom krovu ima proizvodnju, moći će da proda višak struje. Ta varijabilna proizvodnja na sunce i vetar zahteva ozbiljnu akumulaciju energije.
-Nemačka ima mnogo više obnovljivih izvora energije nego što im treba kapaciteta. To je skoro besplatna energija, ali njihov potrošač plaća 33,5 centa kilovat sat, najviše u Evropi, jer je prosečna evropska cena oko 15 centi za domaćinstva. Naših 7 centi bi moralo da se poveća da bi sistem mogao da opstane, što važi samo za regulisane cene koje odobrava Agencija za energetiku Srbije - kaže prof.dr Mesarović.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
****DA LI JE SRBIJI POTREBNA NUKLEARKA **** ne nikako imamo veliki hidro potencijal. Srbi su neodgovorni po tom pitanju, i sa nuklearkom bi samo najebali ! ! ! !
Gde bi skladištili radioaktivni otpad koji proizvodi nuklearna elektrana? Kad je nemačka htela da plati našoj zemlji da skladišti njihov radioaktivni otpad iz njihovih nuklearnih elektrana, mi smo to odbili!
Odlagaćemo u bojeve glave i izvoziti našim "prijateljima"! Naravno šala! Iako to zaslužuju! Nismo mi monstrumi kao oni! Sad ozbiljno, ima rešenja i za to!
Zdravo, ovo je da obavijestim širu javnost da sky experience kredit, a
privatni zajmodavac je otvorio finansijsku priliku svima
kome je potrebna bilo kakva finansijska pomoć. 5000 eura do 100,00 eura Mi
davati kredite sa kamatom od 2% pojedincima, preduzećima i kompanijama
na jasan i razumljiv način iu stanju. kontaktirajte nas danas do
email na (contact@skyexperienceloan.com) ili (skyexperienceloan@gmail.com) posjetite njihovu web stranicu https://skyexperienceloan.com
Prikupljena novčana sredstva sa humanitarne prodajne izložbe "Za mamin i Anin osmeh" uplaćen je na račun devojčice Anđele Sazdanović iz Busilovca kojoj je novac potreban za lečenje u Americi
Zvanična predstavnica Ministarstva inostranih poslova Rusije Marija Zaharova upozorila je Vašington, London i Brisel da su bilo kakvi agresivni postupci protiv Krima osuđeni na propast i da će, u slučaju napada, uslediti odmazda.
Advokatica Zora Dobričanin, koja zastupa porodice žrtava masakra u OŠ Vladislav Ribnikar čija se godišnjica obeležava na današnji dan, poručila je gostujući na Informer televiziji da ne odustaje od svoje teze po kojoj je zločin u Ribnikaru teroristički akt.
Programski direktor Demostata, novinar Zoran Panović ocenio je da između Sava Manojlovića i tajkuna Dragana Đilasa bukti otvoreni rat za lidera opozicije.
Ministar bezbednosti BiH, Nenad Nešić, oglasio se na društvenoj mreži "X" i tom prilikom prokomentarisao izjavu tajkuna i predstavnika opozicije, Dragana Đilasa.
Ivan Jegorović, autor knjige "Od Mišara do Košara" i general u penziji dr Luka Kastratović gostovali su u emisiji "Info veče" Informer TV i komentarisali, između ostalog, posetu kineskog predsednika Si Đinpinga Srbiji.
Gost "Glavnog dnevnika" Informer TV bio je član Glavnog odbora Srpske napredne stranke Đorđe Dabić. On je govorio o situaciji na Kosovu i Metohiji, novoj Vladi Srbije, planovima za budućnost...
Stevan Ignjatović, pilot u penziji i Ljubinko Đurković, pukovnik, gostovali su u emisiji "Rat uživo" Informer TV i tom prilikom komentarisali rat u Ukrajini. Govorili su o trenutnoj situaciji na frontu, ali i o pravoj pozadini ovog sukoba.
General Milorad Stupar bio je gost emisije "Rat uživo" na Informer TV i govorio o Vojsci Srbije tokom vremena kad je Zdravko Ponoš bio načelnik Generalštaba.
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova, Policijske uprave Novi Pazar tragaju za nepoznatim počiniocima koji su jutros oko 8 sati u novopazarskom naselju Selakovac iz jednog kazina oteli oko 300.000 dinara.
Oko 14 časova voz koji saobraća na relaciji Čačak – Kraljevo udario je ženu koja je prelazila železničku prugu nanevši joj teške telesne povrede. Nezgoda se dolazila na železničkom prelazu u Baluzi.
U prostorijama Trećeg osnovnog javnog tužilaštva u Beogradu, u prisustvu branioca, dana 03. 05. 2024. godine saslušan je K.N. (40), zbog postojanja osnova sumnje da je pokušao da izvršio krivično delo Razbojništvo.
Nekadašnji kapiten Šahtjora i reprezentacije Hrvatske, Darijo Srna (42), objavio je na svom Instagram profilu poruku posvećenu Igoru Duljaju (44), koji je nedavno smenjen sa mesta šefa stručnog štaba Partizana.
Košarkaši Monaka ostali su u borbi za plasman na fajnal for, pošto su u četvrtoj utakmici plej-ofa Evrolige savladali Fenerbahče u Istanbulu rezultatom 65:62! Time su puleni Saše Obradovića izjednačili u seriji na 2:2, pa će odluka o putniku u Berlin biti doneta u majstorici, u kojoj će Monako biti domaćin!
Vatrogasci su prekinuli gašenje požara u Berlinu u fabrici Diehl, delu koncerna koji proizvodi sisteme protivvazdušne odbrane za Ukrajinu, zbog pretnje da će voda zagađena hemikalijama ući u kanalizaciju, prenosi nemački list Bild, pozivajući se na portparola vatrogasne službe Adrijana Vencela.
Predsednik Ukrajine Vladimir Zelenski najavio je početak nove etape oružanog sukoba sa Rusijom. On je to rekao na sastanku sa graničarima u gradu Hmeljnicki.
Ruska vojska pobeđuje u ukrajinskom konfliktu, snage Kijeva su demoralizovane, a Zapad je preslab, navodi se u članku švajcarskog lista „Noje curher cajtung“.
Generalni direktor Svetske zdravstvene organizacije (SZO) Tedros Adanom Gebrejesus pozvao je danas države da pristanu na sporazum kako bi pomogle u borbi protiv budućih pandemija dok se pregovori približavaju krajnjem roku ovog meseca.
Dame koje žele da izgledaju fit u kupaćem kostimu uveliko su počele redovno da treniraju, ali pored odlaska u teretanu svetski nutricionisti i fitnes instruktori kažu da treba povesti računa i o ishrani.
Domaćice širom Srbije tradicionalno farbaju vaskršnja jaja na Veliki petak. Prema narodnom verovanju, prvo jaje koje se farba za Vaskrs trebalo bi da bude crvene boje takozvana čuvarkuća, veruje se da čuvarkuća štiti domaćinstvo tokom cele godine, te da simbolizuje Isusovu krv i radost.
Kragujevac će ove godine za svoj praznik, Dan grada, 6. 7. i 8. maja tokom tri koncertne večeri ugostiti značajna i velika imena srpske rok i pop scene, ali dolazi i svetska muzička zvezda.
U većini pravoslavnih domova širom Srbije tradicija je da se jaja pred Vaskrs farbaju na Veliki petak, ali se u Prizrenu i okolini to činilo na Veliki četvrtak.
Manastir Tronoša, sa hramom posvećenom Vavedenju Presvete Bogorodice, kroz svoju 700 godina dugu burnu istoriju delio je sudbinu sa svojim narodom, pa isto tako deli i viševekovni običaj prinošenja ratarskih sveća na Veliki četvrtak.
Bilo da za praznike putujete od severa ka jugu Srbije ili obrnuto, selo Stopanja, smešteno između Trstenika i Kruševca, vam je usput, a i ako nije, više je razloga da vas put ovuda nanese.
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.