Danas slavimo Đurđevdan - granica između leta i zime! Ove običaje obavezno ispoštujte!
Podeli vest
Srpska pravoslavna crkva i njeni vernici 6. maja, slave dan svetog velikomučenika i pobedonosca Georgija - praznik poznat u narodu kao Đurđevdan.
Đurđevdan je druga slava po broju svečara u Srbiji iza Nikoljdana, a među najvećim je prolećnim praznicima. Prema narodnom, običajnom računanju vremena, Đurđevdan je polutar godine: vreme se računalo od i do Đurđevdana.
Učenik svetog Grigorija Dekapolita. U vreme ikonoborne jeresi car Lav Jermenin stavi ovoga Jovana na muke zajedno sa njegovim učiteljem Grigorijem i sa sv. Josifom Pesmopiscem.
Srpska pravoslavna crkva i njeni vernici danas obeležavaju svetog sveštenomučenika Artemona Laodikijskog.
26.04.2024
06:45
Praznk je u vezi sa zdravljem ukućana, udajom i ženidbom mladih iz kuće, plodnošću stoke i dobriim usevima. Za malo koji praznik kod Srba postoji toliko običaja i verovanja, pa i magijskih radnji, kao za Đurđevdan.
Glavni običaji su: pletenje venaca od bilja, umivanje biljem, kupanje na reci.
Uveče, uoči Đurđevdana, neko od ukućana nakida zelenih grančica u najbližoj šumi i njima okiti vrata i prozore na kući i ostalim zgradama kao i ulazne vratnice i kapije. Ovo se čini da bi godina i dom bili berićetni - da bude zdravlja, ploda i roda u domu, polju, toru i oboru. Ponegde je običaj da ovo kićenje zelenilom vrše na sam Đurđevdan pre zore.
Srpska pravoslavna Crkva i njeni vernici danas proslavljaju svetog mučenika Evpsihije.
22.04.2024
06:40
Takođe, opletu se venčići od „đurđevskog cveća“: đurđevka, mlečike i drugog, i njime se okite ulazna vrata na dvorištu i kući. Ti venci stoje iznad vrata čitavu godinu, do sledećeg Đurđevdana. Mnogi prave krstove od leskovog pruća i stavljaju ih po njivama, baštama i zgradama - da bi se sačuvali od grada (slično krstovima od badnjaka za Božić).
Uoči Đurđevdana, domaćica spušta u posudu punu vode razno prolećno bilje, a onda odmah spušta: dren, pa za njim zdravac, i na kraju grabež i crveno jaje, čuvarkuću koja je ostala od Uskrsa; to se zatim stavi pod ružu u bašti da prenoći. Ujutru se svi redom umivaju vodom: deca - da budu zdrava kao dren, devojke - da se momci grabe oko njih, stariji - da budu zdravi, domaćin – da mu kuća bude dobro čuvana...
Kupanje u reci
Veliku važnost ima i kupanje u reci, pre sunca (ponekad se u reku bacaju venci od raznog cveća, ili se sipa mleko). Da bi bili zdravi i jaki, ljudi su se kitili cvećem i biljem, opasivali se vrbovim i drenovim prućem. Ponegde se mladež ljuljala na drenovom drvetu, „da bi bila zdrava kao dren“, a devojke su se valjale po zelenom žitu, „da bi im kosa rasla kao žito“.
Posebno je za ove običaje značajno bilje (poput selena, koprive, vrbe, drena, zelene pšenice itd.), kojim se ljudi i žene kite, ili „pričešćuju“ ili potapaju u vodu, u kojoj će se kupati, ili se po njima valjaju, ili (ako je drvo) ljuljaju...
Uranak
Narod na Đurđevdan, rano pre zore, odlazi u prirodu zajednički na „đurđevdanski uranak“, na neko zgodno mesto u šumi koje se izabere, na proplanku ili pored reke. Za ovo se pripremi jelo i piće; obavezno se pripremi jagnje na ražnju a oni koji su za to zaduženi, odu mnogo ranije na zakazano mesto i otpočnu sa pripremama tako da se ražanj već uveliko okreće kad ostali dođu. Pesma, igra i veselje traju često i do podne.
Na đurđevdanskim urancima se mladi opasuju vrbovim prućem „da budu napredni kao vrba“, kite zdravcem „da budu zdravi kao zdravac“, koprivom „da kopriva opeče bolesti sa njim“, i selenom „da im duša miriše kao selen“.
Verovanja
Pre Đurđevdana ne treba selena brati ili mirisati, a na Đurđevdan svako uzme po jedan stručak te omiriše i zadene se za pojas, a devojke i mlade za đerdan.
Na Đurđevdan ne valja spavati, „da ne bi bolela glava“, a ako je neko spavao „onda na Markovdan da spava na tom istom mestu“. Smatra se da na Đurđevdan deluju veštice i druge zle sile, zbog čega su seljaci palili velike vatre „da bi zaštitili sebe i selo“.
Običaji vezani za Đurđevdan se vrše pre izlaska sunca, i to često na reci, što svakako ima svoj magijski značaj. Međutim, najveći broj običaja spada u čistu magiju, kod čega onaj, koji ih vrši, nema u vidu nikakvog određenog demona ni božanstvo.
Sveti Đorđe se na ikonama predstavlja na konju, u vojvodskom odelu, sa kojeg kopljem probada strašnu aždaju. Nešto dalje od njega stoji jedna žena u gospodskom odelu. Aždaja na ikoni predstavlja mnogobožačku silu koja je „proždirala“ brojne nevine hrišćane. Sveti Đorđe ju je, po verovanju, pobedio i svojom mučeničkom smrću zadao smrtni udarac „neznaboštvu“.
Pod pobedom koju je Sveti Đorđe odneo nad aždajom, verovatno se misli na prekid progona hrišćana, deset godina posle njegove smrti, i proglašenje hrišćanstva zvaničnom religijom Rimskog carstva od strane cara Konstantina. Žena na ikoni je možda i sama sveta Aleksandra, žena koja se tradicionalno poistovećuje sa Priskom, suprugom cara Dioklecijana, i veruje se da predstavlja simbolično mladu hrišćansku crkvu.
Rođen u Siciliji, od roditelja blagočestivih i dobrodeteljnih, Plotina i Agatije. Po smrti roditelja pređe u Solun, gde se zamonaši. Kao monah bi uzor svima u postu, krajnjoj uzdržljivosti, neprestanom molenju, psalmopojanju, bdenju i trudu.
Čudna je bila sudbina ovih mučenika, mladoženje i neveste. Na dvadeset dana po njihovom venčanju, bili su izvedeni na sud zbog hrišćanske vere, pred tivaidskog namesnika Ariana, u vreme cara Dioklecijana. Timotej je bio otac crkve u svome mestu.
16.05.2024
06:40
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Učenik svetog Grigorija Dekapolita. U vreme ikonoborne jeresi car Lav Jermenin stavi ovoga Jovana na muke zajedno sa njegovim učiteljem Grigorijem i sa sv. Josifom Pesmopiscem.
Sledeći korak u karijeri predsednika Ukrajine Volodimira Zelenskog mogao bi da bude Narodni sud Donbasa, pred kojim će on pre ili kasnije morati da odgovara za svoje postupke, izjavio je prvi zamenik predsednika Međunarodnog komiteta Saveta Federacije Vladimir Džabarov.
Pokret socijalista poslao je punu podršku predsedniku Srbije Aleksandru Vučiću sa Voždovca, poručivši da Srbija i Beograd mogu napred samo kada ih predvodi Aleksandar Vučić.
Ivica Dačić, ministar unutrašnjih poslova, poslao je snažnu poruku zajedno sa predsednikom Vlade, Milošem Vučevićem da ujedinjeni mogu sve i da nam je sada više nego ikada potrebno jedinstvo.
Opoziciona novinarka Jelka Jovanović teška srca je tokom gostovanja priznala da su istraživanja pokazala kako Srpska napredna stranka pokazuje evidentnu nadmoć pred izbore i da se tu ništa ne ne može promeniti.
Profesor Filozofskog fakulteta Milan Brdar i Dunja Simonović Bratić, filozof i poslanik Narodne Skupštine, bili su gosti "Info večeri" Informer TV. Komentarisali su usvajanje sramne Rezolucije o Srebrenici i druge aktuelne političke teme vezane za našu državu.
Dejan Bulatović, poslanik Srpske napredne stranke i Vojislav Šešelj, lider Srpske radikalne stranke, gostovali su u "Info danu" televizije Informer. Oni su govorili o usvajanju Rezolucije o Srebrenici, ali i o stavovima prozapadne opozicije po tom pitanju.
Nebojša Obrknežev iz Ruske stranke i Pavle Staničić, advokat, komentarisali su usvajanje sramne Rezolucija o Srebrenici tokom svog gostovanja u emisiji "Info dan" na Informer TV.
Ni nakon dva meseca informacija vezanih za nestanak i ubistvo male Danke ilić u Banjskom Polju 26. marta , još uvek nema. U Višem Javnom Tužilaštvu u Zaječaru koje vodi istragu , kažu da će se danas i sutra obaviti nova saslušana još dva svedoka, kako bi se eventualno došlo do saznanja gde se nalazi telo dvogodišnje devojčice.
Suzana Ranković, rođena sestra Dalibora Todorovića, koji je tragično ubijen u masakru u Duboni, oglasila se na društvenim mrežama nakon incidenta koji se dogodio neposredno pre početka suđenja Urošu Blažiću u Višem sudu u Smederevu.
Rano jutros u Donjem Tavankutu u blizini Subotice desila se saobraćajna nezgoda u kojoj su učestvovali teretni voz koji je dolazio iz pravca Bajmoka i putničko vozilo koje se kretalo prema Donjem Tavankutu. Po prvim informacijama nema teže povređenih.
Muškarac star 34 godine zadobio je teške povrede u saobracajnoj nezgodi u Bulevaru patrijarha Pavla kod Topciderskog parka, rečeno je Tanjugu u Hitnoj pomoći.
U Novom Sadu, u jednom marketu, dogodio se incident i to kada je muškarac čiji identitet nije saopšten, a kako tvrde zaposleni, ušetao u tu prodavnicu i ukrao najskuplje čokolade i pršute!
Evropa mora u potpunosti da podržava Kijev i bude spremna za svaki scenario kako bi se postigao mir u Ukrajini, izjavio je francuski predsednik Emanuel Makron.
Aktuelni procesi u godinama koje dolaze mogu se nazvati uvodom u Treći svetski rat ili čak njegovom epizodom, ako se ne zaustavi "vojna psihoza Brisela", izjavio je mađarski premijer Viktor Orban.
Ukrajinski vojnici u gradovima pokušavaju da ne nose uniforme jer ih stanovnici često greškom prepoznaju kao vojne regrutere, rekao je major Oružanih snaga Ukrajine Sergej Alijev.
Sekte i njihovo delovanje možemo videli u svim slojevima društva. Veni Koksis je žena koja je bila u istoj od svoje treće godine, a njena ispovest ledi krv u žilama.
Sve društvene mreže su "izgorele" zbog ove jedinstvene čokolade koja može da se kupi samo u Dubaiju. Ipak, ljudi su se snašli i počeli da je prave kod kuće, a ukus je neprocenjiv.
Najači ljudi sveta, njih dvanaestorica veličanstvenih, snagom i umećem zadivili su više stotina okupljenih Zrenjaninaca u okviru redovnog kola Svetske strongmen lige šampiona.
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.