Za godinu i po dana 30.000 stranaca dobilo je radne dozvole za rad u Srbiji, od čega je čak 22.445 izdato samo u Beogradu
U našu zemlju trbuhom za kruhom najviše dolaze radnici iz Avganistana, Nepala, Indije, Alžira, Bangladeša, Turske i Kine.
Radne dozvole
Zanimljivo je što među radnicima iz ovih dalekih zemalja ima oko 4.000 žena, koje uglavnom rade u prehrambenim i tekstilnim fabrikama, dok većina muškaraca radi u građevinarstvu i mašinskoj industriji.
Najviše stranih radnika je angažovano u Beogradu. Većina dolazi posredstvom agencija koje zapošljavaju radnike, a ima i onih koji se dogovaraju direktno s poslodavcem. Motiv stranaca da rade u našoj zemlji je daleko bolja zarada, jer u zemljama iz kojih dolaze u fabrici zarade tek oko 50 dolara, kao na primer u Avganistanu, dok u Srbiji mesečno primaju od 450 do 700 evra.
Foto: Informer
U firmama koje se bave dovođenjem inostranih radnika kažu da se poslodavci odlučuju za strance, jer su oni sigurna radna snaga i retko odlaze dok se posao ne završi.
- Firma koja ih zapošljava strancima obezbeđuje smeštaj, hranu, opremu za rad, obuku, lekarski pregled, izradu dozvola i sve što im je potrebno. U Srbiju uglavnom dolaze radnici od 25 do 50 godina starosti. Zbog odličnih uslova u našoj zemlji čak 30 odsto njih odlučuje se da produži svoju radnu dozvolu i ostane u Srbiji. To su mahom mlađi radnici. Onima koji su došli da zarade novac na šest meseci ili godinu dana naša zemlja je samo "odskočna daska", jer ovde steknu iskustvo koje mogu da primene u još razvijenijim zemljama, gde mogu da zarade još više. Svoju platu uglavnom šalju porodicama i rade bez pitanja o slobodnim danima - priča Ljiljana Stefanović, direktorka jedne agencije za zapošljavanje radnika.
Ugovori
Ugovori za rad u našoj zemlji najčešće se potpisuju na šest meseci ili godinu dana, a radna dozvola može da se produži. Zahtev se podnosi organizaciji nadležnoj za poslove zapošljavanja prema mestu privremenog boravka ili stalnog nastanjenja stranca, odnosno prema sedištu poslodavca ili mestu gde se rad obavlja, u zavisnosti od vrste dozvole za rad.
Ona kaže da radnici koji dolaze iz Azije, Afrike i sa Bliskog istoka većinom rade na građevini, ali i u mašinskoj i metalskoj industriji, dok građani iz zemalja u okruženju uglavnom rade na sezonskim poslovima.
- U našoj zemlji nedostaju i radnici u ugostiteljstvu, u poljoprivredi i prehrambenoj industriji. Osim u Beogradu, i poslodavci iz Novog Sada, Vršca, Subotice i Niša imaju potrebu za radnicima. Naši ljudi su uglavnom na radu u inostranstvu ili ne žele da rade teške fizičke poslove u svojoj zemlji - dodaje ona.
Foto: Informer
Statistika kaže da je u 2020. godini u čitavoj Srbiji izdato 13.000 radnih dozvola stranim državljanima. Prošle godine je taj broj bio udvostručen, da bi se i u ovoj nastavio trend rasta.
Vođenje evidencije
U Privrednoj komori Srbije (PKS) kažu da je glavni razlog za dolazak velikog broja stranaca koji rade na gradilištima kao zidari, tesari, fizički radnici na asfaltiranju ulica, branju voća, pre svega, što našoj zemlji nedostaju kadrovi.
- Razlozi za to su različiti, najpre, demografska kretanja, odlazak naših građana u inostranstvo, ali i nezainteresovanost stanovništva za obavljanje određenih poslova. Kada je reč o regularnim kretanjima u zapošljavanju, velika je korist za budžet. Važno je da poslodavci svoje potrebe za inostranim radnicima prijavljuju Nacionalnoj službi za zapošljavanje. Ako na evidenciji nema radnika s našim državljanstvom ili stranaca sa stalnim boravkom, onda poslodavcima treba izaći u susret i omogućiti im da angažuju strane državljane - kažu u PKS-u.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Organizatori festivala Belgrade Music Week oglasili su se saopštenjem u kojem su demantovali da je sinoć tokom završne večeri festivala došlo do incidenta.
Reakcije nakon subotnjeg veličanstvenog skupa održanog u Beogradu, gde se, prema procanama MUP-a okupilo neverovatnih 207.000 građana Srbije, poštovalaca politike predsednika Aleksandra Vučića, ne prestaju da se nižu.
Poslanica Jelena Pavlović koja je juče govorila na blokaderskom skupu u Kraljevu, donedavno je vodila ljude da aplaudiraju predsedniku Srbije Aleksandru Vučiću.
Miloš Bešić, profesor i blokader na Fakultetu političkih nauka Univerziteta u Beogradu, gostovao je sinoć u "Utisku nedelju" i tom prilikom istakao da se opozicionari nikada neće odreći svojih ambicija u korist "studenata".
Analitičar Uroš Piper osvrnuo se na izjavu blokaderskog profesora Fakulteta političkih nauka Miloša Bešića o političkoj situaciji u Srbiji, ocenivši da su njegove poruke neprihvatljive i da dovode u pitanje značaj izbornog procesa.
Profesor na Filozofskom fakultetu u Beogradu Čedomir Antić ocenio je danas da je neko pokušao da iskoristi tragediju na Železničkoj stanici u Novom Sadu, u kojoj je poginulo 16 ljudi, da pokuša da uspostavi novi politički sistem u državi.
Srpska lista (SL) danas je podnela žalbu izbornom panelu za žalbe i predstavke u Prištini na objavljene rezultate vanrednih parlamentarnih izbora zbog, kako je navedeno, ozbiljnih nepravilnosti koje su direktno uticale na raspodelu mandata namenjenih srpskom narodu
Apelacioni sud u Novom Sadu doneo je drugostepenu presudu u slučaju vaspitača I. O. (28) iz Bogojeva kod Odžaka, kojom je prvostepena presuda preinačena i izrečena maksimalna kazna od 20 godina zatvora.
Novosađaninu S. M. (28), koji se tereti za pokušaj ubistva B. G. (18) u stanu u centru Novog Sada, produžen je pritvor i po novom rešenju može da traje do 18. septembra.
Policija iz Istre saopštila je da je jutros oko šest časova primila dojavu od Hitne pomoći da je na području Buzeta detetu potrebna hitna medicinska pomoć. Dete je, uprkos naporima zdravstvenih radnika, preminulo.
Sjedinjene Američke Države i Iran postigli su dogovor o obustavi međusobnih napada i planiraju sastanak u utorak u Dohi, gde će se razgovori nastaviti oko najopasnije tačke nove krize — bezbednosti plovidbe kroz Ormuski moreuz.
Ruska Spoljnoobaveštajna služba objavila je da Kijev, prema njenim tvrdnjama, pojačava saradnju sa meksičkim narko-kartelima i da Ukrajina sve više postaje tranzitni koridor za prebacivanje droge iz Latinske Amerike ka evropskom tržištu.
Američki geološki zavod upozorio je da sever Venecuele, već razoren serijom snažnih zemljotresa, u narednih sedam dana ima 48 odsto šanse da ga pogodi još jedan naknadni potres jači od pet stepeni Rihterove skale.
Predsednik Belorusije Aleksandar Lukašenko najpre se sastao sa predsednikom Rusije Vladimirom Putinom na Valdaju, a zatim je odmah otišao u Peking na razgovor sa predsednikom Kine Si Đinpingom, u trenutku kada Minsk sve ozbiljnije upozorava na pretnje iz Kijeva.
Svečanom dodelom nagrada i projekcijom filma "Saučesnici" reditelja Marka Novakovića završen je 9. Ravno Selo Film Festival, međunarodni festival prvog ili drugog filma, koji je tokom četiri dana u Ravnom Selu okupio filmske autore, goste iz zemlje i inostranstva, mlade stvaraoce i publiku.
Glumac Predrag Miki Manojlović odbio je reditelja Stivena Spilberga, a francuskom predsedniku Emanuelu Makronu je u lice rekao istinu o Kosovu i Metohiji.
Vozači primećuju da im se baterija telefona prazni drastično brže dok su na putu. Stručnjaci otkrivaju da su za to kriva podešavanja koja se sama aktiviraju i troše resurse u trenucima kada se menja geografska lokacija.
Istraživači su proučavali uticaj takozvane "zapadnjačke ishrane" na sistem serotonina, neurotransmitera koji ima važnu ulogu u regulaciji emocija, ponašanja, sna i drugih funkcija organizma.
Muzička zvezda Zorica Brunclik danas proslavlja svoj 71. rođendan, a iako njen život pun je uspona i padova, pevačicu optimizam i smeh nikada nisu napuštali.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.