Srbija u središtu nove evropske zelene industrijske politike
Podeli vest
Suštinske poruke predsednice Evropske komisije odnosile su se na “zelenu tranziciju” i na potrebu da proširena Evropa, čiji je i Srbija deo, mora da obezbedi otklon od fosilnih goriva, kako bi sačuvala planetu za narednu generaciju.
Predsednica Evropske komisije, Ursula fon der Lajen, govorila je ovog septembra o stanju EU. Obratila se svima koji će od 6-9. juna 2024. glasati o sastavu novog parlamenta Evropske Unije, ali je posebno želela da je čuju najmlađi građani EU, oni koji će birati prvi put, rođeni 2008.
Optužbe lažne države Kosovo protiv sina predsednika Republike Srbije Aleksandra Vučića, za umešanost u incidente na KiM kao i neefikasnost Zapada da umiri tenzije u regionu, komentarisala je gošća Info jutra potpredsednica SRS Vjerica Radeta.
10.10.2023
11:29
Verovatno i zbog njih, fokusirala se na četiri teme:
- rat u Ukrajini i kako on utiče na Uniju
- Skrivene opasnosti digitalnog dobaSkrivene opasnosti digitalnog doba
- dramatičan uticaj stanovnika Planete na klimatske promene, koje dovode u pitanje naš opstanak,
Prema popisima stanovništva od 1953. do 2002. godine beleži se konstantan porast broja stanovnika, a samim tim i produžavanje životnog veka koji je u velikoj meri uslovljen kvalitetom i načinom života.
Velika petorka u kojoj se nalaze izaslanik Evropske unije za dijalog Beograda i Prištine Miroslav Lajčak, kao i emisari predsednika SAD, Francuske i Nemačke, kao i italijanske premijerke, dolaze do kraja meseca ponovo u posetu Srbiji.
10.10.2023
08:30
- izazovi koje opet stanovnici Planete čine sebi, razvojem veštačke inteligencije i konačno,
- kakva je ekonomska i socijalna budućnost mladih u EU.
Podsetila je na svoje obraćanje u 2019. godini, kada je preuzimala čelnu poziciju u Evropskoj komisiji i kako je tada govorila o Zelenoj EU, i o tome da je "EU Green Deal", rezultat na koji je ponosna, na to kako su ciljevi u njemu postavljeni i sredstva opredeljena za njihovo ostvarenje, a kojima će upravljati i naredna Evropska komisija koja će preuzeti mandat 2024. godine.
Za "EU Green Deal" rekla je da predstavlja "evropski odgovor izazovu istorije da sačuvamo planetu koja kuva". Otuda je prvi korak bio postavljanje ciljeva u zaštiti životne sredine i umanjenju uticaja na klimatske promene, koje bi valjalo ostvariti do 2050. godine, a za koje je rekla da su u međuvremenu postali u punoj meri ne samo klimatski, već i ekonomski ciljevi. To je ilustrovala brojkom od 38 potpuno ekološki čistih čeličana u EU, podsećajući da je zajednica nastala na uglju i čeliku i da svoj napredak vidi u unapređenju proizvodnje samo ekološki prihvatljivih, čistih industrija i tehnologija. U tom kontekstu je spomenula i da je EU najveći investitor u industriju hidrogena, te da upravo kreće prvi brod koji će imati pogon na metanol, koji je proizveden isključivo iz solarnih elektrana. Kako je rekla, da bi Evropa mogla da nastavi tim putem, u središtu naredne faze EU Green Deal-a nalazi se Critical Raw Material Acts (CRMA), jer on vodi EU ka novoj industrijalizaciji, neophodnoj za dalji rast Evrope, ali u skladu sa najvišim ekološkim standarima i samo s tehnologijama, koje doprinose ostvarenju ciljeva postavljenih u Agendi 2050 za očuvanje planete Zemlje, borbom protiv klimatskih promena kroz smanjenje efekta staklene bašte i smanjenje emisije ugljen dioksida.
Strategija industrijalizacije EU, koju je spomenula, predviđa da se o ekosistemima svake od ovih industrija razgovara u okviru Dijaloga o čistoj tranziciji (Clean Transition Dialogues), sa zahtevom za dekarbonizacijom svakog od sektora.
U središtu ovog procesa tranzicije, kako je rekla, nalazi se elektrifikacija saobraćaja, proizvodnja vozila na električni pogon. Priznala je da u ovom trenutku Kina daleko prednjači i brojem i kvalitetom električnih vozila, koja isporučuje širom sveta. Pretpostavila je da je delom to posledica državne podrške, ali je zaključila i da veliki udeo u ubrzanju te utakmice ima kineska proizvodnja kritičnih sirovina, neophodnih za elektrifikaciju (kao na primer galijum i germanijum, koji su neophodni za solarne panele i semikonduktore, a čiji izvoz Kina već ograničava, upravo kako bi sačuvala svoju prednost).
Upravo da bi se omogućio proces zelene energetske tranzicije, EU je donela propis o kritičnim sirovinama, CRMA, i za kraj ove godine predvidela prvi sastanak Critical Raw Materials Club-a, koji će okupiti sve one u Evropi i veliki broj onih izvan Evrope (uključujući i Srbiju zajedno sa Nemačkom, Slovačkom, Portugalom, itd.), koji proizvode sirovine od kritične važnosti za proizvodnju električnih vozila, za elektrifikaciju saobraćaja, za razvoj tehnologija proizvodnje električne energije iz vetra, sunca i hidrogena. Ovime je poslala snažnu poruku da su elementi evropskog Green Deal-a, i sunce i vetar i voda i biomasa i rudarenje kritičnih sirovina, neophodnih za unapređenje zelenih tehnologija, koje bi trebalo da odlučujuće smanje zagađenje životne sredine i uticaj klimatskih promena.
Da li smo je čuli u Srbiji? Znači li i nama ono o čemu je govorila, da li se i nama obraćala?
Naravno da se i nama obraćala kada je govorila o značajnom uticaju politike proširenja u prethodnim decenijama, na unapređenje kvaliteta života u EU, koje je nazvala “evropski dan dobrodošlice” (European Day of Welcomes), a zatim pozvala sve članice EU i sve nas u susedstvu EU da se spremimo za naredni "evropski dan dobrodošlice". Srbija je u ovom trenutku među onim zemljama koje bi trebalo da se nadaju i koje bi trebalo da rade na tome da budu dobrodošle u prvom narednom koraku proširenja EU, a o kojem danas govore i podnosioci takozvanog Francusko-nemačkog plana, kao i predsedavajući Evropskog Saveta, Luj Mišel, koji to proširenje stavlja u kontekst mandata naredne Evropske komisije, dakle u period oko 2030. godine.
Nije manje važno ni da je predsednica Evropske komisije u svom govoru o stanju “evorpske nacije” od svih zemalja okruženja, samo Srbiju direktno pomenula, kada je (zajedno sa Ukrajinom i Moldavijom), rekla da smo već uključeni u zajedničku evropsku nabavku prirodnog gasa, i time naznačila da su slične odluke o tome da EU funkcioniše u formatu od 27+ članica moguće i u najskorijoj budućnosti u vezi sa drugim evropskim politikama, i pre odluke o proširenju.
Suštinske poruke predsednice Evropske komisije odnosile su se na “zelenu tranziciju” i na potrebu da proširena Evropa, čiji je i Srbija deo, mora da obezbedi otklon od fosilnih goriva, kako bi sačuvala planetu za narednu generaciju. Jasno je definisala kritične sirovine, kao neophodne za elektrifikaciju saobraćaja, za proizvodnju energije iz vetroturbina i solarnih panela i za skladištenje tako proizvedene energije. I sve to kako bi se smanjio uticaj na klimu. Da bi to postigla, potrebno je da obezbedi snabdevanje svim neophodnim sirovinama na bezbedan način i sa onih prostora i onih zemalja, koje dele iste ciljeve očuvanja planete. To su poruke i za Srbiju.
Ovime je Srbija stavljena u središte nove evropske zelene industrijske politike, kao zemlja koja može imati dvostruku ulogu, i kao deo lanca snabdevanja sirovinom (litijum i borat), ali uz to i kao proizvođač gotovih električnih vozila naredne generacije, rame uz rame sa nemačkim, kineskim i japanskim proizvođačima. Na nama je da izaberemo ovo drugo.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Bivši savetnik šefa Pentagona Daglas Mekgregor rekao je da će poraz Kijeva u sukobu sa Moskvom postati osnova za diskusiju o podeli republike između Rusije, Belorusije, Poljske i Mađarske. Ovu tačku gledišta izneo je u članku za američki časopis Conservative.
Načelnik britanskog Generalštaba, admiral Toni Radakin, ocenio je da će njegovoj zemlji povećanje vojnih izdataka na 2,5 odsto BDP-a ubrzati pripreme za opasnu eru u međunarodnim odnosima.
Mandatar za sastav nove Vlade Miloš Vučević rekao je danas posle sednice Predsedništva SNS da za predstojeće lokalne izbore neće biti moguće glasanje po mestu boravišta, kao što je to bilo moguće za republičke izbore.
Predsednica Skupštine Srbije Ana Brnabić izjavila je da je razgovor između vlasti i opozicije lekovit za parlament, a da je pristojan dijalog političkih stranaka koje drugačije misle nešto što političari duguju svim građanima Srbije, bez obzira na to da li su oni glasali za vlast, opoziciju ili možda nisu uopšte izašli na izbore.
Uzdanica Đilasove koalicije "Srbija protiv nasilja" ponovo je pokušala da javnosti prikaže lažnu sliku i prisvoji pobedu koju opocija na decembarskim izborima u Beogradu nije dobila!
Gradska izborna komisija Novog Sada proglasila je na današnjoj sednici izbornu listu "Aleksandar Vučić - Novi Sad sutra", koju je podnela koalicija Aleksandar Vučić - Novi Sad sutra, za izbor odbornika Skupštine Grada Novog Sada.
O svetskoj politici i ekonomiji, ali i predstojećoj poseti kineskog predsednika našoj zemlji, govorio je gost Info jutra prof. dr Dragan Škobalj, stručnjak za geopolitičke odnose i energetiku.
U Info jutru o ogromnom padu podrške aktuelnom predsedniku SAD Džo Bajdenu, ali i predstpjećim izborima u toj zemlji, pričao je Branko Jakovljević iz Centra za društvenu stabilnost.
U Info jutru o budućoj poziciji Republike Srpske ukoliko se uvede sramna rezolucija o Srebrenici, kao i odnosima RS i Srbije, pričao je Radovan Arežina, predsednik Skupštine opštine Kladovo.
U novom Info jutru o predstojećoj poseti kineskog predsednika Si Đin Pinga, ali i o sramnoj rezoluciji o Srebrenici, govorio je Marko Miškeljin iz Centra za društvenu stabilnost
Muškarac L.Č. (21) osumnjičen da je pod dejstvom narkotika, električnim biciklom udario devojčicu (14) na pešačkom prelazu u Batajnici, priznao je izvršenje dela na saslušanju u Trećem osnovnom javnom tužilaštvu.
Branislav Janjić, blizak saradnik Darka Eleza, uhapšen je u Istočnom Sarajevu po Interpolovoj poternici koja je za njim raspisana zbog trgovine drogom.
Više javno tužilaštvo u Beogradu podiglo je optužnicu protiv Stevana D. (33) zbog sumnje da je 3. decembra ove godine oko 1:20 časova u Knez Mihailovoj ulici nakon kraće verbalne rasprave nožem zadao ubodnu ranu A.V. u predelu grudi, nanevši mu tešku telesnu povredu opasnu po život.
Prvomajski uranak postao je deo naše tradicije. Nosi sa sobom druženja i slavlje, ali ne treba da smetnemo sa uma da odgovorno ponašanje u saobraćaju znači sačuvan život.
Upoznao sam mnogo uspešnih ljudi iz različitih oblasti, od američkih predsednika, preko biznismena, do najvećih fudbalera svih vremena i mogao bih danima da pričam o raznim dogodovštinama s njima, kaže u intervjuu za Informer jedan od najuspešnijih srpskih biznismena Milan Mandarić.
Najpoznatiji košarkaški agent Miško Ražnatović je potvrdio kakvog je stepena povreda ponajboljeg igrača Mege, Uroša Plavšića, a zatim osudio sve ljude koji su imali zlonamerne komentare na račun srpskog centra.
Ruska PVO sprečila je još jedan teroristički napad Oružanih snaga Ukrajine, koji su noćas izveli raketni udar na Krim raketama ATACMS, izjavio je lider pokreta "Zajedno sa Rusijom" Vladimir Rogov.
Devet pripadnika kolumbijske vojske je poginulo kada se juče srušio helikopter u ruralnom području u severnom delu zemlje, saopštila je kolumbijska vojska.
Postoji mnogo načina da se otkriju lovci F-16, a u Ukrajini ruske snage koriste vrhunsku tehnologiju, rekla je bivši pilot američke mornarice Brin Tanehil.
Indoneziji je došlo do erupcije vulkana Ruang na ostrvu Sulavesi, zbog čega je Centar za vulkanologiju i procenu geološkog rizika proglasio najviši, četvrti nivo uzbune.
Miljko Živojinović kaže da je dozvolu za premeštanje očevog tela dobio još pre četiri godine, ali da je zbog pandemije koronavirusa sve bilo stopirano.
Osim brojnih vernika, blagodeti, isceljenje i snagu molitve u Miljkovom manastiru sa Hramom Vavedenje Presvete Bogorice u Gložanu, osetila je i monahinja Mihaila, koja je u ovu svetinju došla 2011. godine da bi se, kako kaže, "odužila koliko bude mogla svim svecima, a naročito svetom Amvrosiju".
Najmlađi stanovnici zoološkog vrta na Paliću, blizanci prstenorepi lemuri, rođeni sredinom februara, još su bez imena. Uprava zoološkog vrta pozvala je posetioce i ljubitelje životinja budu kumovi..
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.