"TROJANSKI KONJ" U ĆELIJAMA ZBUNJUJE I POBEĐUJE RAK! Srbin na tragu velikog izuma - Ovogodišnji dobitnik nagrade "Mihajlo Pupin" nastavlja da svoje znanje prenosi na mlađe generacije
Podeli vest
Vidak Raičević, doktorand na Prirodno - matematičkom fakultetu Univerziteta u Novom Sadu dobitnik je prestižne nagrade "Mihajlo Pupin" koju dodeljuje Matica Srpska. Ovaj mladi naučnik bavi se istraživanjima vezanim za lečenje karcinoma. Trojanski konj iz njegove laboratorije trebalo bi da zbunjuje ćelije raka, a jednog dana mogao bi biti lek.
Matica Srpska, naša najstarija književna, kulturna i naučna institucija na svake tri godine dodeljuje nagradu za diplomske, master i druge naučne radove studenata redovnih i doktorskih studija iz tehničkih i prirodno matematičkih disciplina, kojima se bavio Mihajlo Pupin.
Internacionalni literarni konkurs Šantićeva reč održan je u Osnovnoj školi "Aleksa Šantić" u Kaluđerici. Pobedila je Marija Zonjić iz Žitišta koja je bila nadahnuta temom "Porodica je moja sigurna kuća".
24.05.2023
23:17
Vidak Raičević, istraživač - saradnik na Katedri za organsku hemiju ovu, kako kaže, laskavu titulu, dobio je za rad koji se bavio se derivatizacijom steroidnih hormona čoveka, jednim od načina dobijanja molekula koje imaju korisne biološke aktivnosti, pa i u pronalaženju lekova.
Kako radi trojanski konj iz laboratorije
Da bi smo razumeli o čemu se radi, mladi naučnik hormone poredi sa klavirom, oni praktično pritiskaju više tipki i izazivaju više različitih reakcija u organizmu. Tako postoje i neki oblici kancera koji su hormon zavisni.
- Strategija kojom sam se bavio je osmišljavanje trojanskog konja, modifikacija tog molekula, korišćenjem organske hemije. Menjam strukturu molekula pomoću hemijskih reakcija, da bi dobio molekul koji se ćeliji predstavi kao nešto što ona želi, kao taj hormon koji pomaže ćeliji da raste i da se deli, da dobijemo ono što se zove tumor. Međutim, ako taj molekul promenimo, damo mu novi oblik, bar u nekim delovima, on je upravo nalik na antičkog trojanskog konja, ćelija ga usvaja. Umesto da joj pomogne da raste, ćelija odumire - objašnjava Raičević.
Konačan rezultat istraživanja, kaže laureat, još je daleko, a veliki problem u tome što se istraživanje radi u Univerzitetskom centru, a ne u velikoj farmaceutskoj industriji koja bi novcem mogla da pomogne brže kretanje molekula ka primeni.
Mladi naučnik dodaje da i u svetu iz univerzitetskih centara dolazi svega 10 odsto molekula koji na kraju dobiju titulu klinički odobrenog leka.
Njegovo istraživanje naslonjeno je na prethodni rad kolega sa PMF-a, ali i drugih univerzitetskih centara. Molekuli koje pravi su ujedno i organometalni, osnov za taj deo istraživanja dao je profesor Rastko Vukićević sa Univerziteta u Kragujevcu. On je svoje znanje preneo profesoru Niku Raduloviću, dekanu PMF-a u Nišu. Ova dva profesora mentori su na njegovoj doktorskoj disertaciji.
Zašto je ostao u Srbiji
Vidak Raičević je ostao u Srbiji, između ostalog i zbog toga što poštuje rad i znanje ljudi koji su mu ga preneli, a svoje znanje želi da prenese novim generacijama. Znanje čini društvo i državu boljim, samo tako možemo napred.
Iako mlad, već se bavi pedagoškim radom, predaje u Gimnaziji "Jovan Jovanović Zmaj" učenicima koji su upisani na program "Nadareni učenici za biologiju i hemiju", on im je i mentor na takmičenjima.
- To je jedno neverovatno lepo iskustvo, raditi sa našim najelitnijim srednjoškolcima, koji se najviše zanimaju za biologiju i hemiju. Dobijamo vrhunske stručnjake, jer kad se neko interesuje za hemiju od osnovne škole, nastavi u srednjoj, želi da uradi još više na fakultetu, kroz takmičenje ili volontiranjem u laboratorijama, dobijamo ljude koji su zaista veliki potencijal i jako je tužno kada oni odu iz ove zemlje - ističe Raičević.
Srpska hemija u svetskom vrhu
Raičević dodaje da je mnogo učenika koji su svoje maturske radove hteli da urade u laboratorijama na fakultetu, imali su toliku želju i volju da to urade, da su njihovi maturski radovi gotovo na nivou diplomskog rada.
- Srbija je, prema raznim statistikama koje se objavljuju, kada se gleda efikasnost naučnih istraživanja, objavljenih naučnih radova, i kada se gleda obim finansijskih sredstava koja se ulažu u nauku, praktično uvek u samom svetskom vrhu. Tako je, između ostalog, zato što imamo vrlo, vrlo nadarene i zainteresovane studente, učenike srednjih škola, a sve kreće čak iz osnovnih, gde učenici biraju da se takmiče iz hemije - rekao je Vidak.
Raičević je imao priliku da se takmiči i kao student, što je retkost kad je hemija u pitanju, i to u Iranu i Libanu. To su, kaže, u tom trenutku bila dva jedina centra u svetu koja su organizovala takmičenja za studente.
Učestvovao je u organizaciji srpske hemijske olimpijade, koja je kvalifikaciono takmičenje za Međunarodnu hemijsku olimpijadu na koju odlaze najbolji srednjoškolci. Član je i komisije za takmičenje učenika osnovnih škola.
Šansa Fonda za nauku
Raičević kaže da, iako se srozavaju kriterijumi, uvek imamo 5 odsto natprosečno zainteresovane i kvalitetne dece s kojom je lako raditi. A sada imamo i Fond za nauku koji je upravo otvorio novi program pomoći mladim istraživačima i naučnicima u ranoj fazi karijere. Samo za ovaj program Republika Srbija izdvojila je četiri miliona evra.
Dobitnik nagrade "Mihajlo Pupin" ove godine bi trebalo da doktorira, a ima i novi projekat tima koji će biti odgovor na poziv Fonda za nauku Republike Srbije.
- Trenutno se zanimamo za mogućnost određivanja pojedinih molekula u biološkim tečnostima, kao što je cerebrospinalna tečnost i upotrebu onoga što je sve aktuelnije, a to su informacione tehnologije. Algoritmi dubokog učenja potencijalno bi mogli da omoguće predikciju raznih stanja koja mogu da se dovedu u vezu sa promenama u toj tečnosti - kazao je Raičević.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
komentari
NekoKo
pre 11 meseci
U farm. industriju ako bude prešao da razvija ovo istraživanje napredovaće do mojega. Takođe, ako priča pije vodu nek je ovom dečku bog u pomoći. To je trebalo da se razvija faktički u strogoj tajnosti pod okriljem države i kada se istraživanje završi i lek patentira, da se sve javno obelodani ...
Zašto ne pišete da on ima zvanje istraživač-saradnik na PMF u NS, a da se naučnicima i istraživačima stalno preti otkazima? Do prošle godine imali su ugovore na godinu dana. Zbog te neizvesnosti mnogi odlaze u inostranstvo. Dekani se ponašaju kao da im je deda ostavio fakultet.
Internacionalni literarni konkurs Šantićeva reč održan je u Osnovnoj školi "Aleksa Šantić" u Kaluđerici. Pobedila je Marija Zonjić iz Žitišta koja je bila nadahnuta temom "Porodica je moja sigurna kuća".
Tvrdnje američkog Stejt departmenta da iza sajber napada na Evropu stoji ruska služba su "lažljiva propaganda", prokomentarisao je danas ambasador Ruske Federacije u SAD Anatolij Antonov.
Odluka pokreta "Kreni-Promeni" koji predvodi Savo Manojlović da učestvuje na izborima u Beogradu raspisanim za 2. jun podigla je dosta prašine na političkoj sceni Srbije a reakcije i komentari tim povodom ređaju se kao na traci.
Programski direktor Demostata, novinar Zoran Panović ocenio je da između Sava Manojlovića i tajkuna Dragana Đilasa bukti otvoreni rat za lidera opozicije.
Ministar bezbednosti BiH, Nenad Nešić, oglasio se na društvenoj mreži "X" i tom prilikom prokomentarisao izjavu tajkuna i predstavnika opozicije, Dragana Đilasa.
Mihajlo Olujić, politički analitičar i Aleksa Tojčić iz Centra za društvenu stabilnost komentarisali su sramnu Rezoluciju o Srebrenici i njene sponzore tokom gostovanja u "Info danu" Informer TV.
Blažo Marković, iz pokreta "Novi ljudi, nova snaga Srbije" i Maja Jovanović iz Biroa za borbu protiv trgovine ljudima, gostovali su u emisiji "Info dan" na Informer televiziji. Tema njihovog gostovanja bila je sigurnost dece na društvenim mrežama i u sajber svetu generalno.
Gosti "Info dana" Informer TV bili su Stefan Krkobabić, potpredsednik PUPS i Vladimir Kokanović, predsednik Saveza Srba u Sloveniji. Oni su komentarisali diplomatsku borbu Srbije u vezi sa takozvanom Rezolucijom o Srebrenici i primanjem lažne države Kosovo u Savet Evrope.
Licemerno sponzorstvo rezolucije o Srebrenici iza kog stoji Nemačka i istorijski kontekst nemačkog antisrpskog sentimenta, komentarisali su gosti Info jutra, izdavač Vesna Pešić i predsednik OO SNS Smederevska Palanka Nikola Vučen.
Više tužilaštvo u Pančevu donelo je danas naredbu o sprovođenju istrage protiv osumnjičenog D. S. (19) iz Grocke zbog sumnje da je izvršio krivična dela obljuba sa detetom i zlostavljanje i mučenje.
U Malom Orašju, kod spomenika gde su kobne večeri 4. maja prošle godine ubijena šestorica mladića, prikazane su fotografije mladića dok su njihovi braća i sestre i prijatelji recitovali pesme u njihovu čast.
Policija u Beogradu u četvrtak je uhapsila D.Š. (34) i odredila mu zadržavanje do 48 sati, zbog toga što je, kako se sumnja, verbalno, a potom i fizički nasrnuo na suprugu.
Džejson Tejtum i Džru Holidej iz Bostona, Tajris Halibarton iz Indijane i Entoni Edvards iz Minesote jedini su preostali reprezentativci Amerike za predstojeće Olimpijske igre koji se nadaju trofeju u NBA ligi.
Kijevu nedostaje oružje i motivisani vojnici, ali je malo verovatno da će mirovni pregovori biti pre 2025. godine, izjavio je zamenik direktora obaveštajne službe za Ekonomist
Hala Rarit, portparolka Stejt departmenta na arapskom jeziku je prva pripadnica američke diplomatije, da je to poznato, koja je podnela ostavku zbog stava američke administracije o ratu u Gazi.
Tim lovaca na asteroide otkrio je 27.500 previđenih asteroida blizu Zemlje koristeći novi algoritam nazvan THOR, umesto tradicionalnog posmatranja kroz teleskope. THOR ispituje stare fotografije univerzuma i omogućava identifikaciju neotkrivenih tela Sunčevog sistema.
Nakon što je Rusija upozorila na moguće raspoređivanje američkog nuklearnog oružja na teritoriji Poljske, novinari publikacije Misl Polska izrazili su zabrinutost za budućnost zemlje.
Kada je Mađarska pre 20 godina pristupila Evropskoj uniji, nije očekivala neke od radikalnih promena koje je blok od tada prošao, izjavio je prmijer Viktor Orban. Budimpešta se nije pretplatila na istopolne brakove ili rat sa Rusijom kada je postala članica, tvrdi premijer
Najintrigantniji učesnici rijalitija "Elita" gostovali su u emisiji "Magazin in" , a najveću pažnju izazvali su odgovori bivših partnera Mione i Stanislava.
Ovogodišnja predstavnica Srbije na Evroviziji, Teya Dora, sve praznike će provesti u Švedskoj gde ima već prve probe, a 1. maja je proslavila i 32. rođendan.
Tradicionalni dečiji deveti po redu, festival Uskršnje jaje, uz nekoliko hiljada mališana, njihovih roditelja i prolaznika, odrzan je na centralnom gradskom trgu u Zrenjaninu, u organizaciji udruženja Vratimo deci radost u pokretu.
Vaskršnja jaja se najčešće farbaju na Veliki petak, ali ima i onih koji to rade na Veliku subotu. I pored mnogo tehnika koje mogu da se pronađu na internetu, svaka domaćica ima svoj oprobani način ukrašavanja jaja.
Vesna Kozak iz Padine pre tri godine je počela da gaji kokoške i to više vrsta, ali u njenom kokošarniku najinteresantnije su "arlaukane" koje nose plava jaja!
Kragujevac će ove godine za svoj praznik, Dan grada, 6. 7. i 8. maja tokom tri koncertne večeri ugostiti značajna i velika imena srpske rok i pop scene, ali dolazi i svetska muzička zvezda.
U većini pravoslavnih domova širom Srbije tradicija je da se jaja pred Vaskrs farbaju na Veliki petak, ali se u Prizrenu i okolini to činilo na Veliki četvrtak.
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.