(FOTO) POSLE 80 GODINA ŽIVKO OTKRIO PRAVI IDENTITET! Spisak Diane Budisavljević promenio je sve, trenutak kada je saznao imena roditelja bio jako emotivan!
Podeli vest
Broj 1128, to je sve što je Živko znao o svom pravom identitetu 80 godina. Ko je, odakle je, kako se preziva, ko su mu roditelji, koliko tačno godina ima – to nije upamtio. A imao je pet kada je iz logora odveden u Zavod za odgoj gluvoneme dece u zagrebačkoj Ilici. Usvojen je 1942. godine. Mato i Marija Zelenbrz iz Zagreba postali su njegovi novi roditelji.
Posle osam decenija traženja i neuspešnog čuvanja uspomena iz detinjstva, Živkov pravi identitet krio je spisak Diane Budisavljević.
Mala matura će se za učenike osmih razreda osnovnih škola sprovesti u skladu sa godišnjim planom, saopšteno je iz Ministarstva prosvete. Iako je doneta odluka da se školska godina za sve đake, i osnovce i srednjoškolce, završi 6. juna, što se tiče male mature, datumi ostaju nepromenjeni.
03.06.2023
10:17
Spisak za koji se mislilo da je uništen ili izgubljen otkriven je posle 80 godina i sada se nalazi u Muzeju žrtava genocida.
- Naravno da sam sretan, konačno sam saznao istinu, ali nije sad to neko ushićenje da skočiš do plafona. Vremenom sve to ogugla. Neko me pita hoćeš li prezime menjati? Ne mogu. To je cela peripetija. Ja ostajem. Debelo sam zaglibio, smatram se Zagrepčaninom. Ne? - kaže Živko.
Direktor Muzeja žrtava genocida Dejan Ristić objašnjava da je Diana, sa svojim saradnicima, kao početnu identifikaciju Živku stavila kožnu kragnu na vrat i metalni krug sa njegovim brojem.
- Njegov broj je bio 1128. Dugo smo razgovarali i onda smo mu rekli da imamo ovaj dokument i da postoji mogućnost da se podaci o njemu nalaze na ovom dokumentu. Bio je to dirljiv trenutak. Živko je konačno saznao istinu. Vi ste svedok istorije. Neko ko ima više od 80 godina prvi put saznaje kako su mu se zvali roditelji, odakle su, kako se prezivao, iz kog logora je spasen, kada je spasen - ističe Ristić.
Iza broja krije se dečak Živko Ivančević
Iza broja 1128 krije se dečak Živko Ivančević. Od oca Ljubivoja iz Krišćina i majke Smilje iz Voćina. Prošao je kroz logore Stara Gradiška i Sisak.
Živkovo ime upisano je među nekoliko hiljada imena srpskih mališana, koje je Diana Budisavljević spasila iz ustaških logora u NDH. Ne seća se gotovo ničega do pete godine. Jedva i toga – da je po njega u Zavod došla Marija Zelenbrz, koja je bila u braku tri godine i nije imala dece.
- Sve je išlo brzo, mogao je doći ko hoće. Odveli su je u veliku sobu. Puno dece je ležalo ali svi su bili tihi, jedino je jedan balio u dečijem krevetiću, a to sam bio ja. To je bio okidač. I pita me zašto plačeš? A ja velim, a već sam se toliko isplakao, teta me istukla. Ona gleda, a zašto te istukla? Ja velim zato što sam se upišao. I pita mene je li bi ti išao sa mnom? Ja kažem bi, ako u kući imaš mesa - priča Živko.
I otišao je. U dokumentima je zapisano da se dozvoljava preuzimanje deteta Živko br. 1288, kako se navodi, na dalji odgoj i uzdržavanje. Da mu se određuje rimokatolička vera.
Za datum rođenja država mu je odredila 10. april – dan osnivanja Nezavisne Države Hrvatske. Tako je Živko Ivančević, potom Živko br. 1128, postao Živko Zelenbrz.
- Ja se tog detalja uopšte ne sećam i ja se tog transfera uopšte ne sećam. Kao da me neko spustio sa padobranom i ja sam se našao u velikoj sobi. Loš nameštaj, tek su se oženili. Tu sam počeo i jako sam se brzo adaptirao - seća se Živko.
Najviše mališana dovedeno u leto 1942. godine
U logore Nezavisne države Hrvatske zatvarane su porodice sa decom. Najviše mališana dovedeno je u leto 1942. godine. Među njima, najverovatnije, i Živko. Procenjuje se da je tada u Jasenovac sprovedeno oko 70.000 muškaraca, žena i dece.
- Upravo te 1942. godine, posle veličanstvene bitke na Kozari i, nažalost, beskrajne tragične epopeje – kozaračke epopeje, u leto 1942. godine, najveći broj dece upravo je stigao sa tog šireg kraja Kozare – Potkozarja i iz Bosanske Krajine, ali bilo je dece iz Zapadne Slavonije, Srednje Slavonije, Banije, Like i Korduna - navodi Ristić.
Deca su ostavljena sama, prepuštena bolesti, gladi i smrti. Zato je Austrijanka Diana Budisavljević pokrenula najveću humanitarnu akciju tokom Drugog svetskog rata – spasavanje nekoliko hiljada najmlađih iz ustaških logora.
Sudbina te dece, bila je različita. Pojedini su ubrzo preminuli, druge je preuzeo "Karitas", a treći su dati hrvatskim porodicama na usvajanje.
Sve to zapisano je u dokumentu. Čitljivom i posle osam decenija. Tu su imena i prezimena dece, njihovih roditelja, datum i naziv logora iz kojeg su spasena, kao i dob i identitet hrvatskih usvojilaca.
- Dokument je nastao u drugoj polovini 1942. godine. Od njega je napravila svoju biblioteku Diana Budisavljević. Njena kartoteka je sekundarni izvor. Uspeli smo da dođemo do primarnog izvora. Ovaj spisak predstavlja ne samo istoriografsku korist, već i spisak podataka koji nam po prvi put omogućava da svi zainteresovani, pre svega nekadašnja deca, konačno dođu do spoznaje svog pravog identiteta, onog stečenog rođenjem, a ne identiteta nametnutog sticajem okolnosti Drugog svetskog rata. Stoga je ta poslednja kolona dragocena. To su podaci koji su se zapravo skrivali svih ovih decenija - objašnjava Ristić.
Od Živka nisu krili da je rođen kao Srbin i da je bio u logoru
Zahvaljujući poslednjoj koloni, osamdesetšestogodišnji Živko je utvrdio svoje poreklo 2023. godine. Dat je porodici Zelenbrz, Matu i Mariji, ulica Grobnička 20. Od njega nisu krili da je rođen kao Srbin i da je bio u logoru, ali to je sve što su znali.
Godinama su ga ohrabrivali da nađe pravu porodicu. Nije uspevao. Živko svedoči da se ničega ne seća, ali i da su neki kasniji događaji, najverovatnije, bili okidač za ono što je čuvala podsvest.
- Ja sam imao deset godina. To su prvi naši ratni filmovi i idemo u kino. Ja gledam film i kada sam izašao vani, ja sam se tresao. Dečki pričaju uzbudljiv je film, ali ja sam nešto drugo video kada sam se uzbudio. Ima jedna scena kada je neko povikao da idu Njemci i ustaše i vidite u krupnom planu po prašnjavoj cesti jure. To je selo i ima kao neki trg, neuredno, nije ledina sa travom nego zemlja i najedanput vidim gde matere trče za svojom decom, hvataju ih i beže sa njima - seća se Živko filma.
Tokom i posle rata pojavljivali su se i roditelji koji su pokušali da pronađu svoju decu. Pa i dečaka broj 1128. Dve žene verovale su da je baš on njihov sin. Jedna je njegovoj pomajci napisala pismo sa opisom svog sina i belega koji je imao. Ispostavilo se da to nije Živko.
- Ona to čita i kaže to ti mama piše, doći će po tebe. Ja sam se njoj zgrabio za skute i počeo plakati. Nikad nisam plakao, znači u podsvesti sam ipak mamu nosio - uveren je Živko.
Ko mu je mama decenijama je ostalo sakriveno u rukopisima. Završetkom Drugog svetskog rata, po nalogu Ministarstva socijalne politike Hrvatske, oduzeti su od Diane Budisavljević. Verovalo se da su zapaljeni ili nestali.
Do sada nepoznati javnosti, spiskovi otkrivaju podatke za više od 5.600 dece. Po abecedi, po početnom slovu prezimena svakog deteta.
- Spisak je autentičan, prošao je sve neophodne ekspertize i pre nego što smo objavili da ga imamo. Pre svega, ovaj dokument, kao i mnogi drugi, nije jedini, ali je od najveće važnosti za našu nacionalnu istoriju, za evropsku istoriju Drugog svetskog rata. Na još jedan način, možda najtragičniji, najbolniji, na emotivni način, svedoči i dokazuje genocid koji je hrvatska država izvršila nad pripadnicima srpskog naroda u Drugom svetskom ratu na celoj svojoj teritoriji. I to je element tog genocida koji je izvršen nad decom. I moguće je da u tom saznanju možemo tražiti i odgovor na pitanje zašto je 80 godina ljubomorno čuvan van naše teritorije - ističe Ristić.
Metalnu pločicu Živku je dala majka pre nego što je umrla
Želja Diane Budisavljević da deca koju je spasavala od strahota u logorima NDH jednoga dana saznaju svoje pravo poreklo, ime i prezime, pojedincima se sada ispunjava. Onima koji to žele i onima koji su tragali za svojim poreklom. Otkako se zna za spisak, u Muzeju žrtava genocida telefoni ne prestaju da zvone.
- Kada pronađu osobu koju traže, stavljaju fotografiju ispred dokumenta. Možete videti ljude kako tiho jecaju i plaču. I to je trenutak kada konačno imaju materijalne dokaze. Ne samo dokaz, već i saznanje. Zamislite da u 80 i nekoj godini čujete ime svoje majke i oca. Za većinu nas to je apsolutno nezamislivo - napominje Ristić.
I za Živka Zelenbrza bilo je nezamislivo. U njegovih poslednjih osam decenija staje da je završio školu, u međuvremenu dobio i sestru, da se oženio i ima sina i ćerku.
- Ja smatram da mi je otac rođeni, majka isto. Ovi su mi uvek mama i tata. Strašno me interesuje, ne znam zašto, kako su završili otac i majka i da li možda ipak braće imam. Ništa od toga ne možeš kapitalizirati, ne u materijalnom, ali to bih voleo da znam - ističe Živko.
U dokumentu, gledajući kombinaciju imena, nije pronađeno da Živko ima braće ili sestara, ali ima još Ivančevića – bliskih rođaka.
- Kada otvorite arhivsku kutiju, vidite hiljade i hiljade sudbina. Imate ključ da otključate te sudbine posle toliko decenija i omogućavate ljudima da konačno dođu do tih saznanja - naglašava Ristić.
Dokument je digitalizovan, ali praksa ovakvih građa u svetu je da nisu potpuno javne na internetu. Onaj ko želi da sazna svoj pravi identitet, može da se najavi i lično dođe u Muzej žrtava genocida.
- Niti je Jad Vašem stavila Šindlerovu listu na svoju internet stranicu, niti je kuća Ane Frank stavila dnevnik Ane Frank na svoju stranicu. Bila je stavljena na jednu ili dve stranice. Ono što je važno u ovom slučaju, moramo poštovati naše zakone i međunarodne norme. Lista sadrži lične podatke. Gde god na toj listi postoji i jedna živa osoba, mi ne možemo te lične podatke bez saglasnosti tih ljudi i njihovih srodnika koristiti da ih učinimo javno dostupnim globalno - objašnjava Ristić.
Metalnu pločicu sa ugraviranim brojem 1128 Živku je dala majka pre nego što je umrla. Od tada ovaj broj često nosi. Na pitanje zašto, svoj odgovor pojašnjava onime što je rekao Primo Levi, Jevrejin, italijanski hemičar i pisac koji je preživeo Holokaust.
- On je ugravirao na ruci i pitali su ga zašto to ne skine, a on je rekao: ‘To je deo mene i malo nas je u svetu koji nosimo ovo.’ Rekao je: ‘Ne sramim se toga niti se divim, ali to je deo mene.’ Naprosto nešto u meni govori, ja ga nosim povremeno, ne stalno, ali ga nosim - kaže Živko, broj 1128.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
komentari
Pirindža
pre 11 meseci
Pišemo i pričamo o ovoj nesreći kao da je to nešto OK,ne nije...Ovo je zlo ,nesreća i tuga.Ne tuga Srba niti ovih što su ovo radili.Ovo je tuga svih nas koji smo kao ljudi svjedoci zvjerstvima onih koji žive na teritoriji hrvatske.Ko su te individue,da li ovo znaju i čitaju,da pi su svjesne šta su radili i da su žigosani za vjek vjekova.Kakvo zlo može da uđe u čoveka da čini ovakva čuda ljudima tj djeci.Ko su ovi Hrvati,sa koje planete,da li stvarno misle da nisu Srbi,da li se stidi bar jedna generacija što je ovo radila i bezbroj pitanja.Logor za decu i tu istu decu izgladnjivati,mučiti,ubijati.Da li to čine ljudi ili čudovišta.Da li je taj zvjerski Vatikan ,koji je posle pacova najveće zlo zemljine kugle zarad nekakve vere i pokatolačivanja ljudi spreman sve da pobije.Zgrožen sam i ogorčen što se to zlo na teritoriji hrvatske nimalo ne stidi i bar jednog trena shvati šta su uradili.Ali ne ...ZLO je ZLO i uvek će biti ZLO...neka žive sa ovim teretom koji oni ne osećaju i shvate da na planeti žive ljudi i po neki neljudi.Što bi rekli:Daleko im Lepa kuća.
Postovani,
Ivancevic Zivko koga vi trebate se nalazi u Indjiji.
I ponosni je deda 4. unucadi i 3. praunucadi.
Ovaj gospodin je pogresno stvorio sebi publicitet.
Mala matura će se za učenike osmih razreda osnovnih škola sprovesti u skladu sa godišnjim planom, saopšteno je iz Ministarstva prosvete. Iako je doneta odluka da se školska godina za sve đake, i osnovce i srednjoškolce, završi 6. juna, što se tiče male mature, datumi ostaju nepromenjeni.
Američki državni sekretar Entoni Blinken praktično je zapretio Kini sankcijama SAD tokom sastanka ministara inostranih poslova G7 na italijanskom ostrvu Kapri 20. aprila. Najviši diplomata Sjedinjenih Američkih Država opisao je Kinu kao "glavnog davaoca" tehnologije, pomagaču u naoružavanju Rusije, rekavši da Peking podstiče "najveću pretnju evropskoj bezbednosti od kraja Hladnog rata", a na to je doboi odgovor od profesora ekonomije na univerzitetu u Notingemu, Či Meng Taun, u autorskom tekstu za "Konversejšn".
Programski direktor Demostata, novinar Zoran Panović ocenio je da između Sava Manojlovića i tajkuna Dragana Đilasa bukti otvoreni rat za lidera opozicije.
Ministar bezbednosti BiH, Nenad Nešić, oglasio se na društvenoj mreži "X" i tom prilikom prokomentarisao izjavu tajkuna i predstavnika opozicije, Dragana Đilasa.
Ivan Jegorović, autor knjige "Od Mišara do Košara" i general u penziji dr Luka Kastratović gostovali su u emisiji "Info veče" Informer TV i komentarisali, između ostalog, posetu kineskog predsednika Si Đinpinga Srbiji.
Gost "Glavnog dnevnika" Informer TV bio je član Glavnog odbora Srpske napredne stranke Đorđe Dabić. On je govorio o situaciji na Kosovu i Metohiji, novoj Vladi Srbije, planovima za budućnost...
Stevan Ignjatović, pilot u penziji i Ljubinko Đurković, pukovnik, gostovali su u emisiji "Rat uživo" Informer TV i tom prilikom komentarisali rat u Ukrajini. Govorili su o trenutnoj situaciji na frontu, ali i o pravoj pozadini ovog sukoba.
General Milorad Stupar bio je gost emisije "Rat uživo" na Informer TV i govorio o Vojsci Srbije tokom vremena kad je Zdravko Ponoš bio načelnik Generalštaba.
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova, Policijske uprave Novi Pazar tragaju za nepoznatim počiniocima koji su jutros oko 8 sati u novopazarskom naselju Selakovac iz jednog kazina oteli oko 300.000 dinara.
Oko 14 časova voz koji saobraća na relaciji Čačak – Kraljevo udario je ženu koja je prelazila železničku prugu nanevši joj teške telesne povrede. Nezgoda se dolazila na železničkom prelazu u Baluzi.
U prostorijama Trećeg osnovnog javnog tužilaštva u Beogradu, u prisustvu branioca, dana 03. 05. 2024. godine saslušan je K.N. (40), zbog postojanja osnova sumnje da je pokušao da izvršio krivično delo Razbojništvo.
Nekadašnji kapiten Šahtjora i reprezentacije Hrvatske, Darijo Srna (42), objavio je na svom Instagram profilu poruku posvećenu Igoru Duljaju (44), koji je nedavno smenjen sa mesta šefa stručnog štaba Partizana.
Košarkaši Monaka ostali su u borbi za plasman na fajnal for, pošto su u četvrtoj utakmici plej-ofa Evrolige savladali Fenerbahče u Istanbulu rezultatom 65:62! Time su puleni Saše Obradovića izjednačili u seriji na 2:2, pa će odluka o putniku u Berlin biti doneta u majstorici, u kojoj će Monako biti domaćin!
Vatrogasci su prekinuli gašenje požara u Berlinu u fabrici Diehl, delu koncerna koji proizvodi sisteme protivvazdušne odbrane za Ukrajinu, zbog pretnje da će voda zagađena hemikalijama ući u kanalizaciju, prenosi nemački list Bild, pozivajući se na portparola vatrogasne službe Adrijana Vencela.
U masivnim poplavama izazvanim obilnim kišama u južnoj brazilskoj državi Rio Grande do Sul poginulo je 37 ljudi, dok se 74 osobe vode kao nestale. Reč je o rekordnoj poplavi kakva u Brazilu nije viđena 80 godina.
Predsednik Ukrajine Vladimir Zelenski najavio je početak nove etape oružanog sukoba sa Rusijom. On je to rekao na sastanku sa graničarima u gradu Hmeljnicki.
Krastavci, paradajz, mirođija, so i biber po ukusu, malo biljnog ulja jednostavna, ukusna i veoma popularna salata već nekoliko godina izaziva brojne kontroverze.
Dame koje žele da izgledaju fit u kupaćem kostimu uveliko su počele redovno da treniraju, ali pored odlaska u teretanu svetski nutricionisti i fitnes instruktori kažu da treba povesti računa i o ishrani.
Domaćice širom Srbije tradicionalno farbaju vaskršnja jaja na Veliki petak. Prema narodnom verovanju, prvo jaje koje se farba za Vaskrs trebalo bi da bude crvene boje takozvana čuvarkuća, veruje se da čuvarkuća štiti domaćinstvo tokom cele godine, te da simbolizuje Isusovu krv i radost.
Kragujevac će ove godine za svoj praznik, Dan grada, 6. 7. i 8. maja tokom tri koncertne večeri ugostiti značajna i velika imena srpske rok i pop scene, ali dolazi i svetska muzička zvezda.
U većini pravoslavnih domova širom Srbije tradicija je da se jaja pred Vaskrs farbaju na Veliki petak, ali se u Prizrenu i okolini to činilo na Veliki četvrtak.
Manastir Tronoša, sa hramom posvećenom Vavedenju Presvete Bogorodice, kroz svoju 700 godina dugu burnu istoriju delio je sudbinu sa svojim narodom, pa isto tako deli i viševekovni običaj prinošenja ratarskih sveća na Veliki četvrtak.
Bilo da za praznike putujete od severa ka jugu Srbije ili obrnuto, selo Stopanja, smešteno između Trstenika i Kruševca, vam je usput, a i ako nije, više je razloga da vas put ovuda nanese.
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.