Za godinu i po dana 30.000 stranaca dobilo je radne dozvole za rad u Srbiji, od čega je čak 22.445 izdato samo u Beogradu
U našu zemlju trbuhom za kruhom najviše dolaze radnici iz Avganistana, Nepala, Indije, Alžira, Bangladeša, Turske i Kine.
Radne dozvole
Zanimljivo je što među radnicima iz ovih dalekih zemalja ima oko 4.000 žena, koje uglavnom rade u prehrambenim i tekstilnim fabrikama, dok većina muškaraca radi u građevinarstvu i mašinskoj industriji.
Najviše stranih radnika je angažovano u Beogradu. Većina dolazi posredstvom agencija koje zapošljavaju radnike, a ima i onih koji se dogovaraju direktno s poslodavcem. Motiv stranaca da rade u našoj zemlji je daleko bolja zarada, jer u zemljama iz kojih dolaze u fabrici zarade tek oko 50 dolara, kao na primer u Avganistanu, dok u Srbiji mesečno primaju od 450 do 700 evra.
Foto: Informer
U firmama koje se bave dovođenjem inostranih radnika kažu da se poslodavci odlučuju za strance, jer su oni sigurna radna snaga i retko odlaze dok se posao ne završi.
- Firma koja ih zapošljava strancima obezbeđuje smeštaj, hranu, opremu za rad, obuku, lekarski pregled, izradu dozvola i sve što im je potrebno. U Srbiju uglavnom dolaze radnici od 25 do 50 godina starosti. Zbog odličnih uslova u našoj zemlji čak 30 odsto njih odlučuje se da produži svoju radnu dozvolu i ostane u Srbiji. To su mahom mlađi radnici. Onima koji su došli da zarade novac na šest meseci ili godinu dana naša zemlja je samo "odskočna daska", jer ovde steknu iskustvo koje mogu da primene u još razvijenijim zemljama, gde mogu da zarade još više. Svoju platu uglavnom šalju porodicama i rade bez pitanja o slobodnim danima - priča Ljiljana Stefanović, direktorka jedne agencije za zapošljavanje radnika.
Ugovori
Ugovori za rad u našoj zemlji najčešće se potpisuju na šest meseci ili godinu dana, a radna dozvola može da se produži. Zahtev se podnosi organizaciji nadležnoj za poslove zapošljavanja prema mestu privremenog boravka ili stalnog nastanjenja stranca, odnosno prema sedištu poslodavca ili mestu gde se rad obavlja, u zavisnosti od vrste dozvole za rad.
Ona kaže da radnici koji dolaze iz Azije, Afrike i sa Bliskog istoka većinom rade na građevini, ali i u mašinskoj i metalskoj industriji, dok građani iz zemalja u okruženju uglavnom rade na sezonskim poslovima.
- U našoj zemlji nedostaju i radnici u ugostiteljstvu, u poljoprivredi i prehrambenoj industriji. Osim u Beogradu, i poslodavci iz Novog Sada, Vršca, Subotice i Niša imaju potrebu za radnicima. Naši ljudi su uglavnom na radu u inostranstvu ili ne žele da rade teške fizičke poslove u svojoj zemlji - dodaje ona.
Foto: Informer
Statistika kaže da je u 2020. godini u čitavoj Srbiji izdato 13.000 radnih dozvola stranim državljanima. Prošle godine je taj broj bio udvostručen, da bi se i u ovoj nastavio trend rasta.
Vođenje evidencije
U Privrednoj komori Srbije (PKS) kažu da je glavni razlog za dolazak velikog broja stranaca koji rade na gradilištima kao zidari, tesari, fizički radnici na asfaltiranju ulica, branju voća, pre svega, što našoj zemlji nedostaju kadrovi.
- Razlozi za to su različiti, najpre, demografska kretanja, odlazak naših građana u inostranstvo, ali i nezainteresovanost stanovništva za obavljanje određenih poslova. Kada je reč o regularnim kretanjima u zapošljavanju, velika je korist za budžet. Važno je da poslodavci svoje potrebe za inostranim radnicima prijavljuju Nacionalnoj službi za zapošljavanje. Ako na evidenciji nema radnika s našim državljanstvom ili stranaca sa stalnim boravkom, onda poslodavcima treba izaći u susret i omogućiti im da angažuju strane državljane - kažu u PKS-u.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Kramatorsk je pretrpeo jedan od najtežih ruskih udara od početka rata, tvrde zapadni monitoring-kanali koji prate dešavanja na frontu. Prema njihovim navodima, na ciljeve u gradu obrušilo se najmanje 15 vođenih avio-bombi.
Ukrajina više nema ozbiljan protivvazdušni štit nad velikim delom teritorije, a problem se ne završava samo na raketama za „Patriot“ i iscrpljenim sistemima odbrane, ocenio je britanski vojni analitičar Aleksandar Merkuris.
Aljbin Kutri, šiptarski ekstremista, takozvani kosovski premijer u tehničkom mandatu, prema svemu sudeći već sada je "kupio" više od 142.000 glasova Albanaca koji uopšte ne žive na teritoriji Kosova i Metohije!
Lider Srpske radikalne stranke Vojislav Šešelj poručio je da bi Srbi u Vladi Crne Gore morali da podnesu ostavke posle skandalozne odluke da se zabrani koncert Mirka Pajčina poznatijeg kao Baja Mali Knindža u Pljevljima.
Srpska napredna stranka u Mladenovcu reagovala je na jezivo blokadersko targetiranje njihove sugrađanke, samo zato što je iznela pohvale zbog napretka tog grada.
Najnovija epizoda Informerove emisije "Na merama" otkriće vam kako je blokader Ivan Bjelić umislio da je reinkarnacija Če Gevare, koja je omiljena aktivnost voditelja blokadera Zorana Kesića, gde smo to zatekli bivšeg fudbalera Ognjena Vranješa, kuda se kreće novinar Veran Matić...
Informer televizija od 16. maja donosi drugačiji vikend program za sve gledaoce koji žele da dan počnu uz najvažnije informacije, aktuelne teme i program uživo koji traje punih sedam sati.
Na današnji dan navršava se osam godina od brutalnog ubistva Luke Stevića iz sela Jablanica kod Lopara, čije je telo pronađeno 19. maja 2018. godine, tri dana nakon nestanka. Za njegovo ubistvo optužen je, a potom i osuđen, njegov kum Đorđe Bojkić.
Krvavi tragovi, sona kiselina, spaljeni dokazi i nestanci bez objašnjenja postali su novi obrazac najtežih zločina u regionu. Iako tela žrtava nikada nisu pronađena, istražitelji sve češće uspevaju da rekonstruišu ubistva do detalja, oslanjajući se na forenziku, kamere i digitalne tragove.
Ekipa Informera uz pomoć veštačke inteligencije, prema do sada poznatim zvaničnim informacijama, napravila je video snimak rekonstrukcije ubistva Aleksandra Nešovića.
Ukrajina više nema ozbiljan protivvazdušni štit nad velikim delom teritorije, a problem se ne završava samo na raketama za „Patriot“ i iscrpljenim sistemima odbrane, ocenio je britanski vojni analitičar Aleksandar Merkuris.
Ministarstvo finansija Sjedinjenih Američkih Država produžiće za dodatnih 30 dana izuzeće od sankcija za rusku naftu koja se transportuje morskim putem, objavio je danas Rojters.
Komercijalne zalihe nafte u svetu troše se frapantnom brzinom i preostalo je goriva za svega nekoliko nedelja, upozorio je u ponedeljak Fatih Birol, šef Međunarodne agencije za energiju (IEA).
MIinistarstvo odbrane Belorusije saopštilo je danas da su oružane snage te zemlje započele vojne vežbe, a da će u saradnji sa ruskom stranom biti uvežbavana isporuka nuklearne municije i njena priprema za upotrebu.
Supruga Slobe Vasića, Jelena Lela Vasić, nastavila je sa vođenjem poslova u njihovoj privatnoj klinici jer pored privatnih problema, posao ne sme da trpi.
Generalni direktor Javnog servisa Moldavije, Vlad Curkanu, podneo je ostavku nakon reakcija koje je izazvalo glasanje moldavskog žirija na Evroviziji 2026, održanoj u Beču.
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar